OÉ-CUSSE 25 marsu 2023 (TATOLI) – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, konfirma, pozisaun Timor-Leste daudaun ne’e sai ona membru observadór iha Organizasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglês), nune’e hahú iha 2023 ne’e, xefe Estadu no Xefe Governu bele partisipa ona hodi ko’alia iha reuniaun membru ASEAN.
“Iha tempu badak ita atu tama ASEAN, bele akontese iha fulan maiu, sira sei fó roadmap (roteiru) mai ita, ne’e atu hatudu dalan ho prazu fulan ka tinan hira atu ita tama ASEAN, bele maiu sira entrega, adota simeira iha Labuang Bajo, iha roadmap ne’e sei hatudu bainhira mak Timor-Leste tama formalmente,”
Tuir Xefe Estadu, Timor-Leste bele tama iha simeira setembru tinan ne’e, bele tama iha 2024 no mós bele tama iha 2025, maibé hahú tinan ne’e Timor-Leste bele partisipa ona iha reuniaun ASEAN.
“Sé ita tama iha setembru ka 2024, ha’u sei ko’alia, katak, Timor-Leste tenke tama iha 2025, agora ha’u hatete ona iha reuniaun ho embaxadór sira, Purtantu agora Timor-Leste sai ona membru observadór ona, fulan maiu tinan ne’e, ita bele partisipa ona, Prezidente Repúblika ka Primeiru Ministru bele reprezenta ba partisipa ko’alia reuniaun iha ASEAN, maibé ita la partisipa iha desizaun kona-bá asuntu importante balu tanba ita membru formál,” Xefe Estadu afirma.
Maibé hahú iha fulan maiu 2023 ne’e, Timor-Lete tenki partisipa ona reuniaun hotuhotu, programa ne’ebé daudaun ne’e Xefe Estadu simu iha asuntu 500-resin, só hahú hosi fulan maiu to’o novembru 2023, ho lian ofisiál iha reuniaun membru ASEAN mak lian inglés la inklui portugés no lian selseluk.
“Bainhira ita tama ona membru ASEAN, sei mai ho benefisiu ba Timor-oan, reuniaun ASEAN de’it bele halo iha Timor lubun, ita-nia otél sira atuálmente la sufisiénte, tan ne’e Governu mós aselera ona modernizasaun aeroportu Comoro,” nia katak.
Eis-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun ne’e, hatete, iha tinan tolu nia laran, aeroportu Dili tenki prontu fó garantia ba buat hotu, internasionál sivíl aviasaun iha tratadu ne’e, nune’e aviaun sira mai ho avontade.
“Ita-nia ospitál sira tenki garantidu, ha’u orgullu tanba doutór Timor-oan barak iha ona esperiénsia matenek, maibé kondisaun fasilidade edifisíu maka sei problema, servisu protokolár, seguransa laiha problema, iha tinan hirak ona forsa no polísia sira hatudu ona profisionál progresu maka’as,” nia rekoñese.
Prezidente Repúblika, mós sujere persiza hadi’a komportamentu komunidade, joven sira iha bairru tenki hatudu onestidade, transparánsia, respeitu no kria dame, tanba sé diplomata hosi ASEAN mai iha Timor-Leste, atu hatudu nia seriedade saida mak atu halo iha reuniaun ne’e.
“Sé mai ho vantajén oioin, ita-nia ekonomia sei haksoit ba oin, tanba ASEAN agora daudaun ema lubun mak investidór iha área oi-oin, kada semana ha’u simu investidór sira, ha’u simu fó informasaun ba sira hanesan seguransa esplika Timór nia situasaun, filozofia no hanoin, istória ukun rasik an iha previzilidade no kontinuidade, Governu bele muda maibé buat bo’ot ita halo sempre kontinua,” nia hatete.
Jornalista : Abílio Elo Nini
Editór : Rafael Ximenes de A. Belo





