OÉ-CUSSE 10 maiu 2023 (TATOLI) – Komisaun Luta Kontra Tráfiku Umanu (KLAFU), kuarta ne’e, hala’o desiminasaun informasaun kona-bá papél Komisaun Luta Kontra Tráfiku Umanu nian bazea dektretu-lei nú.9/2021 ho alterasaun dahuluk hosi dekretu-lei nú.22/2023 ba entidade sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) hodi kombate tráfiku umanu iha Timor-Leste (TL).
Prezidente Komisaun Luta Kontra Tráfiku Umanu, Salvador da Costa Fernandes, esplika, atividade ne’e realiza durante durante loron rua, no alvu ba desiminasaun ne’e, foka ba autoridade komunitária sira, no estudante sira nune’e iha futuru bele kontribui ba prevensaun luta kontra tráfiku umanu.
“Tanba estudante sira mak bele sai vítima ba tráfikante sira, tanba bainhira remata eskola, ema balu bele mai bosok ba servisu, entaun sira bele sai vítima, tán ne’e ami hakarak esplika saida mak tráfiku umanu, karik iha futuru sai vítima tenke hato’o iha-ne’ebé, tán ne’e autoridade sira mós ohin partisipa, tanba sira mak sei apoia iha suku,” Salvador da Costa, ko’alia iha otél Ambeno Oé-Cusse.
Nia informa, desiminasaun ne’e iha asuntu rua, primeiru desiminasaun kona-bá Komisaun Luta Kontra Tráfiku Umanu no mós desiminasaun, kona-bá oinsá, prevensaun Luta Kontra Tráfiku Umanu, tanba tráfiku umanu ne’e hanesan kazu krime públiku, ne’bé hotu-hotu nia responsabilidade, entaun presiza akumula hosi entidade sira-nia esforsu, atubele prevene no kombate kazu trafíku umanu ne’e.
“Atividade ne’ebé ami halo foku liu ba área fronteira, hanesan Bobonaro, Covalima, no agora iha Oé-Cusse, tanba dalabarak movimentasaun sidadaun sai tama barak liu iha fronteira, entaun bainhira sira hatene ona kona-bá tráfiku umanu, bele kontribui hodi prvene,” nia afirma.
Salvador da Costa Fernandes, akresenta, dadus ne’ebé Komisaun Luta Kotra Tráfiku Umanu rekolla hahú hosi 2016 to’o 2022 hamutuk 731, mak sidadaun Timor-Leste sai ona vítima, nune’e presiza kontribuisaun hosi entidade hotu ba asaun prevensaun.
“Tuir relatóriu anuál ne’ebé mak iha, kazu ne’eb’e maka rejistu iha komisaun hamutuk kazu 731, akumula hosi kedan 2016 to’o 2022, iha 2016 iha kazu 16, tanba gráfika aumenta sa’e, entaun ita presiza halo asaun ruma ba prevensaun, tán ne’e iha futuru afeta ba ita-nia sidadaun, tanba ne’e la’ós kazu bainbain, maibé kazu grave, entaun presiza iha asaun prevensaun,” nia fó-sai.
Xefe suku Bobokase, Sebastião Cob, hanesan partisipante, konsidera sensibilizasaun ne’e importante, oinsa bele kontribui liuhosi informasaaun nune’e bele hamutuk prevene kazu tráfiku umanu iha Timor-Leste espesialmente iha Oé-Cusse Ambeno.
“Sensibilizasaun kona-bá tráfiku umanu ne’e, importante ba komunidade liuliu ami hanesan autoridade lokál, tanba dala barak ema bele mai bosok alin sira iha suku, dehan atu ba serbisu iha rai seluk, maibé durante iha hotu hatene iha Timor-Leste só SEFOPE mak legál, entaun kuandu menus informasaun no no lei ruma, ita bele sai vítima, ha’u hanoin sensibilizasaun ne’e importante atu ita kontribui hanoin oinsá luta kontra tráfiku umanu iha Timor-Leste espesialmente iha Oé-Cusse,” nia orgullu.
Entretantu, partisipa iha sensibilizasaun kona-bá Luta Kontra Tráfiku Umanu, mai hosi autoridade komunitáriu xefe suku no xefe aldeia, seguransa F-FDTL no PNTL, Organizasaun naun Governamentál (ONG) no estudante sira.
Jornalista : Abílio Elo Nini
Editór : Evaristo Soares Martins





