DILI, 21 juñu 2023 (TATAOLI) – Reprezentante família, Francisco de Vasconselos, hanesan maun husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ho sentimentu triste hakruuk no haraik-aan hodi husu ba ema hotu atu perdua matebian Isabel Ferreira, karik durante nia moris halo sala ruma.
“Karik nia iha relasaun naksalak ruma ho ita-boot sira, hirus-malu ka halo buat ruma la monu iha ita-boot sira-nia laran, ha’u em nome de família hakruuk ba ita-boot sira hodi husu perdaun”, Francisco de Vasconselos hato’o iha serimónia fúnebre matebian Isabel iha fatin deskansa ikus nian, iha semitériu Becusse, ohin.
Francisco de Vasconselos salienta hanesan ema lasees husi sala, maibé sala ruma ne’ebé nia halo liuhusi ninia hahalok ka liafuan ruma hasoru ema, nu’udar reprezentante família husi Baguia no Same hato’o deskulpa.
Hanesan maun, nia hamriik lori naran família Taur Matan Ruak ho oan na’in-tolu nian hato’o mós agradesimentu ba ema hotu ne’ebé maka fó ona apoiu másimu durante fulan hirak nia laran ba matebian durante nia moras to’o iha momentu ikus husik iis.
“Ami família laiha buat ida atu fó fila ba ita-boot sira, maibé ami bele hato’o de’it agradese ua’in ba buat sira ne’ebé halo ona. Na’i Maromak sei rekompensa buat sira ne’ebé maka ema hotu kontribui ona tantu liuhosi apoiu morál ba matebian to’o hakotu ninia peregrinasaun ikus iha mundu ne’e”, dehan.
Nia mós la haluha agradese ba servisu médiku timoroan sira-nian, liuliu doutór sira iha Ospitál Nasionál Guido Valadares ne’ebé la sente kolen halo atendimentu husi loron to’o kalan iha minutu saida de’it sempre prontu nafatin hodi halo tratamentu adekuadu ba matebian Isabel nia moras.
“Esforsu sira ne’ebé ita-boot sira halo ona mak hakarak hetan rezultadu ida di’ak atubele rekopera la sai realidade. Buat hotu hatudu oin seluk hodi lori nia filafali bá mundu ne’ebé eternu”, Francisco de Vasconselos hato’o.

Ba FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste no Polísia Nasionál Timor-Leste mós família apresia sira-nia serbisu ne’ebé fó ona atensaun di’ak tebes hodi apoia seguransa durante loron hirak nia laran iha rezidénsia matebian nian iha Metiaut to’o iha semitériu Becusse ne’e.
“Ba buat sira ne’ebé ema hotu halo ona tantu husi instituisaun Estadu no privada, igreja, kongregasaun sira, kolega, família, hodi fó apoiu ba família Taur Matan Ruak nian, ami sei reza no husu ba aman Maromak no ba matebian atu tulun ita hotu ne’ebé nia husik hela”, dehan.
Isabel Ferreira, espoza husi Xefe Governu, Taur Matan Ruak, hakotu iis iha loron 18 juñu tanba sofre moras kankru. Nia husik hela oan na’in-tolu, Lola, Tamarisa no Quesadhip.
Matebian moris iha loron 15 fulan-abríl tinan 1974, iha munisípiu Manufahi. Durante nia moris tomak kaer ona kargu umanitáriu oioin, ba defeza direitu umanu no polítiku.
Nia estuda Direitu, iha Universidade Nasionál Denpasar, iha Bali, Indonézia no iha ninia moris nia hola parte liu iha luta ba direitu umanu no durante períodu okupasaun militár indonézia nian, ho ativu halo denúnsia kona-ba violasaun hirak ne’ebé akontese.
Hosi tinan 1998 to’o 1999, nia asume ninia funsaun hanesan Koordenadora Jerál ONG Kontras Timor-Timur no hosi tinan 1999 to’o 2001, hanesan Diretora Komisaun Direitu Umanu Timor Lorosa’e (CDHTL , sigla portugés) nian.
Iha tinan 2001, eleita nu’udar Membru Asembleia Konstituinte, husi lista UDT nian, hodi dedika ninia-aan liuliu ba redasaun artigu sira Konstituisaun Timor-Leste nian, ne’ebé iha relasaun ho direitu umanu.
Dona Isabel hanesan konsultora ba Direitu Umanu, durante Administrasaun Tranzitória Nasaun Unida nian, iha Governu Tranzisaun Timor-Leste II. Hafoin restaurasaun independénsia, Isabel Ferreira sai responsavel ba kargu umanitáriu oioin, direitu umanu no polítiku, liuliu hanesan Vise-Prezidente Krús Vermella Timor-Leste (CVTL, iha portugés), husi tinan 2002 to’o 2005, nu’udar Asesora ba Direitu Umanu iha gabinete Primeiru-Ministru nian husi tinan 2001 to’o 2006 no hanesan Membru Komisaun Verdade no Amizade (CVA, iha portugés) husi tinan 2005 to’o 2008.
Iha tinan 2006 hetan nomeasaun hanesan Vise-Ministra Justisa, hafoin ne’e nia hetan kargu oioin iha Governu no Primeira-Dama Timor-Leste nian, hosi loron 20 fulan-maiu tinan 2012 to’o loron 20 fulan-maiu tinan 2017. Iha tinan 2022 nia kandidata-aan ba eleisaun prezidensiál.
Notísia relevante: Ema ho defisiénsia sira lakon inan inspiradora
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora