DILI, 12 jullu 2023 (TATOLI)–Diretór Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco, hateten iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ne’e Governu liuhosi STAE prevee millaun $9 ba eleisaun xefe suku iha 2023.
Notísia Relevante: OJE 2023: STAE prevee millaun $10 no $9 realiza eleisaun parlamentár-xefe suku
“Tuir informasaun hosi finansa katak prevee millaun $9 lori responde ba kompleksidade oioin ne’e, hanesan prepara ba emprime bulletin votu, kabina votu, pregu no lapizeira, urna, no seluk tan. Tanba nune’e iha jornada governasaun IX Governu Konstitusionál ne’ebé konsentra hela ba programa, agora daudaun nia prioridade ida mak orsamentu retifikativu. Entaun, espera katak dotasaun todo do Governo liuhosi Ministéiru Finansa bele kontinua prevee orsamentu millaun $9 ne’ebé ita propoin antes, nune’e ita bele hahú ona ninia prosesu operasionál balun,” Acilino Manuel Branco hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Caicoli, kuarta ne’e.
Nia hateten, iha tinan 2016, Governu realiza eleisaun suku no primeira volta iha outubru depois iha segunda volta iha novembru nia rohan, entaun bele dehan xefe suku sira ne’e sira-nia mandatu sei ramata iha tinan ne’e nia rohan.
Tuir lei númeru 9/2016 hateten, eleisaun suku ne’e realiza hosi lideransa komunitária rasik, tanba eleisaun mós iha nia kompleksidade lubuk ida, entaun órgaun eleitorál tenke fó formasaun katak STAE tenke fó formasaun ba lideransa komunitária hodi sira bele kompreende no oinsá organiza eleisaun ne’e.
“Seluk mak ita apoiu entermu lojístika tanba eleisaun suku ne’e sei iha aldeia 2225, entaun ida-ne’e ita konsidera sentru votasaun. Ne’e, signifika katak lojístika sei boot liu entaun orsamentu mós tenke tuir ne’e inklui rekursu umanu. Maibé, sira-ne’e hotu presiza iha formasaun ba sira. La’ós ida-ne’e de’it, ita mós sei presiza osan ba operasionál hanesan emprime bulletin votu. Seluk mak rezultadu eleisaun ne’e sei la lori ba Tribunál, maibé sei junta akta iha suku entaun ita dehan operasionál sei boot,” nia dehan.
Tanba, tuir nia, bulletin votu la’ós oin ida de’it maibé pelumenus sei akontese asembleia meza iha oin tolu mak asembleia meza ba suku nian, ida ba meza aldeia no depois ida ba reprezentante jovuntude no lia-na’in nian.
“Hosi ne’e, ita sei presiza rekursu umanu lori apoiu formasaun ba meza asembleia tanba modelu eskolla kompozisaun ba lideransa komunitária la hanesan. Aleinde la hanesan mak nia kuantidade sei dubru, tanba ba eleisaun suku tenke aprezenta sistema maioridade 50%+1. Kuandu laiha kandidatu ida mak eleze ka prienxe kondiasaun ida-ne’e mak sei akontese fila-fali segunda volta iha loron 14 ka 15 tuir mai,” nia hateten.
Ba xefe aldeia nian, nia hateten, kuandu laiha ida mak ultrapasa 50%+1 mak sei akontese kedas iha momentu ne’e, maibé sei prepara mós bulletin seluk ida ba delegadu no delegada sira.
Tanba ne’e, liga ho asuntu importante mak tempu badak dirasaun relasionadu sira sei halo sensiblizasaun ba iha sosiedade tomak para oinsá bele familiariza ho lala’ok eleisaun tinan anteriór.
“Prioridade ida-ne’ebé mak sei hala’o iha tempu badak mak atu hahú ho sensibilizasaun hikas iha territóriu tomak. Nune’e, oinsá mak bele kompete iha kompozisaun ba óraun lideransa komunitária ne’ebé sei eleize ho prosesu sira,” nia dehan.
Preparasaun seluk, buka identifika forsa traballa sira ba apoiu ba lideransa komunitária sira iha eleisaun suku nian, tanba presiza duni pesoál hosi órgaun eleitorál nian fó asisténsia ba membru meza aldeia nian.
“Ita sei fó asisténsia ba membru meza aldeia nian ne’ebé sei halo kampaña iha momentu votasaun nian, entaun ita labele hein to’o iha ne’ebá. Ita identifka kedas pesoál ne’ebé kompetente lori fó formasaun ba autoridade munisipál ho postu,” nia dehan.
Tuir nia, eleisaun suku sei la hanesan ho eleisaun jerál ne’ebé últimu instánsia mai to’o Tribunál Rekursu tanba rekursu sira mak sei to’o iha meza asembleia ne’e.
“Ami sei reforsa atendimentu resensiamentu iha postu. Tanba, ita hotu hatene katak rekezitu atu aprezenta kandidatura mak tenke 1% hosi eleitór resensiadu iha nivel aldeia. Kuandu la to’o 1% mak meza sei verifika no halo atendimentu ne’e tenke másimu liután. Entaun, iha semana oin mai, ita sei halo avaliasaun ruma ba operadór sira, asisténsia tékniku sira, nune’e iha inísiu fulan-agostu halo hikas atendimentu iha postu sira hotu,” nia hateten.
Nia hateten, kona-ba bulletin votu iha modelu oin tolu (3) mak xefe suku nian, organiza kedas meza suku semana ida ka rua antes tama eleisaun no fotografia xefe suku nian no sei hatama ba modelu bulletin votu nian.
“Bulletin votu ba aldeia ho delegada ho delegadu la konsege tanba kandidatura akontese iha dadeer antes tama ba votasaun. Entaun nia fatin husik de’it mamuk no hakerek naran de’it. Ne’e iha modelu bulletin ne’ebé sei taka de’it foto iha momentu votasaun hodi haree nia oin. Tanba iha dadeer mak simu kandidatura sira no sira halo kampaña ba sira-nia programa,” nia dehan.
Antes ne’e, iha OJE 2023 prevee millaun $9 tau iha dotasaun todo Governo hodi realiza eleisaun suku ba despeza utiliza iha asembleia aldeia no asembleia eleitorál suku nian presiza apoiu hosi órgaun administrasaun eleitorál, konforme lei númeru 9/2016 ba eleisaun mandatu membru konsellu suku sira hotu-hotu nian tinan hitu no termina iha fulan novembru tinan2023 ne’e.
Eleisaun xefe suku ne’e sei realiza iha novembru tinan ne’e (2923), no tuir lei presiza realiza eleisaun iha aldeia hotu-hotu ba xefe aldeia, delegadu/a sira, presiza mós realiza eleisaun ba xefe suku sira iha territóriu nasionál no mós própriu konsellu suku sira presiza realiza mós eleisaun ba lia-na’in, reprezentante juventude mane no feto.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes