DILI, 18 jullu 2023 (TATOLI)—IX Governu Konstitusionál sei fó prioridade ba implementasaun konseitu estratéjiku defeza no seguransa nasionál hodi garante boa governasaun no kombate korrupsaun.
“Garante governasaun di’ak no kombate korrupsaun, ha’u sei labele evita ko’alia dala-ida tan kona-ba justisa, defeza no seguransa iha asuntu ida-ne’e, IX Governu sei fó prioridade ba implementasaun konseitu estratéjiku defeza no seguransa nasionál, inklui revizaun no aprovasaun ba ninia kuadru legál sira,” Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten durante aprezentasaun programa IX Governu Konstitusionál, iha planária Parlamentu Nasionál, tersa ne’e.
Aleinde ne’e, Xanana promete reforma no reestrutura imediata Sistema Nasionál Intelijénsia (SNI) atubele garante integridade no profisionalizmu iha instituisaun.
Notísia relevante : PR aseita Governu buka hadia PCIC
Nune’e mós, reestrutura Polísia Siéntifika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés), tanba nesesidade absoluta atu iha integridade no profisionalizmu ne’ebé boot liu, maka halo revizaun ba Planu Estratéjiku Seguransa Interna tinan 2030 atubele adekua planu ne’e ba dezafiu ne’ebé daudaun iha setór seguransa interna no protesaun sivíl.
Governu lideradu hosi Xanana planeia ona atu elimina partidarizasaun forsa no seguransa nasaun.
Biban ne’e, Xefe Governu deklara mós katak, sei implementa reforma kle’an iha setór justisa no kriasaun Supremu Tribunál Justisa ho formasaun irrepreensível ka di’ak liu ba juíz no prokuradór sira.
“Ha’u tenke dehan katak dalan ne’ebé iha ita-nia oin nakonu ho dezafiu, ne’ebé ita tenke enfrenta ho responsabilidade. Programa ne’e ezije determinasaun forte, perseveransa no onestidade, tanba dala ruma fásil liu bainhira ita hahú do que bainhira ita tenke korrije prosesu no sistema, vísius no ábitu ne’ebé instala ona iha fatin hotu-hotu. Maibé, presiza duni halo atubele la’o filafali hosi dalan ba progresu,” Xanana fó hanoin.
Xefe Governu konvida timor-oan hotu tenke preparadu ba konjuntura ne’ebé la konsege prevee agora, ne’ebé la’ós de’it krize internál hosi irregularidade demokrátiku ne’ebé provoka estagnasaun sosiál no ekonómika.
“Kestaun ne’e mosu tanba falta kapasidade atu analiza no supera ka hakat liu krize sira seluk, iha mós senáriu internasionál ne’ebé lori ita mai to’o Estadu nasaun nian,” nia tenik.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina




