DILI, 24 agostu 2023 (TATOLI) – Ministériu Edukasaun (ME) hakarak promove feto pontensiál iha setór edukativu hodi bele lidera diresaun balun iha ministériu, tanba daudaun ne’e kargu importante sira maioria asume husi mane.
Promosaun ida ne’e ME halo liuhusi semináriu nasionál ida kona-ba Progresu Implementasaun ba Rezolusaun Konferénsia Líder Feto iha Edukasaun 2020-2023 hodi hasa’e koñesimentu feto sira-nian iha área jestaun no lideransa.
Diretór-Jerál Planu, Polítika no Inkluzaun, Raimundo Neto, afirma daudaun feto sira serbisu iha funsaun públika foin maka atinje 35,7% no sira ne’ebé asume kargu iha de’it 22%. “Númeru ida ne’e konsidera ki’ik liu. Tanba ne’e maka Ministériu Edukasaun rasik halo esforsu ida atu promove nafatin papél feto sira-nian iha área importante sira, nune’e númeru feto potensiál sira ne’ebé maka asume kargu bele aumenta ba 40%”, dirijente ne’e hatete iha salaun Ian Martin, Balide.
Semináriu nasionál ne’e parte Edukasaun konvida oradór importante sira hodi fahe matenek no esperiénsia ba feto potensiál iha edukasaun atu aumenta sira-nian koñesimentu, nune’e iha futuru partisipasaun feto iha prosesu dezenvolvimentu Estadu bele aumenta.
Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, realsa mós katak semináriu ne’e bele hakbiit feto sira iha Edukasaun atu brani hatudu an katak sira bele atu sai líder ida iha diresaun balun iha ministériu.
“Ministériu Edukasaun iha ona hanoin di’ak hakarak promove feto sira. Importante liu sira tenke kapasita uluk sira-nian an, nune’e iha futuru kuandu iha selesaun pur méritu, ita mós sei fó espasu ba feto sira hodi kompete iha ne’ebá”, Dulce de Jesus garante.
Bainhira feto sira prepara an ona, governante ne’e salienta katak automátikamente oportunidade ba sira atu asume kargu hanesan superintendente, diretora-jerál, nasionál no nivel tékniku superiór sei fásil.
Tuir ministra, daudaun ne’e iha nivel tékniku superiór Ministériu Edukasaun nian foin mak iha feto ida no iha nivel eskolár sei menus tebes. “Ami iha nafatin korajen atu halo esforsu maka’as iha futuru atu aumenta tan númeru feto lidera diresaun sira iha Ministériu Edukasaun, nune’e bele lori programa IX Governu la’o ho di’ak liután”, dehan.
Enkarregada Negósiu Embaixada Austrália sujere atu tau atensaun ba labarik feto sira
Enkarregada Negósiu Embaixada Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson, husu ba Ministériu Edukasaun bainhira hakarak promove feto sira atu sai ema ne’ebé iha poténsia iha futuru tenke mós tau atensaun ba labarik feto sira iha edukasaun, tanba sira maka sei transforma moris ho igualdade jéneru atubele responde ba dezafiu oioin.
Caitlin Wilson realsa katak bainhira Ministériu Edukasaun hakarak investe maka’as iha labarik feto sira-nian nivel ekonomia no retornu sei aumenta boot liu no sei hamenus mortalidade ba labarik no inan sira.
“Ohin loron ema hotu mai iha ne’e hodi halo diskusaun ida di’ak, liuliu ba feto sira ne’ebé serbí hela iha edukasaun, hakarak atu halo di’ak ba edukasaun. Iha oportunidade ne’e hakarak enkoraja nafatin Governu Timor Leste, liuliu Ministériu Edukasaun atu sai nafatin instituisaun Estadu ida ne’ebé promove no fó oportunidade ba feto sira atu ezerse sira-nian papél sira”, katak.
Elsa Verdiál, funsionária iha gabinete Planu, Polítika no Inkluzaun apresia ho Ministériu Edukasaun nia polítika ida hakarak promove feto sira, nune’e sira bele prepara an sai feto potensiál.
“Programa ida ne’e maka realiza ho di’ak, bá futuru feto mós bele hola parte ona hodi lidera diresaun sira iha Ministériu Edukasaun. Naran katak formasaun ka kapasitasaun ba feto sira labele para, maibé tenke kontinua ba oin”, sujere.
Partisipa iha semináriu ne’e funsionáriu ME, diretór nasionál no munisipál sira, superintendente sira no manorin sira ne’ebé maka durante ne’e envolve-an iha Programa Apoiu Lideransa liuhusi Mentoria Aprendizajen (ALMA).
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora




