COVALIMA, 05 setembru 2023 (TATOLI)–Autoridade hamutuk ho povu Covalima realiza atividade prosisaun la’o ain hahú hosi rotunda Suai Loro to’o iha Igreja Ave Maria Suai, hodi relembra hikas Masakre Setembru Negro ne’ebé padre na’in-tolu mate hamutuk ho sarani sira iha Igreja Ave Maria Suai.
“Ohin, ita hala’o prosisaun hodi relembra hikas Masakre Setembru Negro 1999 ne’ebé padre na’in-tolu hamutuk ho sarani-sira mate iha igreja Ave Maria Suai. Ha’u mós hola parte ba istória maskre nanukun ida-ne’e,” Administradór Munisípiu Covalima, Francisco de Andrade, hateten ba jornalista sira iha kampu Eskola Sekundáriu Katólika Ave Maria Suai, tersa ne’e.
Nia relembra fali katak hafoin hala’o eleisaun Konsulta Populár 1999 ne’e, nia parte akompaña padre Hilario Madeira sei hasai refujiadu ne’ebé hela iha barraka iha Igreja Ave Maria Suai, ne’ebé balun konsege sai no balun la konsege sai, nune’e iha momentu ne’e nia fahe malu ho padre Hilario Madeira.
Administradór fahe malu ho Padre Hilario Madeira, nia parte ba kedas iha Oelgomo, tanba saudozu Samba Sembilan (9) hein nia iha komandu.
Tuir sasin moris ho Naran bolu Ameu haktuir katak, bainhira kalan ami ko’alia ho Padre Francisco no Dewanto hateten katak hafoin eleisaun konsulta populár bele sai ka lae, maibé Padre hatán bainhira simu ona juramentu sai ona padre atu halai hela sarani-sira, entaun juramentu la bale akontese loron 6 fulan-setembru nia rasik rona bainhira halai ona ba ai-laran
Autoridade Covalima husu joven atu kaer metin prinsípiu joven sira uluk hodi banati tuir, nune’e bele hala’o dezenvolvimentu ho susesu ba futuru Covalima.
Pároko Igreja Ave Maria Suai, Sebastião Eugénio Coreia, hateten prosisaun hahú hosi Suai loron mai to’o iha igreja Ave Maria Suai hodi hanoin hikas masakre Setembru Negro ne’ebé padre na’in-tolu mate hamutuk ho sarani sira.
Entertantu, Masakre Setembru Negro Suai (06 de setembru 1999), atu hanoin hikas trajédia ida-ne’ebé hamate sarani ka povu Suai-oan no timoroan sira seluk ho padre na’in-tolu mak Padre Hilário Madeira, Pedre Francisco Soares no Padre Tarcicios Dewanto, ne’ebé oho oho hosi milísia pro-intregrasaun (milisi no tentara indonézia) iha Igreja Avê Maria Suai.
Masakre ida-ne’e akontese bainhira rona rezutadu konsulta populár nian iha loron 04 fulan setembru 1999, ida-ne’ebé maiória timoroan 78,50% deside ba independénsia totál no 21,50% deside hili autonomia hodi hamutuk nafatin jho Indonézia.
Jornalista : Celestina Teles
Editór : Cancio Ximenes





