iklan

BOBONARU, MUNISÍPIU

Masakre Polres, Domingas: “Ema dada ha’u-nia alin, rasta iha rai”

Masakre Polres, Domingas: “Ema dada ha’u-nia alin, rasta iha rai”

Sobrevivente Masakre Polres Maliana,Domingas Verdial. Imajen Tatoli/Sergio da Cruz

MALIANA, 09 setembru 2023 (TATOLI)-Iha loron 6 setembru 1999, iha POLRES Maliana, iha enkontru ida ne’ebé mak partisipa husi Komandante POLRES Maliana Maijór Budi Susilo, Komandante Komando Distrik Militer (KODIM),  Tenente Koronél Burhanuddin Siagian, Bupati (Administradór) Maliana, Guilherme dos Santos, Xefe Intelijén KODIM,  Tenente Sutrisno, Komandante Milísia Halilintar,  João Tavares, Ketua DPRD no FPDK (Forum Persatuan Demokrasi dan Keadilan), Jorge Tavares, Líder DMP Ritabou no Vise FPDK, Natalino Monteiro Gonçalves, no mós komandante DMP Maliana, Marcos Tato Mali.

Rezultadu husi enkontru ne’e mak fó orden atu populasaun Maliana nian ba refujia iha POLRES Maliana, no ikus mosu Masakre POLRES Maliana iha loron 8 Setembru 1999.

Iha loron 8 Setembru 1999, Membru Milísia Dadurus Merah Putih (DMP) no Militár Indonézia halo atake no oho populasaun sira ne’ebé deskonfia apoiante pro-independénsia, ne’ebé halibur malu iha Polisi Resor (POLRES) Maliana nia oin).

Tuir dokumentu (CAVR ne’ebé Ajénsia Tatoli asesu, iha akontesimentu ne’e milísia sira oho ema hamutuk na’in sanulu-resin-tolu (13), inklui mós labarik mane ida ho tinan 12.

Ema sira ne’ebé mate iha POLRES Maliana mak hanesan:  Manuel Barros, Julio Barros, Domingos Gonçalves Pereira, José da Costa Guterres, José Abel, Francisco Paixão Fatima Martins, Martinho Marques, José Barros Soares, Lourenço dos Santos Gomes, Joaquim Monteiro Gonçalves, José Moniz da Cunha, Damião da Cruz no Daniel Barreto. (Manuel Barros hanesan membru DPRD Maliana & Lider CNRT, Júlio Barros hanesan Eis-Administradór Postu Maliana, Domingos Gonçalves Pereira hanesan Xefe Suku Ritabou, no José Barros Soares mak labarik ho idade tinan 12, oan husi lider CNRT Agustinho Soares).

Nune’e mós, iha loron 9 Setembru 1999, Membru Milísia Dadurus Merah Putih (DMP) no Militár Indonézia oho tan ema na’in sanulu-resin-tolu (13) ne’ebé halai sai husi POLRES Maliana iha mota ida besik área Mulau.

Ema sira ne’ebé oho iha fatin ne’e mak hanesan Líder CNRT Munisípiu Bobonaro Sub-Rejiaun no Kolaboradór Rejiaun, Manuel Magalhães, Lamberto de Sá Benevides, Abilio Marques Vicente, Augusto dos Santos Marques, José Barreto, Pedro Luis, Lucas dos Santos, Luis Soares, Jeroni Lopes, Domingos Titi Mau, Carlos Maia, Ernesto da Coli no Paul da Silva.

Relasiona ho trajedia ne’e Sobrevivente Masakre, Domingas Verdiál, haktuir nia istória pasada ne’ebé akontese iha loron 08 to’o 09 setembru 1999, ne’ebé milísia sira atake no ho populasaun sira, Polres Maliana no Mota Maulu, suku Ritabou nia ne’e, ba jornalista Agência Tatoli, Sérgio da Cruz, iha fatin akontesimentu masakre atuál komando Polísia Munisipiu Bobonaro, sesta 8/09/2023 ne’e.

Loron 02 setembru 1999

Iha loron 02 Setembru 1999 ha’u-nia bin nia oan mane naran Mateus ema oho mate iha Merkadu nia ne’e, depois lorokraik ema Milísia sira avizu dehan fatin Paling aman mak Polres ona. Laiha problema ida. Seguransa ita nian. Entaun, sira balun sai, sai ba ai-laran, ami sai hosi uma mai iha ne’e, ami la lori sasán ida, ami lori de’it Raga rua; raga ida ha’u ho ha’u-nia katuas-oan nia roupa; ida, ha’u-nia oan sira-nia roupa, depois 02 to’o 03 setembru 1999 ami sei ba uma, komesa dia 04 rona rezultadu ne’e ami la ba uma ona, tanba ami ta’uk. Ha’u-nia motór rua ema foti iha ne’e: ida Suzuky ida Bebek. Ami hela iha ne’e depois ema muda ami ba oituan karaik ne’e, BRIMOB nia hela fatin ne’e.

08 setembru 1999

Momentu ne’ebá Milísia sira sei futu manu hela iha ami-nia oin ema hotu-hotu-hotu ba hobur, pas lorokraik rai sei nakaras kuaze tuku 05:00 hanesan ne’e, ema tama mai ba los iha ami-nia fatin, tesik ema dada primeiru ne’e ha’u-nia alin-mane tuir ha’u ne’e, naran Daniel Barreto tinan 31 (Klosan),ema sona-mate kala borus rua karik tanba hodi tesik iha ami-nia oin ne’e ran-sulin sa’e, mai iha ami-nia oin nia sei hakilar, mas ita lahatene tan; ema rasta iha rai oin tuun fali ba rai ne’e, ema rasta sai mai, ema dehan tula iha (PLN) ne’e mais ami la hare ida, tanba iha kotuk ne’ebá.

Iha momentu ne’ebá, nia sai mai tanba ha’u-nia oan feto ne’e tanis bee, nia atu ba sosa supermi iha Kioske ida agora kampu ne’e. Nia mai ema sona mate kedas iha ne’e. Primeiru, ami haree seidauk senti, mas kalan-boot la mosu mai ne’e, ha’u-nia fuan rahun, tanis tanba ita-nia família ida laiha ona.

Ha’u-nia alin ne’e mate kalan ne’e, ema mai foti nia motór hodi halo servisu, xave ha’u-nia Papa mak kaer. Ha’u dehan Papa, ema atu foti motor. Ha’u-nia apa dehan fó ba, ha’u foti save ne’e loke motór nia kotuk loke ba hare nia osan iha plastik ida; barak, mahar, mas ha’u la sura ida.

Iha kalan ne’e kedas, ha’u-nia alin mane na’in-rua; naran José Barreto no Pedro Barreto, ida tinan 24 sei tinan (12) SMP klase 2 ho sira-nia rian, ha’u-nia katuas-oan Agustino dos Santos Marques, ho Tiu Manuel Magalhães. Sira na’in 13 halai sai kedas dader-san tanggal 09 dadeer ne’e Milísia ida mai hatete dehan ou sira horikalan sai iha Polres ne’e ema oho hotu iha Mulau ne’ebá.

Loron 09 Setembru 1999

Madre sira mai foti ami muda fali ba Hospitál Maliana. Iha kalan ne’e, Polísia na’in rua mós ema oho tan. Ema dada hodi sai ne’e ami haree tanba dada sai hosi ami-nia fatin ida dada Lona ne’e. Entaun, ami mós senti la di’ak. Ami sai. Dadeer ami sai ne’e, ha’u hili Polísia na’in rua nia farda, ha’u hi’it sa’e mai hanesan mesak ran de’it.

Ami hela iha ne’ebá to’o tanggal 17. Ha’u ho ha’u-nia oan mesak; feto de’it. Entaun, ami ta’uk halai fali ba Atambua, foin to’o iha tanggal 18 haree iha televizaun dehan UNAMET tuun ona. Ha’u menyesal (arrepende) los dehan, ita la mai de’it karik di’ak, tanba ita rona novidades malae tuun ona ne’e, depois ami fila fali mai to’o Timor ha’u-nia laran ne’e rahun, susar tebes tanba iha ha’u-nia familia rasik na’in lima mak mate, pas ida ita atu Ukun-An ona ne’e.

Rekomendasaun ba Governu

Buat hotu-hotu labele halo, pelu-menus tenke apoia atividade tomak. Ami iha Maliana, ema oho iha Polres, sai ba Mulau ema oho, soe ba ne’ebé deit, pelumenus governu ne’e tau-matan. Depois tenke buka tuir mate sira ne’e. Lahakoi, sira soe iha ne’ebé? Hatudu fó ami, la foti ba mós basta ami hatene. Mas, to’o iha momentu ida ne’e, ema ida mós seidauk hatudu sira ne’e soe iha ne’ebé? Hanesan ema ne’ebé soe iha tasi ne’e, ema ne’e hosi Batugade duni. Entaun, ema maluk dada-sai hakoi. Mas, ita maluk laiha ne’e hosik mate lerek de’it ona. Soe iha tasi ka soe iha ne’ebé? Ka, hosik lakon deit ona?

Rekomendasaun ba Autoridade munisípiu Bobonaro

Hau husu ba prezidente Autoridade munisípiu Bobonaro pelumenus tenke rekoñese loron ne’e katak loron ida ne’e fó valór ba loron 08 ho 09 ne’e, pelumenus diskusaun orsamentu munisipál nian para rekoñese loron ne’e. Labele tau osan ba atividade dezenvolvimentu de’it, tau osan para ita halo atividade, tanba durante ne’e ami mesak mak halo deit hanesan fali masakre ida ne’e ba ami ida família mate ne’e mesak nia de’it. Loron Ida ne’e istóriku ba ita Bobonaro hotu tanba ami-nia família fó sira nia-an ba ukun-an ida ne’e.

Se bainhira ita tau osan ona, ba oin ita sei halo atividade ida bo’ot, bolu ita-nia estudante sira liu-liu jerasaun fou sira mai, para sira bele hetene istória masakre ida ne’e nia para istória ne’e labele lakon jerasaun ba jerasaun.

Notísia relevante:Família Vítima Masakre POLRES Maliana Halo Reflesaun

Jornalista: Sergio da Cruz

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!