iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Murak Rai Timor, E.P foku uluk ba instalasaun ekipa molok dezenvolve setór mineiru

Murak Rai Timor, E.P foku uluk ba instalasaun ekipa molok dezenvolve setór mineiru

Prezidente Konsellu Administrasaun no Komisaun Ezekutiva Murak Rai Timor, E.P, José Manuel Gonçalves. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 25 setembru 2023 (TATOLI)Prezidente Konsellu Administrasaun no Komisaun Ezekutiva Murak Rai Timor, E.P, José Manuel Gonçalves, hateten, planu no prioridade dahuluk ne’ebé instituisaun sei foku mak halo instalasaun ekipamentu hodi nune’e bele trasa planu ba dezenvolvimentu setór mineiru.

José Manuel Gonçalves simu pose iha loron sesta (22/09), ba mandatu tinan-haat, hahú tinan 2023 to’o 2027.

“Daudaun Governu loke hela oportunidade ba konkursu públiku ne’ebé sei taka iha tempu badak, entaun bloku sira ne’ebé loke tiha ona hosi parte Governu nian, ami sei halo avaliasaun detallada liu hodi nune’e empreza bele iha ninia bloku rasik hodi bele hola parte iha atividade mineiru hodi ita bele halo peskiza no bele alkansa ba área balun ne’ebé poténsia ba dezenvolvimentu komersiál iha tinan-haat ba oin,” Jerente empreza públika hateten ba Agência Tatoli, hafoin simu pose, foin lalais ne’e.

Notísia relevante : MPM sei kontinua planu harii empreza Murak Rai Timor

Tuir dekretu lei ne’ebé estabelese, Murak Rai Timor nia iha responsabilidade no knaar tomak atu hola parte iha atividade mineiru.

“Atividade mineiru ne’e ninia ámbitu aplikasaun ne’e luan tebes, ba buka minerál to’o hetan, dezenvolve, prodús, fa’an no to’o atividade ikus liu atividade enserramentu,” nia akresenta.

Aleinde ne’e, iha knaar tomak atu hola parte iha atividade asesoria atu apoia atividade mineiru ne’e rasik, hanesan serbisu konsultór sira no hola parte iha ho empreza sira seluk atubele fornese mákina ba implementasaun atividade mineiru.

Nia dehan, Timor-Leste iha poténsia ba mineiru barak tanba rezultadu peskiza hatudu katak iha indikasaun boot ba mineiru ho valór boot hanesan osan-mean, osan-mutin, no mina-rai naun metáliku sira seluk hanesan mármore, kalkáriu ne’ebé bele transforma sai simente. Mineiru ho valór ekonómiku kiik maibé ninia utilizasaun a’as tebes hanesan materiál konstrusaun nian.

Iha tinan 2017 nia laran, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, aprova proposta dekretu-lei ne’ebé aprezenta hosi Ministru Estadu no Ministru Rekursu Minerál, Mariano Asanami Sabino (VII Governu) kona-ba estatutu empreza Murak Rai Timor, SÁ hodi hala’o atividade.

Empreza ne’e sei funsiona ho kapitál hosi Estadu, ho objetivu atu realiza atividade minerál inklui atividade peskiza, avaliasaun, dezenvolvimentu, esplorasaun no tratamentu halo prosesamentu refinasaun inklui komersializasaun rekursu minerál.

Murak Rai Timor sei sai hanesan sosiedade komersiál ho direitu privadu no kapitál integrál públiku.

Medida ne’e tama iha estratejia Governu kona-ba harii instituisaun ne’ebé garante dezenvolvimentu setór ekonómiku, ho nia poténsia boot hodi kontribui ba diversifikasaun ekonomia ne’ebé fundamentál.

Iha loron 06 juñu 2017, dekretu-lei kriasaun empreza nasionál mineira ne’e hetan revizaun no aprovasaun tan hafoin hetan sujestaun hosi Prezidente Repúblika atu adapta tuir Rejime Jerál Aprovizionamentu nian.

Faze dahuluk Governu sei tau orsamentu hamutuk $400.000 hodi ajuda dezenvolvimentu iha prosesu diversifikasaun fundu reseita ba futuru.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora           : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!