DILI, 24 outubru 2023 (TATOLI) – Ministru Agrikultura Peskas Pekuaria no Floresta (MAPPF), ho Prezidente Reúblika, José Ramos Horta no peskizadór hosi Korea Súl ho naran Kim, lansa fini ho variedade foun mak Batar Híbridu Timor, Hare Mean, Koto Badak no Duhaen inklui halo mós lansamentu ba téknolojia ho naran Biochar Latun, ne’e ho objetivu atu hasa’e produsaun rai-laran.
Lansamentu ba fini ho variedade haat Batar Hibridu Timor, Hare Mean, Koto Badak no Duhaen mak Ministériu Agrikultura Peskas Pekuaria no Floresta liuhosi Diresaun Nasionál Peskiza no Solo ne’ebé servisu hamutuk ho peskizadór ho Korea Súl ho naran Kim.
Peskiza ne’e hala’o durante tinan barak nian laran no konsege hetan tán fini ho variadade foun hamutuk haat Batar Hibridu Timor, Hare Mean, Koto Badak no Duhaen.
Marcos da Cruz, hateten ho lansamentu fini ho variedade foun haat no lansamentu ba teknolojia ho naran Biochar (Latun) garantia sei aumenta produsaun rai-laran hodi hasae seguransa ai-han iha rai-laran.
“Ha’u fiar katak ho lansamentu ba variedade no teknólojia foun hare latun ida-ne’e sei bele fó biban mai ita hodi tulun agrikultór sira atu bele dezenvolve liután iha sira-nia to’os atu bele hasa’e produsaun hodi asegura seguransa ai-han iha rai-laran”, Ministru Marcos iha nia intervensaun iha serimónia lansamentu fini ho variedade foun haat ne’ebé prosede iha Salaun São José Catedral, tersa, ohin.
Governante ne’e hato’o agradesimentu ba peskizadór sira ne’ebé ho esforsu no dedikasaun tomak ho kondisaun ne’ebé mínimu atu bele halo lansamentu ba fini ho varidade foun.
“Ha’u agradese mós ba parseiru dezenvolvimentu ne’ebé kontribui direta iha atividade peskiza hanesan Ai-Com liuhosi servisu kooperasaun hamutuk ho Diresaun Nasionál Peskiza no Estatíska, UNTL no world vision marka estória ida, ohin ba lansamentu teknolójia foun ba hare Latun no hare latun mais, inklui mós apoiu ona ba dezenvolvimentu variedade foun ne’ebé ohin ita lansa”, nia afirma.
“Dala ida tán ha’u-nia apresiasaun bo’ot no agradese wain tebes ba imi hotu nia kontribuisaun hosi entidade hotu ne’ebé apoia hodi hasa’e produsaun iha rai laran hodi asegura nafatin seguransa ai-han iha rai laran”, nia adianta.
Governante ne’e rekorda katak iha tinan 2007 to’o 2012, MAPPF liuhosi Diresaun Nasionál Peskiza servisu hamutuk ho programa Fini ba Moris apoia husi programa ACIAR nian, dezenvolve ona fini ho variedade iha Timor-Leste no ikus lansa ona variedade hamutuk 19 kompostu husi batar variedade haat, hare variedade oin rua, ai-farina variedade oin tolu, fehuk midar variedade oin lima, koto nani variedade oin rua, fore-mungu variedade oin rua no fore-rai variedade oin ida.
Lansamentu variedade sira ne’e liu ona husi prosesu naruk ida, hahú husi teste tinan tolu iha sentru peskiza, depois halo selesaun no kontinua hamutuk hó toos nain sira durante mínimu tinan tolu iha ambiente oioin ne’ebé reprezenta zona agroekolójiku Timor-Leste nian.
Hosi rezultadu hirak ne’e konsege hapara ona importasaun fini husi rai liur desde tinan 2012 to’o agora liuliu hare, batar, ai-farina, fehuk midar, fore-mungu no koto nani.
Nia dehan, Ministériu Agrikultura Peskas Pekuara no Floresta mós iha rasik ona ezbosu polítika fini nasionál ne’ebé establese iha 2012 liubá ho objetivu hodi regula sistema fini nasionál, formál no informál sistema fini rai laran inklui variedade fini introdús sira, dezenvolvementu variedade foun no rejistrasaun variedade inklui estabelesementu padraun sistema fini ne’ebé klaru mesmu seidauk lori ba Konsellu Ministru hodi hetan apresiasaun.
Maibé ho esforsu sira ne’e la to’o iha ne’e de’it, Diresaun Nasionál Peskiza no Estátistika nafatin hakas aan hodi buka no dezenvolve nafatin variedade foun sira ne’ebé introdús husi rai liur, dezenvolve mós variedade lokál inklui kria rasik variedade foun hanesan batar híbridu hodi bele aumenta opsaun ba agrikultór sira atu bele hasa’e produsaun iha rai-laran.
Marcos hateten, variedade hirak ne’e ho nia karaterístika úniku ne’ebé liu ona husi prova ka teste iha tinan barak no ambiente oioin ne’ebé reprezenta ona zona agroeklójiku, hodi identifika variedade ida ne’ebé iha adaptasaun di’ak ba ambiente, rezisténsia ba moras no peste, produtividade aas inklui preferénsia husi to’os nain sira.
“Atu hasa’e produsaun laos de’it fini ne’ebé kualidade di’ak, maibe mós tenke tau atensaun mós fatór importante hanesan rai no bee. Tama Timor-Leste maioria 61% husi totál área ho topográfia ne’ebé lolon nune’e fasil iha degradasaun ba rai hodi halakon mós rai ne’ebé iha estrume diak”, nia haktuir.
Nia dehan, mesmu nune’e, iha rai tetuk mós kuaze maioria rai krekas tebes iha nutrisaun no elementu oioin iha rai laran,
“Ida-ne’e hotu tanba impaktu husi utiliza rai hodi prodús ai-han maibé laiha hanoin atu fó fila fali nutrisaun ba rai”, nia dehan.
Kona-ba téknolojia foun ho naran Biochar Latun, Ministru MAPPF Marcos da Cruz hateten, nia ne’e hanesan mákina ida atu prosesa fila fali haree kulit ba fini foun ida atu bele utiliza fila fali no mákina ida-ne’e halo ona teste iha no Diresaun Nasionál Peskiza no Estátistika hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu Ai-Com,UNTL no World Vision.
Iha fatin hanesan, Peskizadór Diresaun Nasionál Peskiza no Solo MAPPF, Celestino Luis Moreira hateten, ohin MAPPF halo lansamentu ba iha fini ho variedade foun haat no téknlojia Biochar Latun.
“Ohin ita halo lansamentu ba fini ho ninian variedade sira ne’e, laos ita atu distribui kedan ba ita-nian agrikultór sira atu utiliza kedan, maibé sei entrega ba Ministériu Agrikultura depois MAPPF mak sei haree fini sira ne’e atu oinsá fini komersiál ou fini sertifika, ami nia servisu to’o iha ne’e Ministériu mak sei haree”, nia konklui.
Jornalista: Natalino Costa
Editór : Zezito Silva




