iklan

NASIONÁL, DILI, HEADLINE, SOSIEDADE SIVĺL

Sosiedade Sivíl husu PR tetu lei komutasaun ba pena no indultu molok promulga

Sosiedade Sivíl husu PR tetu lei komutasaun ba pena no indultu molok promulga

DILI, 17 novembru 2023 (TATOLI) – Sosiedade Sivíl iha Timor-Leste ne’ebé hamahon aan iha Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu ba Prezidente Repúblika (PR) hodi tetu di’ak lei númeru 1/VI (1a) Prosedimentu Konsensaun Indultu no Komutasaun Pena, molok promulga.

Parlamentu Nasionál aprova ona lei númeru 1/VI (1a) Prosedimentu Konsensaun Indultu no Komutasaun Pena iha votasaun finál globál iha plenária no submete ona ba Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, atu halo promulgasaun.

Notísia Relevante: Bankada Governu vota kontra poposta FRETILIN ba projetu-lei indultu

“Prezidente Repúblika uza kompetensia konstitusionál ne’ebé sita iha artigu 88 hodi Veta Lei númeru 1/VI (1a) kona-ba Prosedimentu Konsensaun Indultu no Komutasaun ba Pena”, dehan Portavoz FONGTIL, Jorge Madeira, liuhusi konferÉnsia imprensa iha Caicoli.

Portavóz ne’e mós husu ba Tribunál Rekursu atu halo fiskalizasaun preventiva relasiona ho inkonstitusionálidade ba lei númeru 1/VI (1a) kona-ba Prosedimentu Konsensaun Indultu no Komutasaun ba Pena. Husu mós ba Provedoria Direiru Umanu no Justisa atu ezerse nia kompeténsia konstitusionál iha artigu 150 KRDTL ne’ebé atribui hodi halo fiskalizasaun abstrata.

“Ita akompaña lei foun ne’e fó vantajen ba ema eleitu no koñesidu sira atu halo krime no krime sira sei buras liu iha Timor-Leste, tanba halakon tiha provizaun kona-ba mínimu pena ne’ebé kondenadu  ida tenke kumpre, antes hetan indultu hosi Prezidente Repúblika, hanesan hakerek iha artigu 3 aliña 2 lei vijente katak ema atu hetan indultu ne’e tenke  kumpre ona 1/3”, nia lamenta.

Nia afirma lei foun ne’e iha artigu 4 ne’e ko’alia kona-ba ‘’Natureza’’ katak indultu ne’e hanesan intervensaun polítika ho razaun umanitária husi Prezidente Repúblika. Entaun sei uza razaun umanitária hodi fó indultu ba kondenadu sira liuliu ba krime sira ne’ebé tuir loloos la merese atu hetan indultu, maibé tanba kestaun umanu Prezidente bele liberta hotu kondenadu sira.

FONGTIL hanoin katak iha projetu lei artigu 5 (b) no (c) atu fó dalan ba intervensaun judisiária hosi rai seluk ba setór judisiáriu iha Timor-Leste, liuhosi fó lejitimidade ba Xefe Estado estranjeiro sira no representante ka diplomátika ne’ebé akreditadu iha Timor-Leste bele husu indultu ba nia sidadaun ka sidadaun seluk ne’ebé sira hakarak atu liberta hosi sistema judisiária Timor-Leste.

Tuir responsável ne’e artigu 6 kona-ba inisiativa no artigu 7 kona-ba instrusaun atribui mós direitu ba Prezidente Repúblika hodi inisia fó indultu, molok iha pedidu indultu halo husi parte sira ne’ebé nesesita.

“Ami hanoin katak tuir loloos diresaun prizionál ne’ebé tutela ba Ministériu Justisa nia okos mak hatene liu kona-ba kondenadu sira, tanba ne’e laiha razaun bainhira lei ne’e define mós inisiativa no instrusaun atu fó indultu no komutasaun ba penál mai husi Prezeidente Repúblika”, nia dehan.

Iha fatin hanesan, Peskizador Legál Programa Sistema Monitorizasaun Justisa (JSMP,siglá inglés), Mateus Xavier, reforsa lei foun ne’e la preve data fixa ba iha indultu.

“Ida ne’e fó oportunidade ba Prezidente Repúblika atu fó indultu iha kualker tempu”, lamenta peskizador JSMP ne’e.

iha loron 3 fulan-outubru tinan ne’e, Parlamentu Nasionál liuhosi reuniaun plenária aprova projetu-lei númeru 1/VI (1a) Prosedimentu Konsensaun Indultu no Komutasaun Pena iha faze jeneralidade ho votu afavór 37, kontra 22 no abstensaun ha’at (4).

Tuir relatóriu paresér inisiál komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál ne’ebé Agência Tatoli asesu, haktuir ba projetu lei ne’e iha artigu hamutuk 13, ne’ebé hahú hosi Kapítulu I Dispozisaun Jerál ho artigu haat kompostu hosi artigu 1 Objetu, artigu 2 Ámbitu, artigu 3 Definisaun, artigu 4 Natureza.

Kapítulu II Instrusaun inisiativa no desizaun ho artigu rua kompostu hosi artigu 5 Lejitimidade, artigu 6 Inisiativa, artigu 7 Instrusaun, artigu 8 Audisaun Governu, artigu 9 Desizaun, artigu 10 Efeitu, artigu 11 Komunikasaun indultu, komutasaun no nia ezekusaun.

Kapítulu III Dispozisaun finál ho artigu rua, hanesan artigu 12 revogasaun no artigu 13 Entrada vigór.

Enkuantu iha lei vijente, lei 5/2016, 25 maiu, kona-ba Prosedimentu Konseisaun Indultu no Komutasaun Pena, ho artigu existente hamutuk 11, kompostu hosi artigu 1 Objetu, artigu 2 Efeitu, artigu 3 Kriteiru konsesaun, artigu 4 Krime insuscetíveis indultu.

Artigu 5 Data anual ba konsesaun indultu no komutasaun pena, artigu 6 aprezentasaun pedidu indultu no komutasaun pena.

Artigu 7 Instrusaun, artigu 8 Paresér no remesa autos, artigu 9 Dekretu Prezidensiál no libertasaun imediata rekluzu, artigu 10 revogasaun no artigu 11 entrega em vigór.

Tuir relatóriu paresér Komisaun A, haktuir eliminasaun ba limitasaun poder indultu, enkuantu iha lei vijente trata la’ós de’it prosedimentu, maibé kontein mós norma inside kona-ba exersísiu poder indultár, iha artigu 3,4 no 5, nune’e projeitu lei pretende apenas norma prosedimentál, elimina norma fixa parametru no limite ba poder de indultar.

No projeitu lei ne’e introdús definisaun foun ‘’Indultu’’ no “komutasaun pena”, substansialmente diferensa hosi Kódiku Penál, indultu apenas perdaun totál pena no la’ós perdaun parsiál, no komutasaun pena pasa la’ós só komutasaun (troca de uma pena por outra) hanesan mós diminuisaun pena.

Ba natureza no fundamentu indultu, lei atuál la kontein definisaun natureza indultu nein refere razaun indultu bazea, kontráriu ho projeitu lei ne’e define natureza indultu hanesan “intervensaun polítika” no define ho nia fundamentu “razaun umanitária”.

Ba iha revogasaun indultu, projetu lei mantein posibilidade revogasaun indultu, mas afasta-se filosófia hosi lei vijente.

Iha projetu lei ne’e mós introdús inovasaun iha mateéria rekere indultu (lejitimidade) hosi Xefe Estadu estranjeiru no reprezentante misaun diplomátiku.

Kona-ba instrusaun, iha lei vijente prosesu inklui konsulta paresér ne’ebé prodús hosi órgaun justisa envolve iha ezekusaun pena, hanesan serbisu prizionál, Ministéiru Públiku no Tribunál (artigu 7, 8), maibé iha projeitu lei ne’e elimina konsulta hosi instánsia sira ne’e.

Ba efeitu indultu, referénsia dahuluk halo kona-ba reperkusaun direta ho definisaun foun proposta iha projetu lei ne’e iha eleitu indultu no komutasaun pena.

Tanba ho razaun refere, definisaun efeitu indultu pasa perdaun totál, maibé la’ós perdaun parsiál, tanba pasa efeitu komutasaun pena, diferensa substansiál reprezenta inovasaun introdús hosi projetu lei ne’e dahuluk (i) iha estinsaun efeitu sívil kondenasaun, ida-ne’e responsabilidade sivil decorrente krime iha forma indemnizasaun sivil no daruak (ii) iha kanselamentu iha rejistu kriminál ba kondenasaun kona-ba a qual recaiu indultu.

Notísia relevante:  Komisaun A aprova ona artigu haat projetu-lei indultu iha faze generalidade

Jornalista: Jesuína Xavier

Editór       : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!