Grasa ne’ebé ita simu hodi ajuda ema ka tane-liman, entrega hotu ba Maromak katak obrigadu Na’in ba buat di’ak, lisaun no esperiénsia moruk no kanek ne’ebé halo sai forte. Sei ita sura ida ne’e sei halo ita haksolok
DILI, 01 janeiru 2024 (TATOLI) –Iha tinan foun ne’e, relijiozu sira – Katóliku no Protestante, fó-hanoin ba timoroan sira hotu, atu kria dame, domin, haksolok no fraternidade, banati tuir Família Nazare – José, Maria no Jesus, iha família, sosiedade no nasaun, hodi hala’o dezenvolvimentu.
Padre Anacleto Pires SBD, hateten, justisa, haksolok no lia-loos importante iha sarani no ema idaidak nia moris, relasiona loron mundiál ba pás ne’ebé selebra ba dala-57 ho tema “Intelejénsia artifisiál no pás”.
Saserdote ne’e esplika, ema idaidak, família, sosiedade no nasaun; Timor-Leste, hakarak moris iha pás, ksolok no unidade nia laran.
“Ida ne’e atu hateten katak presiza iha perdaun, fó perdaun no simu perdaun. Lia-loos katak ko’alia buat ne’ebé loos. Ema ne’ebé ko’alia lia-loos hasoru problema barak no harii justisa iha família, sosiedade no nasaun”, Pe. Anacleto hateten, iha nia omília, iha Parókia Maria Auxiliadora Comoro, Dili, ohin.
Amo Anacleto Pires fó referénsia mensajen Papál kona-ba “Intelejénsia artifisiál iha pás”. Tema ba pás ba tinan ida ne’e, signifika, Maromak haraik ba ita matenek no koñesimentu atu ita fó gloria ba Maromak no matenek ne’ebé ita iha atu bele servi maun-alin sira iha moris lorloron ninian.
Haree ba kotuk ho gratidaun, haksolok ba, kontenti ba no hateke ba futuru ho konfiansa tomak no Maromak fó bensaun ba ita idaidak no Na’in Maromak sei orienta ita no tau-matan ba ita, uainhira ita sai hanesan Maria ho hakraik aan simu konvite atu sai Maromak nia inan, kreda nia inan, ita hotu nia inan atu moris tuir Maromak nia vontade.
Nai-lulik ne’e sujere ba sarani sira hateke ba kotuk ho gratidaun, moris haksolok iha tinan foun 2024 ho ita-nia família no maun-alin sira, no prepara aan ba futuru hodi simu realidade foun.
Tau konfiansa ba inan-aman, maun-alin no Maromak atu ita bele hetan aten-brani hasoru situasaun saida de’it iha moris.
Amu Anacleto Pires refere, leitura liubá ema hotu rona, Maromak haruka Moises hodi fó bensaun ba ema hotu, bensaun Maromak nian bo’ot liu ba nia ema to’o nia haruka nia oan mane Maksoin.
Inan-aman sai edukadór iha sosiedade
Iha omília ne’e, padre sujere mós ba inan-aman hodi sai edukadór iha sosiedade nia le’et hanesan Família Nazare; Maria, José no Jesus, tanba iha konflitu barak iha sosiedade no iha bairru.
“Haree ba Maria; inan ne’ebé eduka, ita hotu iha obrigasaun atu eduka ita nia oan sira. Maria, Jesus no José mak Família Nazare ne’ebé anjo sira anunsia ba bibi-atan sira”, nia fó ezemplu.
Iha fatin hanesan, Padre selebrante Mário Sousa, SDB, hateten, gratidaun ba Maromak ba grasa ne’ebé Maromak haraik ba ema hothotu iha tinan 2023 to’o loron ohin.
“Ita hakbesik ba Na’in nia Altar iha ne’e ema barak iha oras ikus no kalan ikus tinan ida ne’e nian atu agradese ba Maromak. Ida ne’e mak razaun prinsipál ita mai hamutuk iha ne’e”, Amo Mario hateten, iha nia omília misa kalan ikus tinan 2023 nian iha Parókia Maria Auxiliadora Comoro.
Amo esplika, Maromak fó ba ema tinan ida ho loron 365 no 24 oras kada loron no tinan ida iha oras hamutuk 8.760 hodi ita deskansa 2.800 iha kalan ultrapasa no bele moris to’o loron ikus ida ne’e.
Nia dehan, oras restante ita sei halo buat seluk hanesan serbisu no konversa ho kolega sira, tempu ba Maromak uituan de’it, tanba ne’e ita presiza agradese iha kalan ikus ida ne’e.
Saserdote mós husu hodi halo ezame konsiénsia hodi kria ponte dame ba tinan foun iha ema idaidak nia moris, apresia ba grasa ne’ebé ita iha no senti gratidaun ba buat di’ak no haksolok hotu iha ema ida-idak nia moris.
“Grasa ne’ebé ita simu hodi ajuda ema ka tane-liman, entrega hotu ba Maromak katak obrigadu Na’in ba buat di’ak, lisaun no esperiénsia moruk no kanek ne’ebé halo sai forte. Sei ita sura ida ne’e sei halo ita haksolok”, nia fó hanoin.
Pe. Mario Sousa dezeja mós ba sarani sira tinan prósperu 2024 no bensaun ba ema idaidak nia família, bairru no sosiedade.
Iha sorin seluk, Pastor Lorenso dos Santos hosi igreja protestante mos husu ba ema hotu atu moris nakonu ho esperansa, domin, dame, haksolok no fraternidade iha ema idaidak iha Natál.
“Ema hotu selebra Natál ho esperansa, tau lampu iha uma, kantor no iha dalan. Ne’e hanesan materiál mundu ninian. Importante ba ita ema fiar no sarani povu timorense, mas ita presiza muda ita-nia aan no hahalok hanesan lampu kores,” pastór ne’e husu.
Nia refere, ba joven sira atu muda sira-nia hanoin iha tinan foun ne’e, fó deskulpa ba malu atu hadook aan hosi violénsia no oho malu, husik hela ba tinan tuan.
“Tinan foun tenki iha fraternidade, domin, respeitu ba malu ne’e mak importante ne’e valór di’ak ba ema kristaun. Labele lori hahalok aat ba tinan foun”, nia husu.
“Ba na’in ulun sira, iha Natál no tinan foun ida ne’e hamutuk malu ba hahú hosi Parlamentu Nasionál no líder polítiku, partidu sira, fó apoiu ba malu atu bele lori nasaun ne’e ba oin”, Lorenso dos Santos sujere ba Tatoli iha nia mensajen Natál no tinan foun.
Nia esplika, kuandu ida ne’e la halo, sei la konsege hala’o dezenvolvimentu nasaun nian, tanba dezenvolvimentu mai hosi ema hotu hodi alkansa meta dezenvolvimentu nasionál.
Jornalista: Jesuína Xavier
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




