iklan

HEADLINE, SEGURANSA

Malázia deporta timoroan na’in-haat, vítima ba rekrutamentu vaga online

Malázia deporta timoroan na’in-haat, vítima ba rekrutamentu vaga online

Timoroan na’in-haat to'o iha aeroportu.

DILI, 24 janeiru 2024 (TATOLI) – Malázia deporta timoroan na’in-haat ne’ebé sai vítima ba rekrutamentu vaga online tanba laiha vistu traballu no hela ilegalmente iha nasaun refere.

Timoroan sira ne’e bá Malázia iha 2022 liuhusi teste online ne’ebé sidadaun estranjeiru sira loke hodi bá serbisu iha país refere.

Xefe Departamentu Investigasaun Kriminál (DIC, sigla portugés), Superintendente Polísia João Belo dos Reis, relata katak timoroan na’in-haat ne’ebé ohin filafali mai Timór ne’e kategoria nu’udar vítima tráfiku umanu husi hahalok sidadaun estranjeiru ne’ebé maka loke rekrutamentu online ba sira hodi bá serbisu iha Malázia.

“Ita-nian sidadaun na’in-haat ne’e viola buat hotu-hotu, tanba ajénsia ne’ebé halo rektutamentu ba sira antes ne’e garante ba sira dehan atu fó serbisu di’ak iha Malázia, maibé to’o iha ne’ebá ita-nian ema na’in-haat ne’e laiha vistu traballu, pasaporte Timór nian ne’ebé sira lori tama laiha koñesimentu husi autoridade Malázia nian. Tanba ne’e, sidadaun na’in-haat ne’e konsege hela ilegalmente iha ne’ebá durante tinan rua nia laran”, Superintendente Polísia João Belo informa iha Kuartel-Jerál Polísia, Caicoli, ohin.

Xefe departamentu haktuir katak durante tinan rua iha Malázia timoroan sira ne’e iha loron sira bá serbisu, kalan halai ba-mai atu dezvia aan husi kontrolu autoridade polísia migrasaun Malázia nian. Depois osan sira ne’ebé sira simu ne’e fahe rua ho ajénsia ilegál ne’ebé halo rektutamentu ba sira.

“Tanba sofre liu ona, ikus mai sidadaun na’in-haat ne’e deside entrega aan ba autoridade seguransa Malázia hodi halo prosesu ba sira atubele haruka fila”, dehan.

Sira na’in-haat ne’e to’o iha aeroportu Dili , ohin, iha 13h00 ho aviaun Aero Dili. Sidadaun sira ne’e simu direta husi Servisu Migrasaun iha aeroportu depois entrega ba Servisu Investigasaun Kriminál Nasionál (SICN) atu husu sira-nian deklarasaun.

“Ita-nian sidadaun na’in-haat ne’e vítima ona. Ohin, ita simu sira ne’e atu husu de’it informasaun atu ita bele hatene liután sé mak fasilita sira no prosesu sira bá ne’e oinsá? Nune’e, ita bele buka tuir tan sidadaun estranjeiru sira ne’ebé mak halo rekrutamentu online ba ita-nian sidadaun sira ne’e”, realsa.

Daudaun ne’e, PSIC kaptura ona estranjeiru na’in-rua ne’ebe halo rekrutamentu liuhusi vaga online ba timoroan sira no ema sira ne’e submete ona ba Ministériu Públiku atu prosesa tuir lei ne’ebé vigora iha nasaun ne’e.

Sidadaun na’in-haat ne’ebé deporta ona mai ne’ e na’in-rua husi Laclubar-Manatuto, ida husi Iliomar-Lautém no seluk husi Bazartete-Liquiçá.

Tuir dadus, PSIC rejista sidadaun na’in-70 no sira fila ona mai Timor-Leste, maibé sei iha tan lubun ida mak autoridade polísia Timor-Leste kontinua buka tuir atu bele lori sira fila mai Timór tanba konsidera nu’udar vitima husi ajensia irresponsavel sira.

Jornalista: Tomé Amado

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!