DILI, 28 fevereiru 2024 (TATOLI)—Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál iha Parlamentu Nasionál (PN), kuarta ne’e, hahú konvida entidade relevante hala’o audiénsia públika hodi rona hanoin ruma ba projetu-lei númeru 3/VI(1a)-Rejime Jurídiku Exersísiu Direitu Petisaun.
Notísia Relevante: Meza PN baixa projetu-lei Rejime Jurídiku direitu petisaun ba komisaun A
Entidade relevante sira-ne’e mak hanesan Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, siglá portugés), Ministéiru Justisa, Prokuradória Jerál Repúblika, no Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ, siglá portugés),
“Ohin, ita konvida entidade sira-ne’ebé ninia natureza serbisu iha ligasaun ho projetu-lei ne’e hodi rona sira-nia opiniaun ba Deputadu sira hodi bele halo diskusaun,” Prezidente Komisaun A, Deputadu Patrocinio Fernandes, hateten hafoin halo audiénsia públika iha sala komisaun A Parlamentu Nasionál.
Ho audiénsia públiku ne’e, bele aumenta tan Deputadu sira ninia referénsia hodi halo diskusaun ba projetu-lei ne’e iha faze diskusaun jeneralidade to’o ba espesialidade.
Prezidente komisaun A ne’e haeteten, durante ne’e seidauk iha lei kona-ba direitu petisaun, realmente konstituisaun RDTL artigu 48 asegura fó espasu ba sidadaun hotu-hotu atu ezerse sira-nia direitu petisaun.
Nune’e mós, rejimentu PN fó espasu ida-ne’e no durante ne’e PN simu hela petisaun no reklamasaun sira, maibé TL laiha lei atu orienta andamentu, tan ne’e projetu-lei ne’e atu define didi’ak bainhira mak buat ruma tama mai ne’e, konsidera hanesan petisaun ou reklamasaun ka keixa ne’e presiza atu define no regulariza iha lei ruma.
Tanba ne’e, Deputadu sira iha komisaun A halo inisiativa ida aprezenta projetu-lei ne’e hodi hamosu lei ida kumpre ba artigu 48 iha konstituisaun, atu define no regulariza didi’ak sidadaun sira oinsá ezerse sira-nia direitu petisaun.
Deputadu Patrocinio seidauk esplika detallu kona-ba artigu hira mak iha projetu-lei ne’e tanba sei iha faze apresiasaun inisiál audiénsia, hafoin komisaun sei halo relatóriu paresér.
Vise Ministru ba asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, hateten hanesan reprezentante Governu liuhusi Ministru PCM ninia hanoin ba projetu-lei ne’ebé aprezenta inisiativa hosi Deputadu sira no Governu ninia pozisaun apresia inisiativa ne’e.
Tanba, nia hateten, espasu ida ba direitu petisaun sidadaun nian fakum ka mamuk hela iha tinan hirak nia laran, bainhira konstituisaun RDTL artigu 48 fó direitu ida-ne’e ba sidadaun hotu atu hato’o sira-nia petisaun.
“Tanba ne’e, Governu apresia inisiativa Deputadu sira-nian liuliu proponente ba projetu-lei ida ne’e. Ohin, hato’o ona pozisaun Governu nian katak Governu fó apresiasaun ba inisiativa ne’e di’ak tebe-tebes, Timor ita-nia nasaun Estadu direitu demokrátiku,” nia hateten.
Tuir nia, seidauk halo regulamentasaun oinsá petisaun ne’e mai hosi sé no sé mak bele hato’o petisaun, tuir konstituisaun artigu 48 ninian ne’e sidadaun timoroan tomak ba sira-nia situasaun ne’ebé sira enfrenta ba pesoál no koletivu.
Nune’e mós inisiativa ne’e mai ko’alia kona-ba petisaun ne’ebé mai hosi sidadaun estranjeiru ne’ebé la’ós ba direitu polítiku ninian, maibé sira-ne’ebé hala’o sira-nia kna’ar ruma, ida-ne’e iha mós espasu ba sira atu hato’o petisaun liliu mai PN no PN iha mekanizmu própriu liuhosi esbozu lei ne’e atu oinsá simu petisaun sira-ne’ebé rekolla tau rekezitu mínimu no mekanizmu.
Nune’e, bele kria espasu ida fó resposta ba petisaun sira-ne’ebé tama sai iha PN hosi indivídu no koletivu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




