VIQUEQUE, 02 marsu 2024 (TATOLI)—Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Viqueque, Januáriu Soares ‘Bolly’ hamutuk ho Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN, sigla portugés) no abitante lokál, sábadu ne’e, kari ai-funan no sunu lilin, iha ámbitu komemora loron nasionál veteranu ba dala-hitu, 03 marsu, hodi fó omenajen ba martir no eroi libertasaun nasionál.
“Ita halibur malu hodi kari ai-funan no sunu lilin ba eroi sira hodi fó onra no rekoñesimentu ida ba sira-ne’ebé maka oras ne’e la hamutuk ho ita. Ita-nia ukun rasik-an tanba rezultadu hosi rezisténsia sira-nia sofrementu, liu-liu frente armada ne’ebé kontinua reziste iha ai-laran hodi defende ukun rasik-an,” Autoridade munisipál hateten, durante serimónia iha krus boot Kararas, suku Bibileo, postu Viqueque Vila.
Nia fó hanoin ba abitante sira iha munisípiu Viqueque hodi nafatin fó valór no dignifika veteranu sira ne’ebé fó an ba mate hodi nasaun sai indepente totálmente.
“Ba veteranu sira-ne’ebé oras ne’e sei moris, ita hamutuk hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu ita-nia rai hodi kontinua fó omenajen no onra ba saudozu sira-ne’ebé lakon vida ba funu ukun rasik-an. Nune’e mós, ha’u fó hanoin ba estudante barak maka seidauk hatene istória. Tanba ne’e, presiza buka halibur istória sira hodi bele hatene no sai memória ida hodi transmita ba jerasaun foun sira,” nia fó hanoin.
Notísia relevante : MAKLN organiza espozisaun dokumentu istóriku rezisténsia Timor-Leste
Iha fatin hanesan, Reprezentate veteranu munisípiu Viqueque, Afonso Soares ‘Sakalo’, konsidera loron istóriku ne’e hodi agradese ba Prezidente Nicolau Lobato no eroi sira seluk ne’ebé komunga liafuan ‘mate ka moris ukun rasik-an’.
“Ita tenke agradese ba eroi sira tanba luta ba libertasaun ida-ne’e sosa ho ruin no ran, hafoin ita hetan liberdade,” nia tenik.
Sekretáriu Ezekutivu CCLN Viqueque, Daniel Sarmento ‘Fogeti’, husu veteranu tenke sai parseiru ba Governu no sai ezemplu di’ak ba jerasaun foun hodi banati tuir luta-na’in sira-nia ain fatin.
“Komemorasaun ba dala-hitu ne’e ami deside ho tema ‘Ita hamutuk hodi la’o ba oin’ ho ninia sentidu katak, ita hotu hodi dezenvolve ita-nia rain, hamutuk hodi sai parseiru ba Governu hodi partisipa ba programa Governu, liu-liu iha munisípiu Viqueque. Tanba ne’e, ha’u apela ba veteranu hotu, katak sai hanesan parseiru Governu nune’e tenke hamutuk hodi sai ezemplu di’ak ba jerasaun foun sira,” nia fó hanoin.
Molok tau ai-funan no sunu lilin iha krus boot Kararas, Autoridade no CCLN Viqueque inklui família kombatente sira lori ai-funan no lilin ba Osoáriu Kararas hodi husu orasaun ba martir libertasaun sira-ne’ebé sei rai iha ne’ebá.
Depois ramata reza ba erroi sira, kontinua lori ai-funan no lilin ba krus boot hodi kari ai-funan no tau lilin iha semitériu boot.
Serimónia ne’e hetan partisipasaun hosi autoridade lokál, veteranu, família martir, Komadante no membru Polísia Nasionál Timor-Leste munisípiu Viqueque, Diretór servisu munisipál, inklui profesór no estudante sira iha postu Viqueque Vila.
Bazeia ba dekretuei númeru 3/2016, Estadu Timor-Leste konsagra loron 03 marsu nu’udar loron nasionál ba veteranu sira no deside loron ne’e sai loron nasionál veteranu tanba iha data ne’e tinan 1981, Timor-Leste hahú reorganiza funu ba libertasaun nasionál, hafoin baze apoiu rahun.
Bazeia ba istória ne’e, liga ba Konferénsia Nasional FRETILIN iha Maubai (Viqueque) no iha loron 03 marsu, ho orientasaun hosi membru Comité Central FRETILIN (CCF, sigla portugés) sobrevivente na’ih-rua, Kay Rala Xanana Gusmão no Ma’Huno, no konferensista sira, hili membru CCF na’in-sia foun no foti desizaun importante lubuk ida, hodi reorganiza luta libertasaun nasionál iha territóriu tomak. Hosi konferénsia ida-ne’e mak rezisténsia armada moris filafali iha ai-laran no povu hetan fali nia esperansa no halo mundu hakfodak.
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editora : Julia Chatarina




