VIQUEQUE, 12 marsu 2024 (TATOLI)— Ekipa Ministériu Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF) ho Programa Nasaun Unida ba dezenvolvimentu (UNDP-sigla inglés), tersa ne’e, hala’o introdusaun ba programa dezenvolvimentu integradu ekonómia verde no azúl liuliu “ila verde no azúl” iha munisípiu Viqueuqe.
“Ohin, ami kontinua introdús implementasaun programa ne’e liuliu foku ba área protezida sira iha munisípiu Viqueque ne’ebé atu integra ba programa pilotu integradu ‘ila verde no azúl’ nian ne’ebé liga ba dezenvovlimentu ekonómia verde no azúl”, Reprezentante UNDP, Mario Marques Cabrál hatete ba jornalista sira iha Viqueque.
Tanba, nia dehan programa ne’e ho nia implementasaun hasanesa projetu pilotu ne’ebé sei hahú uluk iha munisípiu Baucau no Viqueque.
“Ita sei implementa dahuluk programa ila verde no azúl iha foho Borobou no bee matan Irabere ne’ebé programa ne’e sei implementa iha tinan oin tanba iha komponente turizmu, agrikultura no ambiente liga ba konsrva animal fuik ne’ebé sei atria tebes turista sira atu mai vizita”, nia garante.
Antes ne’e, UNDP halo identifikasaun área protejida sira ne’ebé iha munisípiu Viqueque hanesan Mundu Perdidu, Laritame, Foho Aitana, Bee Matan Irabere no foho Burabou. Maibé sei implementa uluk fatin rua Irabera no Foho Burabou, hafoin kontinua ba fatin seluk tanba programa ne’e durasaun tinan lima.
Enkuantu, programa ne’e UNDP aloka fundu hamutuk millaun $6 atubele implementa iha munisípiu Baucau no Viqueque.
Iha fatin hanesan, Reprezenta Autoridade munisípiu Viqueque, Cosme Sarmento, dehan programa ne’e importante ba munisípiu Viqueque tanba atu asegura rikueza sira hodi fó benifísia ba abitante sira.
“Atu asegura ita-nia ambiente sira-ne’e ha’u husu aotoridade lokál liuliu xefe suku sira tenke hatutan ba abitante sira nune’e sira bele kumpriende área protezida sira hodi labele estraga ita-nia ambiente”, nia hato’o.
Bazeia ba dekretu lei númeru 5/2016 kona-bá Sistema Nasionál Área Protejida sira nian. Ho medida ida ne’e, harii ona instrumentu legál sira ne’ebé presiza ba protesaun natureza nian ne’ebé importante tebes komunidade tradisionál sira-nia moris no atu habelar turizmu ekolójiku, nu’udar potensialidade boot ida mós ba dezenvolvimentu sustentavel Timor-Leste nian.
Totál área protejida ne’ebé iha maka 46, iha ne’ebé balun iha pezu simbóliku ida hanesan Parké Nasionál Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé hetan aprovasaun iha Konsellu Ministru iha loron 20 fulanoutubru tinan 2015.
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editór : Florencio Miranda Ximenes





