iklan

OPINIAUN

Análize Framing notísia Tatoli kona-ba asuntu kombate Lixu Iha Dili

Análize Framing notísia Tatoli kona-ba asuntu kombate Lixu Iha Dili

Autór estudante DCS-UNTL: (1) Anjelina Z. de J. Santos, (2) Beatriz B. Saramento, (3) Dalia A. da Silva, (4) Jaimito da Costa, (5) Jorge V. de Fatima, (6). (Revizór Teórika: Miguel Gonçalves, Dosente Integrál DCS-FCS-UNTL)

Introdusaun

Lixu mak fo’er ne’ebé ohin loron sai famozu iha ema hotu nia matan iha Timor-Leste, liu-liu iha sidade Dili. Tanba Dili nu’udar kapitál nasaun nian. Lixu nu’udar problema, iha fatin hotu-hotu. Lixu mós kauza husi hahalok ne’ebé ema rasik halo no la konsiente katak bele afeta ba nia an rasik, ema seluk no ambiente. Lixu nia fatin loloos bele soe iha fatin lixeiru ne’ebé governu prepara ona iha dalan-ninin sira.

Liga ba soe lixu arbiru iha fatin públiku (estrada, merkadu, uma oin, valeta, jardin nst..). Refleta ba Konstituisaun RDTL artigu 61 alinea (10) hatuur, “Ema hotu iha direitu atu moris iha ambiente ne’ebé moos ba iha natureza no iha obrigasaun atu proteje no halo di’ak ba iha jerasaun loron ikus nian”. Maské ema hotu hatene ona lixu nia impaktu, maibé media (jornál, Rádio, TV, Online no média sosiál) iha papél importante hodi habelar informasaun liuliu asaun sira ba kombate lixu.

Iha artigu ne’e autór sira tenta uza análize framing ba notísia ne’ebé publika Tatoli,I.p. Tatoli promove informasaun ba públiku ho fim bele kontribui ba kombate lixu ne’ebé kontinua namkari iha Dili laran. Notísia ne’ebé mak rekolla husi media Tatoli kona-ba kombate lixu iha Dili, atu nune’e komunidade sira bele soe lixu tuir nia fatin. Laiha konsiénsia husi komunidade mak sei influénsia boot ba nia an no ema hotu. Iha tempu udan sempre hamosu inundasaun, tanba fo’er hirak ne’ebé mak so’e udan-been lori tuir nia dalan hodi halo intipidu iha valeta. Bainhira bee dalan taka-metin ho fo’er bee labele liu, bee sa’e fali ba estrada hodi buka nia dalan to’o estraga komunidade nia uma, to’os no sasan sira ne’ebé pertense ba ema nia moris.

Tuir Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), fo’er mak buat ne’ebé la uza, ka buat ne’ebé soe tiha husi atividade umanu no la akontese mesak. Husi análize framing iha notísia Tatoli hodi kombate lixu iha Dili, liuhusi notísia kona-ba eventu no faktus ne’ebé mak akontese hanesan atu kombate lixu, jestaun lixu, no impaktu lixu. Autór sira iha artigu ne’e konsidera katak, liuhusi notísia rekolla husi Tatoli hodi sai hanesan informasaun ida importante hodi muda públiku  sira hanoin no asaun sira kona-ba lixu. Bainhira notísia ida kontribui ba públiku no sai diskusaun públiku, ne’e refleta ba teoria Agenda Setting.

Hanesan husi Ritani & Cohen define Teoria Agenda Setting ne’e mak teoria media mak sentru lia-loos nia, ne’ebé transmite element rua: hanesan bakground no informasaun ba ajenda públiku. Oinsá atu dirizi konsiénsia Públiku no atensaun públiku nian kona-ba atensaun sira ne’ebé media sira konsiderasaun importante (Putri, 2021). Aleinde ne’e tuir Everest Rogers no James Dearing agenda setting define ba faze tolu; environmental agenda, public agenda or political agenda (Morissan, 2010).

Implementasaun ajenda komunikasaun nian liuliu determina prioridade ba asuntu sira husi media (1.) ajenda komunikasaun nian iha dalan balu  sei imfluénsia ka interasaun  ho saida mak públiku nia hanoin, entaun interasaun ne’e sei produz ajenda públiku (2),  ajenda públiku sei interasaun dalan hanesan ne’e hho saida mak konsidera importante liu husi polítika liuliu governu, no interasaun ne’e sei produz ajenda polítika (3), liuhusi konseitu sira husi ajenda nian, refleta hodi fundamenta  framing notísia iha média. Nune’e iha artigu ida ne’e media notísia ne’ebé publika husi Tatoli, I.P ligadu ho asuntu lixu.

Framing notísia, apresenta asuntu sira ho maneira diferente. Hamutuk ho situasaun   ne’ebé media fó-sai kontribui atu difine problema sira iha sosiedade no dada ema hotu nia atensaun (Gonçalves &Sunarto, 2023).

Bazeia ba definisaun media nian, media mak hanesan fator importante ida ba iha komunidade sira hodi asesu informasaun kona-ba problema ne’ebé hanesan informasaun kona-ba kombate lixu nian, media mós sai hanesan dalan ida ba iha informasaun husi konsumidór sira no nia rezultadu husi informasaun nian ba iha komunisdade nian hodi redus soe lixu arbiru iha fatin públiku no fatin sira seluk ne’ebé mak nakonu ho lixu.

Liuhusi Artigu ne’e atu fundamenta de’it katak teoria framing atu haree kona-ba oinsá media organiza realidade loro-loron nian liuliu realidade lixu ne’ebé kontinua naklekar iha rai-laran.Definisaun teoria framing katak  ita halo análize ba iha framing kona-ba notísia ne’ebé enkuadra kona-ba  lixu nian Tatoli.IP hodi  hadia komunidade sira-nia konsiénsia bainhira atu soe lixu iha nia fatin.

Métodu

Análize dadus iha  peskiza kualitativu  hanesan prosesu foti dadus peskiza  nian ne’ebé peskizadór sira hetan hodi hetan buat ne’ebé relevante ba tópiku ka prinsipál peskiza nian hodi halo konkluzaun sira ne’ebé rezulta peskiza ne’e (Nurding no hartati, 2019). Dadus sira hetan husi média online Tatoli, I.P no selesiona publikasaun ne’ebé konsidera importante hahú husi 2020-2023. Hafoin análize dadus, uza modelu Etnam nia dezeñu framing ne’ebé iha pasu haat hanesan: (1) difine problema (2), diagnose kauza; (3), halo desizaun moral no (4), rekomendasaun (Eriyanto & Diahloka, 2015).

Análize

Liuhusi Análize framing foku ba notísia Tatoli hodi kombate lixu iha Dili hanesan ita halo framing ba asuntu lixu neebe sei naklekar iha Dili laran mak:

Lixu kontinua naklekar iha Dili laran media Tatoli kontinua rekolla informasaun kona-ba lixu atu nune’e fahe informasaun ba públiku hodi hamenus lixu iha Dili laran ne’ebé mak kontinua naklekar iha situasaun agora nian públiku sira kontinua preokupa kona-ba lixu, lixu mak sasan orgániku no la’ós orgániku nian ne’ebé mak kontinua namkari,tanba ne’e media Tatoli kontinua rekolla informasaun hodi  kombate lixu mak hanesan:,

http://Tatoli.tl/2023/09/25/tenke-muda-komportamentu-soe-fo’er-iha-tibar-no-uza-sistema-separasaun-lixu/

  • Produsaun lixu iha Dili kada tinan aumenta (Tatoli, I.P: 24/01/2023),

https://Tatoli.tl/2023/01/24/produsaun-lixu-iha Dili-kada-tinan-aumenta/

  • Xefe Governu orienta MAE no autoridade local presta atensaum ba lixu iha kapitál. (Tatoli, I.P: 03/08/2023),

http://Tatoli.tl/2023/03/08/xefe-governu-orienta-mae-no-autoridade-lokal-presta-atensaun-ba-lixu-iha-kapitál/

  • Lixu nia impaktu ba Ambiente no umanidade (Tatoli, I.P: 10/02/2020),

https://Tatoli.tl/2020/02/10 /lixu-nia-impaktu-ba-ambiental no umanidade/

  • Governu husu komunidade soe lixu tuir oráriu (Tatoli, I.P: 28/06/2022),

https://Tatoli.tl/2022/06/28/governu-husu-komunidade-soe-liu-tuir-orariu-04h30-07h00-dadeersan/

  • Governu sei fó sansaun ba ema-karreta ne’ebé soe lixu arbiru (Tatoli, I.P: 20/07/2023).

https://Tatoli.tl/2023/07/20/governu-sei-fo-sansaun-ba-ema-karreta-neebe-soe-ixu-arbiru/

  • Menus konsiénsia lixu iha Dili nakonu (Tatoli, I.P: 05/06/2023).

http://Tatoli.tl/2023/06/05/diretor-servisu-munisipa-konsidera-lixu-iha-Dili-laran-nakonu-tamba-populasaun-menus-konsiénsia/

Rezultadu husi notísia ne’ebé média Tatoli rekolla kona-ba lixu hatudu katak media Tatoli. Enkuadra informasaun hodi kombate lixu ne’ebé kontinua naklekar iha Kapitál Dili. Husi informasaun ne’ebé mak rekolla husi notísia Tatoli hosi publika informasaun ba públiku atu nune’é públiku iha konsiénsia hodi soe lixu tuir nia fatin hodi hamenus lixu. Atu análize kona-ba problema ida mak bazeia ba peritu Etnam ne’ebé hatete katak iha parte haat ne’ebé ko’alia mak hanesan;

Define problem; (2) diagnose causes; (3) make moral judgments; and (4) treatment recommendation (Eriyanto & Diahloka, 2015). Define problema, (2) diagnosa kauza (3) julgamentu morál 4. Define rekomendasaun.

Hosi pontu haat (4) ne’ebé mak mensiona iha leten nomós iha definisaun ba pontu haat ne’e nian hodi halo análize ida-idak bazeia ba iha notísia ne’ebé mak rekolla husi media Tatoli, I.P kona-ba kombate lixu iha kapitál Dili. Hosi análize ba iha definisaun nian ne’e mak hanesan:

Define problema

Haree husi definisaun problema nian, bazeia ba notísia Tatoli, I.P nian ne’ebé publika lixu. Lixu nu’udar problema ne’ebé sempre akontese ho efeitu boot ba ema, ambiente iha kapitál Dili. Liu-liu iha dalan públiku ne’ebé  aumenta iha kuantidade  fo’er ne’ebé mak soe husi komunidade nia atividade loro-loron nian. Lixu hanesan prosesu natural ne’ebé iha forma solidu husi substánsia orgánika no la orgánika nian. Nune’e mak lixu sai problema boot ba iha públiku tomak, tanba ne’e media Tatoli, I.P kontinua nafatin rekolla informasaun kona-ba lixu hodi fó sai ba públiku hodi nune’e komunidade sira bele hamenus lixu ne’ebé mak kontinua ho kuantidade ne’ebé mak maka’as iha kapitál Dili.

(1) Soe lixu iha nia fatin (Tatoli, I.P:  27/01/2020), (2) Tenke muda komportamentu soe fo’er iha Tibar no uza sistema separasaun lixu ( Tatoli, IP: 25/09/2023),  (3) Produsaun lixu iha Dili kada tinan aumenta (Tatoli, IP: 24/01/2023), (4) Xefe Governu orienta MAE no autoridade local presta atensaum ba lixu iha kapitál. (Tatoli, IP: 03/08/2023),  (5) Lixu nia impaktu ba Ambente no umanidade (Tatoli, IP: 10/02/2020), (6) Governu husu komunidade soe lixu tuir oráriu (Tatoli, IP: 28/06/2022), (7) Governu sei fó sansaun  ba ema-karreta ne’ebé soe lixu arbiru (Tatoli, IP: 20/07/2023), (8) Menus konsiénsia lixu  iha Dili nakonu (Tatoli, IP: 05/06/2023).

Liuhusi publikasaun ne’ebé aprezenta média konsege uza nia papél hodi koloka ángulu notísia ne’ebé refleta ba saida mak públiku preokupa. Uza mós liafuan komún sira ne’ebé fasil ba audiénsia lee, komprende no konsidera hanesan asaun ne’ebé ema idaidak presiza halo.

Husi definisaun problema nian tuir Effendi (2021) define problema hanesan aprendizajen ne’ebé ema enfrenta bainhira sente ho konsiente, hanesan konsiénsia umana ne’ebé bele haree no fasil nu’udar pontu fraku ida pertense ba ema nia moris. Definisaun problema mak bele distribui mós ba parte rua problema individuál lixu sai problema ba ema ida nia moris liuhusi kria moras oioin. Problema ba daruak define hanesan problema públiku ne’ebé lixu sai abut ba inundasaun, hafo’er ambiente no sidade. Nune’e, husi media Tatoli fó-sai informasaun bele kontribui ba saida mak públiku sira hasoru hela iha moris loro-loron nian kona-ba lixu.

 

Diagnosa kauza

Husi liafuan diagnosa kauza nian husi liafuan prinsipál diagnóstika mak buka-hatene kauza ba problema ne’ebé akontese no buka solusaun ba buat ne’ebé mak akontese, tanba ne’e objetivu husi diagnóstiku mak buka-hatene kauza loloos ba problema.

Diagnosa kauza ne’e, iha análize framing atu buka hatene buat ne’ebé mak akontese hanesan lixu ne’ebé mak agora daudaun akontese iha kapitál Dili. Nune’e média Tatoli, I,P kontinua buka problema ne’ebé mak akontese kona-ba lixu nian hodi kontinua fahe informasaun ba públiku. Liuhusi informasaun ne’ebé públika ho objetivu ne’ebé mak di’ak ba komunidade atu nune’e bele iha solusaun husi komunidade sira hodi iha konsiénsia soe lixu tuir nia fatin.

Enkuantu, tuir Syamsudin (2000:309) katak diagnóstiku difikuldade sira mak:  esforsu hotu-hotu halo atu komprende no determina natureza difikuldade nian atu aprende, fatór sira ne’ebé hamosu, atu hatene oinsá mak bele prevene.

Husi definisaun ne’e mós Syamsudin fó hanoin katak, iha diagnose kauza ne’e mós atu halo difikuldade kona-ba oinsá atu komprende no determina natureza husi problema nian atu aprende kona-ba fatór ne’ebé hamosu. Hanesan realidade agora daudaun ema hotu bele haree kona-ba lixu ne’ebé mak kontinua naklekar iha kapitál Dili. Presiza diagnosa dia kauza loloos, oinsá bele haree hamutuk nia abut sira atu ema hotu bele iha asaun sira hahú husi ema ida, família no sosiedade.

Halo julgamentu moral (make moral judgments)

Halo julgamentu moral nian, iha formasaun moral define hanesan asaun ida atu orienta ba iha instituisionaliza valór moral sira atu eduka hodi promove harii ema nia moral no hahalok atu nune’e ema ne’ebé la preokupa kona-ba asaun ruma bele hatene no kompriende ba moris iha kualidade di’ak ka regra moral ne’ebé mak iha. Hanesan mós ema hotu bele haree katak, bainhira halo julgamentu moral nian hanesan mós katak lixu agora kontinua naklekar iha kapitál Dili, husi media online Tatoli, I.P rekolla notísia kona-ba lixu no fó-sai informasaun ba públiku hodi komunidade ne’ebé mak soe lixu la tuir nia fatin komprende kona-ba asaun ne’ebé mak soe lixu la tuir nia fatin. Nune’e husi informasaun ne’e bele eduka no orienta komunidade soe lixu tuir fatin ne’ebé mak governu prepara ona.

Tuir Wanah (2005): Moral mak buat ne’ebé tenke halo ka la iha buat ida atu halo ho abilidade atu determina se mak loos, di’ak no aat. Hanoin kona-ba moral mak buat ida ne’ebé relasaun ema abilidade hodi determina atetude no lia-loos no sala ne’ebé mak iha ne’ebé mak ema rasik halo ho konsiente no la konsiente.

Observa hosi julgamentu moral nian ne’ebé refere ba publikasaun media Tatoli.ip iha notísia kona-ba lixu nian, importante loloos nu’udar kontrolu sosiál ida nomós hamosu konsiénsia ema nian. Nune’e ema ida-idak nia hahalok no abilidade  soe lixu la tuir nia fatin ne’ebé mak governu determina ona bele muda. Tanba iha regulamentu oioin ne’ebé governu aprova maibé solusaun ba lixu seidauk iha.

Define rekomendasaun

Iha define rekomendasaun nian hanesan termu ida nu’udar rekomendasaun hodi refere ba sujestaun husi ema ida ba ema seluk. Hanesan asuntu lixu ne’ebé mak akontese iha kapitál Dili bele iha forma ida atu halo buat ruma ba iha desizaun ne’ebé mak iha. Bainhira ko’alia kona-ba rekomedasaun, notísia kona-ba lixu ba komunidade sira ne’ebé mak soe lixu la tuir nia fatin iha kapitál Dili, atu nune’e komunidade komprende di’ak liután hodi soe lixu tuir nia fatin nune’e bele kombate lixu ne’ebé mak  ho nia volume ne’ebé maka’as iha kapitál Dili.

Kotler & Keller (2007) hateten katak rekomendasaun hanesan prosesu komunikasaun nian kona-ba produtu ka servisu balun ne’ebé util atu fornese ba formasaun pesoál nian. Tanba ne’e husi definisaun rekomendasaun ne’e ko’alia kona-ba prosesu ida kona-ba kombate lixu iha Dili. Nune’e liuhusi prosesu komunikasaun media nian ba públiku tomak atu nune’e sira muda sira-nia hanoin no iha konsiénsia rasik bainhira atu soe lixu tenke soe tuir nia fatin ne’ebé mak governu prepara ona.

Notísia ne’ebé hato’o husi media Tatoli. IP kabe ba ajenda media kona-ba asuntu ambientál no konvida parte hotu-hotu atu kontribiu ba movimentu hodi salva ambiente moos, salva ema husi inundasaun no impaktu negativu sira seluk.

Análize framing ba notísia ne’ebé rekolla nu’udar fonte referénsia no halo desizaun ba rekomendasaun sira. Media la rekomenda direta maibé naturalmente audiénsia asesu bele hamosu konsiénsia hodi ema bele evita hahalok ne’ebé soe lixu arbiru no ikusliu parte relevante sira bele buka solusaun ba assuntu ne’ebé soe lixu arbiru.

Konkluzaun

Media Tatoli,I,P asume nia papél importante tebes hodi  divulga informasaun ne’ebé importante kona-ba lixu ne’ebé  kontinua sai preokupasaun ema hotu nian. Komunidade nu’udar audiénsia iha kapasidade hodi utiliza informasaun ne’ebé importante kona-ba kombate lixu,

Públiku liuliu leitór ne’ebé asesu bele ona iha konsiénsia hodi soe lixu tuir nia fatin ne’ebé mak governu prepara ona atu nune’e hodi hamenus lixu ne’ebé namkari iha territóriu rai-laran nian, liu-liu iha dalan públiku sira iha kapitál Dili.

Refere ba análiza framing nu’udar konseitu teórika atu haree kona-ba  oinsá  média  organiza, dezeña realidade loro-loron nian no parte importante ida husi realidade lixu ne’ebé kontinua naklekar iha Dili.

Kategória lixu iha oioin ho nia fó impaktu ba ambiennte moris loroloron nian husi lixu ne’ebé mak naklekar hodi kontribui ba inundasaun iha tempu udan nian.Tan ne’e  ema idaidak  komprende nia papél rasik hodi kontribui no konsiénsia rasik hodi soe fo’er iha nia fatin. Liuhusi artigu ida-ne’e atu rekomenda media Tatoli, I.P nafatin kontinua fahe informasaun ba públiku sira hodi kombate lixu iha Dili. No mós públiku liuliu audiénsia ne’ebé sempre asesu media kontinua nafatin akompaña informasaun di’ak nian kona-ba lixu aplika tuir konsiénsia ambiente moos no livre husi lixu ema mós livre husi impaktu sira, Dili bele sai sidade furak no bonita.

*Agradese ba Tatoli, I.P ne’ebé konsege oferese espasu ba publikasaun artigue ida-ne’e*.

 

REFERÉNSIA

Asembleia Constituante, (2002). Konstituisaun República Democrática de Timor-Leste: http://timor-leste.gov.tl/?cat=37&lang=tp  Asesu iha loron 16/02/2024.

Putri, V. K. Mulia (2021). Teori Agenda Setting dalam Komunikasi Massa, https://www.kompas.com/skola/read/2021/12/14/100000469/teori-agenda-setting-dalam-komunikasi-massa

Hamdani. (2011). Teori Agenda Setting. Teori Komunikasi Massa. Medan: Cita Pustaka Media Perintis.

Gonçalves, M. and Ngadiyono, Sunarto (2023). Media Frame Covid-19 News on Economic Aspect of Vaccination in Timor-Leste, Semarang: UNDIP, https://journal .untar.ac.id/index.php/komunikasi/issue/view/634, asesu iha loron 22/03/2024.

Morissan, (2010). Teori Komunikasaun Massa, Jakarta: Ghalia Indoneisa

Entnam R.M. (1993), Framing: Toward Clasification of Fractured Paradigm. Journal of communication, 43(4),51-58; http://doi.ogr/10.1111/j.1460-2466.1993.tb01304.x

Nurdin, S. Hartati, (2019), Metodologi Penilitian Social, (Surabaya media sahabat cendika, 207-208; http://repository.iankudus.ac.id/8565/6/06%20 BAB %20III

Etnam, R.M (2007). Framing Bias: media in the distribuition of power. Journal of Communication. https://doi.org/10.1111/j.1460-2466.2006.00336.x

Min (2021). Definisi Menurut Para ahli, https://www.pelajaran.co.id/pengertian-masalah-menurut-para-ahli-dan-jenis-jenis-masalah-terlengkap/  asesu iha 27/03/2024.

Syamsudin (2000:309). Kajian Pustaka Dan Hipotesis   http://digilib.unila.ac.id/567 0/12/12.BAB 2  , asesu iha loron 22/03/2024.

Wanah (2005), Pengertian Moral: Nilai Dan Fungsi Moral Bagi Kehidupan Manusia, Berita jambi.co, https://beritajambi.co/read/2017/03/12/970/pengertian-moral–nilai-dan-fungsi-moral-bagi-kehidupan-manusia. Asesu loron 27/03/2024

Mauza Arfan (17 Mei 2022). Pengertian Rekomendasi, https://siger.harian lampung.co.i d/read/hl-8213/pengertian-rekomendasi-adalah/, asesu iha loron 22/03/2024

Nisandi (2007) Pengertian sampah Organik dan aroganik; http://eprints.polsri.ac.id/5 191/3/file%20III.pdf, asesu iha loron 22/03/2024

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!