Carlos Soares Ribeiro, Lic.Eco., MM
Email and Blog: tomejomadio@gmail.com || Universidade da Paz – Timor-Leste
Iha loron 09 Juñu 2026, COIN TL organiza Forúm Negósiu ida ho tema “Dezafiu no Oportunidade ba Kresimentu Setór Privadu Timor-Leste iha Era Integrasaun ASEAN”. Forúm ne’e halibur hamutuk reprezentante sira hosi Banco Central de Timor-Leste, Governu, akademia no setór privadu atu diskute preparasaun Timor-Leste hasoru etapa foun integrasaun rejionál.
Tenba ne’e importante no pertinente tebes ba situasaun atuál Timor-Leste. Maibé, liu husi diskursu optimista kona-ba oportunidade ne’ebé ASEAN sei lori mai, importante atu iha mós reflexaun kle’an kona-ba realidade ekonomia no kapasidade kompetitiva empreza nasionál sira.
ASEAN la’ós de’it porta ida ne’ebé loke oportunidade foun. ASEAN mós lori kompetisaun ne’ebé aas, mudansa ne’ebé lalais no ezijénsia ne’ebé rigorozu ba ekonomia sira ne’ebé seidauk iha kapasidade sufisiente atu konkorre iha nível rejionál.
Tanba ne’e, pergunta estratéjika ida ne’ebé presiza husu mak:
Timor-Leste prepara ona nia empreza sira atu tama iha ASEAN, ka ita prepara de’it ASEAN atu tama mai iha Timor-Leste?
Realidade hatudu katak maioria empreza Timor-Leste sei opera iha eskala limitadu. Barak liu mak kategorizadu hanesan Pequenas e Médias Empresas (PME), ho limitasaun iha kapitál, asesu ba kréditu, teknolojia, rekursu umanu no asesu ba merkadu.
Bainhira merkadu ASEAN loke ho liberdade liután, empreza lokál sira sei hasoru kompetisaun direta hosi empreza boot sira husi Indonézia, Malázia, Tailándia, Singapura no Vietname. Empreza sira-ne’e iha kapitál ne’ebé boot liu, teknolojia ne’ebé avansadu liu, sistema jestaun modernu no produtividade ne’ebé aas liu.
Iha kontestu ida-ne’e, integrasaun ASEAN bele lori benefísiu boot ba konsumidór sira tanba aumenta variedade produtu no servisu, hamenus presu no haburas kompetisaun. Maibé, ba empreza lokál sira ne’ebé seidauk preparadu, integrasaun ne’e bele mós sai ameasa ida ba sustentabilidade negósiu nasionál.
Tanba ne’e, setór privadu Timor-Leste la presiza de’it semináriu, workshop no konferénsia. Sira presiza polítika públika ne’ebé konkretu no orientadu ba rezultadu.
Empreza lokál sira presiza asesu ba finansiamentu ho kondisaun ne’ebé realístiku no asesível. Sira presiza infraestrutura lojístika ne’ebé efisiente, sistema pagamentu dijitál no internasionál ne’ebé modernu, no programa inkubasaun negósiu ne’ebé bele aumenta produtividade, inovasaun no kapasidade jestaun.
Iha aspetu ida-ne’e, papél banku nasionál sira sai estratéjiku liu duké uluk. Instituisaun finanseira nasionál tenke sai motor dezenvolvimentu ekonomia produtiva. Bainhira empreza lokál sira la hetan apoiu finanseiru sufisiente, sei difisíl ba sira atu konkorre ho investidór no empreza estranjeira sira ne’ebé tama mai iha merkadu nasionál.
Nune’e mós, universidade no instituisaun edukasaun superiór tenke prodús graduadu sira ne’ebé prontu atu responde ba nesesidade merkadu traballu ASEAN. Integrasaun ekonomia la depende de’it ba kapitál no infraestrutura; depende mós ba qualidade rekursu umanu.
Esperiénsia husi nasaun ASEAN balu hatudu katak nasaun sira ne’ebé investe iha edukasaun, inovasaun no dezenvolvimentu talentu mak bele hetan vantajen kompetitivu sustentável iha merkadu globál.
Iha parte seluk, Governu tenke haree ASEAN la’ós de’it hanesan projetu diplomátiku ida ka objetivu polítika estranjeira. ASEAN tenke transforma-an ba projetu nasionál ida atu aselera transformasaun ekonomia Timor-Leste.
Ida-ne’e implika reforma regulatória, simplifikasaun prosedimentu negósiu, redusaun kustu tranzasaun no operasaun, hametin seguransa jurídika no promove investimentu produtivu ne’ebé bele kria empregu no valór akresidu ba ekonomia nasionál.
Tanba ne’e, susesu Timor-Leste iha ASEAN labele sukat de’it hosi númeru reuniaun, konferénsia ka deklarasaun polítika ne’ebé asina. Susesu loloos tenke sukat hosi númeru empreza lokál ne’ebé konsege esporta ba merkadu ASEAN, númeru PME ne’ebé aumenta nia produtividade, no númeru joven emprezáriu sira ne’ebé konsege harii negósiu inovadór no kompetitivu iha nível rejionál.
Forúm Negósiu ASEAN ne’ebé realiza iha Dili iha loron 09 Juñu 2026 tenke sai pontu partida ba asaun konkretu no reforma reál. Se lae, ASEAN bele sai de’it oportunidade ida ba empreza estranjeira atu aumenta nia prezensa iha Timor-Leste, enkuantu empreza lokál sira kontinua sai espetadór iha sira nia merkadu rasik.
Maibé, se Governu, setór privadu, instituisaun finanseira no universidade sira prepara-an ho seriedade no vizaun estratéjika, ASEAN bele transforma Timor-Leste hosi merkadu konsumidór ida ba ekonomia produtiva ne’ebé ativa no relevante iha rejiaun.
Iha ikus, pergunta ida de’it mak sei determina dalan ekonomia nasionál iha tinan sira oin mai:
“Timor-Leste hakarak de’it sai observadór iha ASEAN, ka hakarak sai partisipante ne’ebé forte no kompetitivu iha rejiaun?”
Resposta ba pergunta ne’e sei determina la’ós de’it futuru empreza Timor-Leste, maibé mós futuru dezenvolvimentu ekonomia nasionál iha dekada sira tuir mai.




