Top

Esplora Diskusaun Eleisaun Prezidensiál 2027

delsio

Autór: Delsio Guimarães

Hela iha Dili, 20.04.2020, Tlp#7728 2642

Biar Eleisaun Prezidensiál sei to’o tinan oin (2027), maibé públiku Timor-Leste komesa rame ona no Partidu Polítiku inklui sidadaun balun komesa hanoin ona oinsa atu kompete Eleisaun Prezidensiál ho livre no justu. Fó hanoin fali katak depois referendum 1999 Timor-Leste hala’o ona Eleisaun Prezidensiál ba dala-lima (5) no iha kandidatu lubuk ida ne’ebé mai husi Partidu Polítiku no Independente oioin.

Iha semana hira ikus, mídia plataforma dijitál no sosiál mídia nakonu ho notísia kona-ba desizaun Partidu istóriku Fretilin hafoin enkontru membru CCF deklara katak laiha/la-aprezenta kandidatu atu kompete iha Eleisaun Prezidensiál 2027, signifika katak kandidatu sira ne’ebé bele iha sentimentu (ikatan) emosionál hanesan Jenerál Lere Anan Timur no Dr. Rui Maria de Araujo ne’ebé durante ne’e ativu no sai membru CCF ne’ebé karik hakarak kompete mós labele uza naran no atributu partidu nian.

Mai ha’u ne’e foin ba dala-uluk Partidu Fretilin deside laiha kandidatu, maibé la kandidatu entre Lere Anan Timur no Rui Maria Araujo mak ema leigu sira iha dalan ninin halo analojia karik hanesan agrikultór ida kuda batar isin di’ak maibé haree de’it no lakohi silu, interpretasaun deskonfiansa no pergunta sériu ida seluk mós seraké (apakah) partidu istóriku depois Lu-olo husik mundu ne’e iha kedas krize lideransa bo’ot tanba laiha lider ida ne’ebé bele akomoda diverjénsia polítika no grupu kompetitór iha partidu laran? ka desizaun ne’e hakarak hatudu respeita ba Prezidente Lu-olo ne’ebé foin husik hela militante sira?.

Ha’u-nia pontu-de-vista maka parese haree ba postura kandidatura no análize ba konjuntura polítika liga ba Eleisaun Parlamentár 2028, Eleisaun Prezidensiál ba Fretilin ladún fó vantazen, tetu ba kustu ne’ebé maka’as mós. Maibé labele haluha katak Prezidente Repúblika hálo kna’ar tuir Konstituisaun nia mak nu’udár Komandante Supremu Forsa Armada nian no iha lejitimidade atu fó pose ba Membru Governu sira no buat sira seluk ne’e Prezidente Repúblika tenke halo tuir mandatu Konstituisaun nian.

Razaun seluk mós tanba Fretilin difisíl atu deside rasik nia kandidatu tanba iha membru CCF nain rua: Jenerál Lere Anan Timur no Dr. Rui Maria de Araujo ne’ebé hato’o antisipadamente kona-ba sira-nia intensaun atu kandidatu-an iha Eleisaun Prezidensiál liu husi dalan Independente biar Fretilin la kandidata sira. Moralmente no estratejikamente Fretilin nu’udár partidu labele foti desizaun hodi aprova de’it ba kandidatu ida tanba ne’e desizaun ne’ebé fo risku ba partidu iha Eleisaun Parlamentár no lakohi repete nia eru iha tinan 2022.

Ba advesáriu CNRT ne’ebé lideradu husi Kay Rála Xanana Gusmão seidauk foti pozisaun kona-ba desizaun husi CCF ne’e, públiku parese hein hela oinsa pozisaun CNRT ho Xanana Gusmão ba Eleisaun Prezidensiál 2027, maibá parese oras ne’e kuadru polítiku sira sei fokus no konsentra no akompaña ukun iha IX Governu nian.

Haree ba jornada Eleisaun Prezidensiál dezde 2007 head to head CNRT ho Fretilin, kandidadatu partidu istóriku Fretilin mak Lu-olo lakon dala-tolu (lakon iha tinan 2007, 2012 no 2022) no manan dala ida iha tinan 2017 maibé ne’e mós konta apoiu ka baibain ema dehan bensaun-tula liman husi Xanana Gusmão.

Husi derota sira-ne’e mak dala ruma bele sai pontu reflesaun no sai mós razaun ida husi razaun seluk Partidu Fretilin atu labele avansa ho nia kandidatura rasik tanba kompete ho Xanana kona-ba eleisaun prezidensiál ne’e to’o fim-du-mundu mós ita labele manan. Husi ne’e ema balun koalia iha TV katak Avo Mari Álkatiri rende ona halo polítika hasoru Xanana, maibé iha polítika buat hotu bele akontese no halo ho maneira oioin, se halo ho barulu la di’ak karik halo iha siliénsiu de’it orsida rezuladu mak barulu. Ha’u hanoin ne’e ezersísiu estratéjiku ida biar la deklara kandidatu maibé oinsa koa-dálan seluk atu konkista votus hodi manan, tanba ne’e mak desizaun ne’e labele anggap remeh no sai normál de’it no advesáriu sira presiza atensaun.

Hau-nia prespetiva kona-ba forsa no influénsia Xanana Gusmão nian sei maka’as iha Eleisaun Prezidensiál 2027 tanba kuaze Partidu CNRT kuandu haree husi dadus, kuaze iha votus 200 mil itál (40%) ne’e tanba ho fatór karisma Xanana nian ne’ebé hatene halo koligasaun ho partidu kiik sira seluk, maibe durante ne’e kompete iha Eleisaun Prezidensiál CNRT laiha kandidatu husi kuadru Partidu maibé apoiu de’it husi partidu seluk ka husi independente maibé realmente susesu no fo vantazen polítika ba CNRT rasik.

Realmente ho desizaun ne’ebé sentralizadu kuaze Partidu CNRT hothotu rona komandu ida de’it mak Xanana Gusmão ne’ebé tuir Avo Jenerál Lere Anan Timur nia formula (rumus) dehan XA-A (Xanana dehan A hothotu dehan A), tuir analista sira espeta katak partidu no modelu hanesan ne’e la hari’i baze/abut ba hari’i futuru lideransa “Grear leader create more leaders, not followers[1] husi ne’e ema bele halo pergunta seraké (apakah) Xanana Gusmão failla prepara nia susesór depois Xanana nia lideransa remata?!. Se-nia resposta seidauk iha entaun ida-ne’e  mak sai frakasu ida husi partidu nian ne’ebé presiza haree didiak.

Haree ba konjuntura Polítika Nasionál no Internasionál mak hakarak ka lakohi knar the next President nia papel kontinua importante oinsa atu sai hanesan mediadór ida hodi garante pás no asegura estabilidade Governativa, la halo opozisaun hasoru Governu maibé servisu hamutuk oinsa hari’i  Timor-Leste ida ne’ebé forte liu iha Rejiaun no Globál, oinsa mós atu asegura no garante servisu sira ne’ebé halo tiha ona, ho esforsu duet Prezidente Jose Ramos Horta ho lideransa Primeiru-Ministru Kay Rála Xanana Gusmão nian lori tama Timor-Leste sai ona membru ASEAN no organizasaun Komérsiu Mundiál ho ajenda lideransa/Prezidensia Timor-Leste nian ba ASEAN  inklui konkretiza mehi Estadu no nasaun nian iha área oioin.

Ba Xanana Gusmão ho nia aliadu partidu kiik sira, karik kritériu sira ne’ebé iha leten ne’e figura sentrál ida ne’ebé mak bele kompriende, interpreta no materializa ho kuidadu bainhira sai Prezidente Republika? seraké (Apakah) kandidatu Independente ne’ebé mai ho bayang-bayang! bele meyakinkan Xanana Gusmão, oinsa bele hatudu sira-nia vontade ba Xanana Gusmão ba futuru Governasaun? Dala ida tan Xanana nia hakarak labele monu ba rai, tanba esperiénsia hatudu ona katak se mak ba Prezidente Repúblika presiza rona no aseita ajenda Estadu racikan Xanana Gusmão nian no labele halo opozisaun hasoru nia hanesan uluk tinan 2017 kria impase polítika. Tanba realmente dekada rua hothotu depende de’it ba figura Xanana Gusmão.

Senáriu maka se Partidu CNRT ho Xanana Gusmão  mai ho kandidatu Nasionál ida (bele husi CNRT rasik ka aliadu setia PD) no la inklui kandidatu Independente sira ne’ebé sai ona ba públiku maka Eleisaun sei rame liu to’o segunda ronde no konta sei konta mós ho apoio husi partidu ki’ik sira. Maibé pergunta mak se mak sei hasoru no manan Xanana Gusmão segundu ronde?

Se Partidú CNRT ho Xanana Gusmão mós hanoin hanesan de’it katak kustu ba eleisaun prezidensiál ne’e bo’ot no halo aseitasaun hodi tula liman ba kandidatu Independente ruma ezemplu Jenerál Lere Anan Timur ka Rui Maria de Araujo maka jogu eleisaun prezidensiál bele remata de’it iha primeiru ronde hanesan iha tinan 2017, maibé ne’e la fasil no sei presiza halo ezersísiu no análize polítika vantazen no dezvantazen ba interese nasaun nian.

“Hanoin hotu ne’ebé hatuun iha artigu ne’e nu’udár opiniaun pessoál no la reprezenta instituisaun/organizasaun ruma ne’ebé autor servisu ba!”

[1] Roy T. Bennett

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!