DILI, 24 abríl 2024 (TATOLI)–Ekipa konjunta ne’ebé lidera husi Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), kuarta ne’e, halo despeju administrativu ba uma-kain 19, hahú husi mini merkadu besik morru Prizaun Becora, dalan ba mota-ulun to’o terminál.
Ekipa konjunta ne’e kompostu husi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Ministériu Obra Públika (MOP), Terra no Propriedade, Jestaun Merkadu Munisípiu Dili no entidade relevante seluk tan.
“Atividade ne’ebé ohin ita-nia ekipa halo ne’e nu’udar atividade rutina, antes ita mai hasai sira, avizu uluk no ikus fó notifikasaun haruka komunidade sai husi fatin ne’e tanba atu halo alargamentu ba terminál ne’e hodi fó espasu ba ita-nia transporte sira husi munisípiu haat hanesan Manatuto, Baucau, Viqueque no Lautém hodi konsentra iha fatin ne’e,” Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias, hateten, iha terminál Becora, durante akompaña atividade despeju.
Ekipa halo atividade ne’e desde kedan fulan-fevereiru, bainhira simu karta husi Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) liuhusi Diresaun Nasionál Transporte Terrestre (DNTT) ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), nune’e hatun despaisu ba SEATOU ho ekipa tomak hodi ezekuta serbisu nune’e bele hadi’a no organiza terminál.
“Agradese tebes ba vendedór sira ne’e, barak mak koopera tebes horibain-rua no horiseik ha’u mai sira sobu rasik, ohin ita mai ne’e baku rahun de’it, ida-ne’ebé sira forsa la to’o ohin ita halo despeju administrativu,” nia akresenta.
Governante ne’e dehan, ekipa konjunta prontu loke liman nafatin karik komunidade balun husu apoiu hakarak re-aloka ba munisípiu.
Notísia relevante : SEATOU hakarak transforma sidade iha territóriu sai moos no organizadu
Biban ne’e, nia parte husu ba komunidade ne’ebé hetan ona notifikasaun hodi koopera no labele okupa espasu públiku, nune’e la koopera mak sei hetan sansaun administrativa.
“Ita mós husu ba komunidade ne’ebé hela husi parte terminál Becora to’o Fatukahi liman loos no liman karuk tenke dook husi metru rua husi espasu públiku ka estrada tanba Ministériu Obra Públiku (MOP) atu alarga tan estrada. Notifikasaun ita fó to’o Hera Beraca Halidolar nian okupa iha mota ibun, ita husu tenke muda sasán ba fatin ne’ebé seguru, tanba tempu udan mota tun sei fó risku ba sira,” Sekretáriu Estadu fó hanoin.
Levantamentu dadus ba afetadu despeju
Biban ne’e, Sekretáriu Estadu Germano Santa Brites Dias, informa, Administrasaun munisípiu Dili hamutuk ho Autoridade Protesaun Sivíl (APC, sigla portugés) halo ona levantamentu dadus ba afetadu despeju administrativu.
Governante ne’e ko’alia asuntu ne’e relasiona ho afetadu balun husi Bidau Santa-Ana ne’ebé hetan despeju, hanesan inan foin partus loron-tolu ho bebé, tenke evakua bainhira iha tempu hanesan akontese mós udan no daudaun hela iha lona okos. Asuntu ne’e hetan reasaun maka’as husi públiku liuhusi rede sosiál.
Aleinde ne’e, afetadu seluk ne’ebé seidauk hetan hela-fatin, kontinua hela iha área tasi-ibun, iha lona okos, besik Bidau Santa-Ana.
“Ita hotu hatene atividade ne’ebé ita haree virál loos iha rede sosiál, hanesan maluk balun toba iha estrada ninin no balun bebé foin moris loron-tolu ho nia inan hela iha lona okos, Munisípiu Dili foti hela dadus no sei entrega ba Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun atu haree asuntu ne’e,” Germano Santa Brites Dias, hateten iha Terminál Becora, hafoin halo atividade despeju.
Nia dehan, Ministériu Interiór liuhusi APC sei fasilita afetadu ne’ebé hakarak re-aloka ba munisípiu, enkuantu ekipa konjunta lidera husi SEATOU nia serbisu mak muda sai no hadi’a.
“Ida-idak ho nia serbisu. Ne’ebé bainhira ekipa halo ona levantamentu dadus ita haree rezultadu, desizaun hanusa ida-idak hala’o nia serbisu. Ekipa SEATOU prontu atu apoiu sira atu re-aloka ba munisípiu,” nia akresenta.
Governante ne’e dehan, laiha lejislasaun ruma mak prega ba SEATOU atu fó kompensasaun ba afetadu despeju administrativu.
“Dekretu-lei ne’ebé mak prega mai ami ekipa la’o ne’e la hakerek fó kompensasaun bainhira sobu uma iha rai Estadu no fatin área protejida ne’ebé komunidade okupa. Ita-nian mak fó notifikasaun to’o termina la sai ami sobu no bainhira la koopera ami bele fó denda ka sansaun administrativa tan,” nia klarifika.
Iha fatin hanesan, Administradór postu administrativu Cristo Rei, Fernando Araújo, hateten, molok ekipa ne’ebé lidera husi SEATOU tun, nia parte hamutuk ho líder komunitáriu sira halo avizu ba komunidade afetadu sira, inklui DNTT fó karta notifikasaun atu halo alargamentu terminál ne’e rasik.
Nune’e mós, Diretora Nasionál Transporte Terrestre, Maria Antónia, dehan, ekipa téknika iha tempu badak sei halo levantamentu dadus no halo dezeñu hodi halo reabilitasaun.
“Terminál Becora rasik DNTT nia planu ida mak tinan ne’e sei halo reabilitasaun tanba orsamentu atu halo reabilitasaun ne’e ita prevee ona $160.000,” nia relata.
Atividade ne’ebé ekipa konjunta ohin halo ne’e bazeia ba dekretu-lei númeru 3/2024 17 janeiru alterasaun dahuluk dekretu-lei númeru 33/2008 27 agostu, kona-ba ijiene no orden públiku. Nune’e mós, iha dekretu-lei númeru 51/2016 28 dezembru kona-ba lisensiamentu mesajen publisitária, no dekretu-lei númeru 2/2017 22 marsu kona-ba sistema jestaun reziduu sólidu urbanu, inklui dekretu-lei númeru 3/2017 22 marsu kona-ba rejime zona estasionamentu durasaun limitada.
Iha loron 19 fevereiru 2024, Governu liuhusi SEATOU fó sai sirkulár ne’ebé fó hatene ba entidade hotu atu koopera ho ekipa servisu tékniku sira bainhira halo atuasaun iha terrenu.
Nune’e, iha loron 12 fevereiru 2024, MAE hamutuk ho SEATOU hasai sirkulár ho númeru referénsia SEATOU-MAE/II/2024, ne’ebé hanesan programa IX Governu Konstitusional kona-ba Desentralizasaun, artigu 7 dekretu-lei númeru 49/2023, 23 agostu Orgánika Ministériu Administrasaun Estatál, dekretu-lei númeru 3/2024 17 janeiru, nomós alterasaun dahuluk dekretu-lei númeru 33/2008 27 agostu, orden servisu hosi MAE liuhusi karta númeru 61/M-MAE/IX/2023 kona-ba kompeténsia SEATOU.
Bazeia ba dekretu-lei númeru 3/2024 17 janeiru, nomós alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 33/2008 27 agostu hosi artigu 1 ko’alia kona-ba natureza, artigu 3 kona-ba infrasaun kontra ordenasaun sira ne’ebé sei hetan sansaun ka multa, artigu 5, alinea a, h ne’ebé ko’alia kona-ba proibisaun sira.
Artigu 6, pontu 1,2,3 no artigu 5 kona-ba organizasaun ijiene orden públika, artigu 9, ko’alia kona-ba prosedimentu kontra ordenasaun, artigu 12 fó kompeténsia ba Prezidente Autoridade Munisipál sira atu kontrola bazeia ba anexu I kona-ba valór koima kontra ordenasaun tuir artigu 5.º, númeru. 1, alínea a) h) hosi $5 to’o $500 no $10 to’o $1.000, artigu 6. númeru 1, 2 alinea a) g) a) a h nomós artigu 8, númeru 1.
Proibisaun sira mak hanesan labele husik animál hanesan karau, bibi, fahi no manu la’o livre iha estrada públika tanba bainhira pertuba asidente ba motór no karreta, na’in ba animál sei toma responsabilidade.
Bandu labele halo negósiu fa’an sasán taka dalan públiku, labele taka bee-dalan ka valeta, labele hala’o konstrusaun iha área protejida, no konstrusaun ilegál sira seluk.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina