COVALIMA, 10 Juñu 2024 (TATOLI) – Ministériu Edukasaun (ME) sei hasai rezolusaun hodi bandu obrigatoriamente alunu no profesór sira envolve iha Grupu Arte Marsiál (GAM) no Arte Rituál (GAR).
“Ministériu Edukasaun hein rezolusaun atu hasai regra obrigatória ba alunu no profesór sira ne’ebé envolve iha Grupu Arte Marsiál no Arte Rituál. Ha’u hein la akontese iha Eskola Sekundária Jerál Públika Suai”, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus, afirma ohin.
Governante ne’e husu ba profesór no alunu sira atu kumpre kódigu konduta manorin no alunu nian, nune’e ministériu sei imprime regra atu taka iha eskola hotu.
“Alunu presiza sai ezemplár iha sosiedade, labele sai autór ba krime iha sosiedade nia leet. Bainhira estudante eskola sekundária envolve iha krime, profesór, inan-aman no Governu moe, tanba alunu mak futuru ba nasaun no presiza joven ne’ebé iha responsabilidade”, nia fó hanoin.
Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzasaun, Verónica das Dores, hameno mós ba estudante sira labele tama iha GAM no GAR, tanba laiha benefísiu no hamoe dignidade nasaun nian hanesan problema ne’ebé akontese iha Portugál.
“Hamosu konfrontu entre arte marsiál iha Portugál no dada bandeira arte rituál iha fatin sagrada hamoe Timór nia naran. Ha’u hateten ita-boot sira envolve iha GAM no GAR, labele halo inan no aman fuan-moras”, dehan.
Diretór Eskola Sekundária Jerál Suai, Fernando Ferreira, dehan prezensa Ministra Edukasaun ne’e atu fó hanoin ba alunu no profesór sira relasiona ho problema arte marsiál no rituál.
“Hanesan diretór oinsá mak bele serbisu hamutuk ho profesór no alunu atu labele envolve iha GAM no GAR, tanba knaar profesór mai eskola atu eduka alunu, tanba alunu mak futuru ba nasaun”, nia reforsa.
Relasiona ho GAM no GAR ne’ebé envolve joven timoroan sira oho-malu iha Santuáriu Fátima-Portugál, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, lamenta tebes no violénsia hirak ne’e fó ona oportunidade ba Governu tenke deside taka totál GAM no GAR iha Timor-Leste.
Konfrontu ne’e akotese iha domingu foin lalais ne’e, rezulta joven mane ida naran Domingos do Rego, moris iha 01 Dezembru 1998, husi Tula Takeu, munisípiu Aileu, lakon vida no na’in-lima seluk kanek grave no daudaun ne’e halo hela tratamentu saúde iha ospitál Leiria.
Ho asaun krime ne’e, Xefe Governu hirus no sente triste tanba joven sira ne’e hafo’er Timor-Leste nia naran iha Santuáriu Fátima-Portugál.
Jornalista: Celestina Teles
Editora: Maria Auxiliadora




