DILI, 26 juñu 2024 (TATOLI) – Portavós Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés), Investigadór Xefe Mario Tavares, hateten PCIC iha difikuldade kona-ba menus rekursu umanu no fasilidade ba teste amostra droa nian.
“Dezafiu ne’ebé Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál iha mak rekursu umanu ne’ebé menus maibé iha kualidade no dezafiu seluk mak kuandu hetan substánsia ruma ne’ebé mak ita deteta katak nia droga entaun primeiru PCIC iha laboratorium ba ezaminasaun inisiál no kuandu iha teste ne’e mak ita suspeita matéria ne’e iha substánsia droga entaun ita husu ba Ministériu Públiku atu halo tán ezame komplementár atu hatene sasan ne’e tama ba matéria droga maibé ita laiha fasilidade entaun ita tenke lori amostra sira ne’e ba polísia judisiáriu Portugal tanba ita iha kooperasaun ho sira entaun sira halo teste dentru semana rua nia laran sira haruka nia rezultadu mai, ita submete kedan ba Ministériu Públiku”, Investigadór Xefe Mario Tavares hateten ba TATOLI iha nia kna’ar fatin PCIC Colmera, kuarta ne’e.
Nia rekorda, iha sidadaun ida hosi Munisípiu Viqueque, deskonfia konsumu droga. Polísia Eskudra Viqueque Villa halo detensaun no haruka no koordena ho PCIC atu halo teste inisiál no teste komplementár ba sidadaun ne’e .
“Ita haruka ona amostra ba polísia judisiária Portugal no nia rezultadu seidauk mai, ita sei hein, no kazu droga ida tán iha informasaun hosi SAMES katak iha ai-moruk balun sujeita ba iha subtánsia droga, ita mós halo ona teste insiál no teste komplementár ba ida-ne’e seidauk iha rezultadu”, nia adianta.
Investigadór dehan, maske PCIC iha limitasaun iha rekursu umanu maibé PCIC hanesan orgaun polísia kriminál ne’ebé halo prevensaun ba krime droga tuir Lei Organizasaun Investigasaun Kriminál PCIC kontinua mantein hodi halo prevensaun ba krime droga iha Timor-Leste.
“PCIC mós agora daudaun instaladu rekursu iha pontu entrada sira hotu liuliu iha Aeroportu, karik servisu Alfándega sira hotu haree katak iha substánsia ne’ebé mak prezume ba droga entaun ita foti kedan hodi halo ezame insiál”, nia dehan.
Nia subliña, dezde 2015, PCIC servisu hamutuk ho PNTL, atua krime ilísitu droga hanesan halo apreensaun ba kazu droga kontentór sia, iha 2022, suspeita PCIC servisu hamutuk ho intelijénsia sira suspeita ema na’in-sia ba atividade konsumu ilísitu ba droga no na’in-haat mak PCIC ezekuta mandadu detensaun.
“Oras ne’e daudaun, prosesu ba arguidu sira ne’e kontinua lao tanba antes ne’e Tribunál halo interogatóriu dahuluk ba kazu ne’e”, nia afirma.
Nia rekorda tan, iha 2022, PCIC suspeita sidadaun ida ne’ebé suspeita konsumu ai-moruk ho tipu ganza no PCIC sei halo teste ba ida-ne’e.
Mario kompromete katak PCIC nafatin halo kontrolu másimu ba pontu entrada sira no liuhosi kooperasaun institusionál ho autoridade servisu intelijénsia sira hodi bele prevene krime ilísitu droga iha Timor-Leste.
“Ita iha brigada ida ne’ebé mak servisu los hodi haree ba tráfiku droga iha Timor-Leste, tantu saida mak akontese, krime droga ne’e hanesan krime atividade nian, laos krime senáriu, tan ne’e mak nia lao bebeik, entaun PCIC ninia prevensaun ba krime atividade droga sira ne’e halo iha maneira rua, maneira primeiru, servisu hamutuk ho entidade intelijénsia sira iha Timor-Leste hodi hamutuk halo prevensaun”, nia dehan.
Portavós hateten, PCIC sei koopera ho estabelesimentu prizionál atu halo levantamentu ba prizioneiru sira ne’ebé molok ne’e karik sira konsumu droga, bainhira nia pena hotu mak ba integra fali iha sosiedade, PCIC bele tau matan ba sira oinsá asegura sira-nia movimentu oinsá hodi prevene sira labele konsumu tán droga.
“Droga ne’e krime atividade, prinsípiu autór sira ne’ebé mak komete ona droga sei kontinua nafatin komete, entaun PCIC sei servisu hamutuk ho estabesimentu prizionál sira atu bele halo levantamentu ba arguidu sira ne’ebé iha prizaun laran atu haree fali sira ne’ebé mak komete tiha ona krime droga, depois kontinua halo vijilánsia ba ema sira ne’e oinsá ita halo prevensaun ba sira para sira labele konsumu fila fali droga”, nia haktuir.
Nia dehan, PCIC mós iha brigada espesializada ba droga nian ne’ebé mak servisu hodi investiga karik iha kazu delegasaun droga nian mai iha PCIC, iha fraglante delitu ou ezekuta mandadu detensaun Tribunál.
Nia husu ba joven sira katak tenke kuidadu aan, labele konsumu arbiru hodi monu ba atividade ilísitu droga nian.
“Husu ba joven sira atu hatene saida maka sira konsumu, atu evita aan nafatin konsumu sira ne’ebé mak la devia konsumu, tanba juventude sira mak hanesan futuru nasaun no kuandu droga ne’e infiltra tama ba ita-nia sosiedade, halo ita-nia sosiedade ne’e dependente ba droga no sei estraga dezenvolvimentu ita-nia pensamentu iha futuru”, nia fó hanoin.
Jornalista: Natalino Costa
Editór : Zezito Silva




