iklan

HEADLINE, SEGURANSA

Aniversáriu APC ba da-2, Assanami promete kapasitasaun adekuada ba membru sira

Aniversáriu APC ba da-2, Assanami promete kapasitasaun adekuada ba membru sira

Vise Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino. Imajen Tatoli /Egas Cristovão

DILI, 29 Juñu 2024 (TATOLI) – Serbisu Autoridade Protesaun Sivíl (APC, sigla portugés) nian importante atu salva ema seluk nia vida, tanba ne’e Governu sei tau prioridade ba kapasitasaun membru sira atu hala’o knaar ho profisionál liu.

Deklarasaun ne’e hato’o husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitaria, Mariano Assanami Sabino, iha ámbitu selebrasaun aniversáriu APC nian ba da-2 ne’ebé realiza ohin iha Caicoli.

“Sebisu APC nian todan duni, tanba ne’e presiza iha kapasitasaun ba membru sira atu servisu ho profisionál hodi salva ema seluk nia vida. Nonu Governu sei fó apoiu tomak oinsá atu haforsa instituisaun Estadu ida ne’e, liuhusi kria formasaun ba membru Autoridade Protesaun Sivíl sira”, Assanami hato’o.

Nu’udar reprezentante Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, Mariano Assanami agradese ba servisu APC nian, tanba durante nia ezisténsia salva ema seluk ninia vida. “Nonu Governu konsidera servisu sira ne’e nu’udar determinasaun, dedikasaun no kompromisu ida ne’ebé todan duni. Ida ne’e mak APC halo ona durante tinan rua nia laran. Imi-nia misaun ne’e todan, maibé imi halo ona hodi salva ema seluk ninia vida, Governu sei tau prioridade ba imi atu apoiu imi liuhusi kapasitasaun”, governante ne’e promete.

Nia hatutan katak membru APC tenke iha kapasidade, nune’e bele garante mós ba nasaun viziña sira, inklui iha rejiaun ida ne’e katak APC Timor-Leste mós iha kompromisu no serbisu bazeia ba padraun sira ne’ebé normalmente la’o tuir serbisu protesaun sivíl sira iha nasaun seluk hala’o ona.

Tanba ne’e, Governu sei apoia APC liuhusi halo diagnóstiku ida hodi haree ezisténsia serbisu tinan rua nia laran ne’e atu buka hatene iha área ne’ebé de’it mak presiza atu hadi’a, nune’e bele kria sistema serbisu ida di’ak hodi garante serbisu sira iha baze kona-ba atuasaun sira tenke efikás no efisiénsia liu. “Ne’e duni presiza liu formasaun adekuada atu membru sira hodi bele halo projesaun hodi bele halo rejenerasaun serbisu di’ak liu iha futuru”.

Assanami apresia ba membru antigu sira ne’ebé to’o oras ne’e kontribui nafatin ba progresu serbisu APC nian to’o ohin loron. “Parabéns ba imi hotu, ba tinan rua ida ne’e konsidera nurak tebes, maibé imi iha ona esperiénsia, tanba imi hatudu ona responsabilidade no buat sira ne’e hotu agora iha ona imi-nia oin. Tanba ne’e, kontinua prepara hodi fortalese liután instituisaun ne’e hodi hala’o imi-nia responsabilidade liuhusi kna’ar ne’ebé hatuur ona iha regulamentu sira”, nia enkoraja.

Ministru Interiór sei halo reestruturasaun iha APC

Iha fatin hanesan, Ministru Interior (MI), Francisco Guterres, informa halo ona preparasaun atu halo mudansa iha APC, nune’e bele garante serbisu iha futuru.

“Lei orgánika APC nian hetan ona aprovasaun iha Konsellu Ministru, maibé sei falta regulamentu orgániku APC nian mak seidauk hetan aprovasaun. Bainhira lei orgánika ho regulamentu ne’e aprova ona no publika ona iha Jornál Repúblika, ministériu sei halo restruturasun iha APC nia laran”, ministru dehan.

Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Ministru garante katak publikasaun lei orgánika no regulamentu APC nian iha Jornál Repúblika sei akotese iha Jullu.

APC hanesahn instituisaun foun ne’ebé harii tinan rua, maibé servisu protesaun sivíl nian hahú ona dezde tinan 2000, tanba ne’e presiza halo mudansa estrutura iha APC nian laran. “Ema sira ne’ebé serbisu iha instituisaun nia laran ne’e kuaze tinan barak ona fó sira-nia vida ba rai no povu ida ne’e. Tanba ne’e, presiza iha mudansa estrutura atu garante serbisu ida di’ak liután iha APC nia laran”, salienta.

Governante ne’e realsa katak serbisu APC nian durante tinan rua nia laran ne’e serbí ona povu husi nasionál to’o munisípiu ho responsabilidade. “Imi fó ona imi-nia vida hodi salva ema seluk nia vida, signifika bainhira iha situasaun perigu ruma kona-ba inséndiu, dezastre naturál sira, imi mak sempre iha oin atu proteje ema seluk hodi labele hetan susar”, nia salienta.

Governante ne’e enkoraja nafatin membru sira atu halo esforsu maka’as hodi kontinua dezenvolve di’ak instituisaun ida ne’e husi munisípiu to’o postu sira, tanba povu kontinua presiza sira-nia prezensa, kontinua hein sira atu fó liman ba sira.

Nia mós husu ba instituisaun relevante sira ne’ebé eziste iha nasaun ne’e atu kontinua serbisu hamutuk ho APC hodi bele fó kontribuisaun ba malu, nune’e APC bele dezenvolve nia aan dhodi serbí povu.

Francisco Guterres esplika katak APC tama iha pilár tolu iha servisu seguransa nasionál nian. Husi Lei Seguransa Nasionál ne’e esplika klara katak primeiru maka FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), depois Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no tuirmai maka APC. Tanba ne’e, APC nu’udar pilár ida importante ne’ebé presiza atu dezenvolve mós mezmu foin maka harii tinan rua, maibé ema sira ne’ebé serbisu ne’e kuaze tinan barak ona.

“Bainhira atu garante dezenvolvimentu ida adekuadu ba instituisaun APC ne’e, presiza kria kondisaun, nune’e bele prienxe rekizitu ida ne’ebé atu garante instituisaun ne’e bele hala’o nia serbisu ho di’ak, liuhusi investimentu ida boot”, konkluiu.

Jornalista: Tomé Amado

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!