DILI, 05 Jullu 2024 (TATOLI) – Tékniku sira Ministériu Finansa (MF) aprezenta, iha Jornada Orsamentál 2025, senáriu rua ba tetu fiskál tinan oin mak billaun $1,8 no $1,9.
Iha senaríu dahuluk billaun $1,8, ne’e mai ho nia deskrisaun atu hasa’e kreximentu 2,5% iha 2025, presiza investe iha setór produtivu, kria kondisaun ba setór privadu atu dezenvolve no kria postu traballu, asume ezekusaun boot liu 92% no transferénsia obrigatória veteranu no realoka osan husi empreza públika sira ho balansu kaixa aas ba investimentu.
Iha senáriu ida ne’e alokasaun verba ba Kapitál no Dezenvolvimentu iha millaun $323, Bens no Servisu $346, Kapitál Menór $37, Saláriu no Vensimentu $470 no Transferénsia Públika $625.
Ba senáriu daruak billaun $1,9, tuir dokumentu MF nian ne’ebé Tatoli asesu, sei hasa’e kreximentu ba 3,2%, presiza investe iha setór produtivu, kria kondisaun ba setór privadu atu dezenvolve no kria postu traballu, asume ezekusaun boot liu 80% no transferénsia obrigatória veteranu no realoka osan husi empreza públika sira ho balansu kaixa aas ba investimentu.
Montante osan iha senáriu ida ne’e prevee ba Kapitál no Dezenvolvimentu mak sa’e ba millaun $423, no kategoria seluk mantein ho senáriu dahuluk nian.
Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo, hateten ministériu sira, antes ne’e, koordena ho MF hahú iha Maiu halo elaborasaun ba informasaun no orsamentu nian no ohin hahú jornada orsamentál 2025 nian hodi haree fali informasaun ne’ebé sira elabora, analiza tetu orsamentál no prepara senáriu ba tetu fiskál 2025 ninian.
Adérito Hugo salienta katak rezultadu senáriu tetu fiskál ne’ebé parte tékniku MF aprezenta mak billiaun $1,8 versus despeza obrigátóriu $1.568.347.709 (87%) ho nia espasu orsamentu hamutuk $231.652.291 (13%) no senáriu seluk mak billaun $1,9 versus $1.568.347.709 (83%) ho nia espasu orsamentu $331.652.291 (17%).
“Maibé desizaun hotu sei tama iha elaborasaun detalla kada liña ministeriál nian iha Komité Revizaun Orsamentu, ne’ebé hahú submisaun entre loron 15 no 30 Jullu no entre loron 12 no 27 Agostu mak ita haree foti senáriu ida ne’ebé”, Adérito Hugo informa iha MF, ohin.
Nia salienta katak senáriu rua ne’e seidauk finál tanba tetu saida mak Governu sei foti no implementa ne’e tenke haree ba kompromisu Governu nian ba kreximentu ekonómiku tuir alvu tinan lima mai, maibé kreximentu ekonómiku ne’e mós tenke haree ba situasaun atuál.
“Ita agora difísil ba reseita Fundu Petrolíferu husi Bayu-Undang, ne’ebé daudaun tuun beibeik. Entaun, investimentu úniku iha rai-laran mak setór públiku nian, liuhusi OJE kada tinan. Iha kontestu ne’e ita tenke kuidadu tebes, ita kalkula atu atinje kreximentu ekonómiku, maibé ita-nia país depende ba investimentu úniku husi orsamentu Estadu kada tinan. Entaun, ita hetan hela barreira boot ida atu atinje kálkulu kreximentu ekonómiku”, nia realsa.
Tuir nia, estratejia fiskál atu atinje kreximentu ekonómiku mak kria kondisaun ba setór privadu, aumenta kreximentu iha setór agrikultura, turizmu no indústria.
Notísia relevante: PM: Jornada Orsamentál 2025 nu’udar reflesaun hodi aloka osan tuir kbiit ezekusaun
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




