iklan

NASIONÁL, HEADLINE

VPU atende ona kazu 340 durante abríl-junu 2024

VPU atende ona kazu 340 durante abríl-junu 2024

Ilustrasaun violensia domestika.

DILI, 08 jullu 2024 (TATOLI)—Polísia Vulnerable Person Unit (VPU) konsege atende ona kazu hamutuk 340 durante abríl to’o juñu 2024.

“Kazu sira-ne’e ami rejista hotu iha Ministériu Públiku, ne’ebé husi númeru ne’e kazu violénsia domestika 280 no violasaun seksuál 60, hafoin haree kazu ne’e aumenta hela de’it, tanba iha abríl ne’e iha kazu 78, maiu aumenta de’it kazu ida no juñu ne’e aumenta 114,” Xefe VPU Inspetór, Ricardo da Costa, relata liuhusi aprezentasaun iha salaun Sekretaria Estadu Igualdade (SEI) Obrigado Barak, Caicoli, segunda ne’e.

Maski nune’e, unidade ne’e nafatin hasoru problema bainhira halo atendimentu ba kazu abuzu seksuál tanba vítima sira laiha sertidaun.

“Ami presiza sira-nia dokumentu legál ida atu komprova sira-nia idade maibé sira aprezenta katak seidauk sarani, ou balun sarani ona maibé seidauk foti sertidaun, entaun ami mós labele tanba ba tenke selu,” nia akresenta.

Notísia relevante : SEI utiliza PAN-VBJ sai polítika nasionál kombate violénsia bazeia ba jéneru

Tanba ne’e,  bainhira halo atendimentu kona-ba fatin ba vítima sira, presiza haforsa tan advokasia no sensibilizasaun ba estudante sira tanba kazu soe bebe barak liuhusi estudante sira.

VPU dezeju bele iha Planu Asaun Nasionál ba tinan-10 nian nune’e númeru kazu violénsia bele tun.

“VPU prontu 24 oras halo atendimentu ba vítima violénsia sira, maibé dezafiu ida mak dalabarak SEI husu dadus ba VPU maibé kazu ne’ebé mak iha no relata ba iha Ministériu Públiku hodi prosesa, maibé presiza dadus husi Ministériu Públiku prosesa ona,” nia tenik.

Diretora ALfela, Marcelina Amaral, relata, entre kazu 340, ALFeLa fornese asisténsia legál 162 durante abríl to’o juñu.

“Husi 162 ne’e mane na’in-ida de’it, ne’e ba alimentasaun menór, seluk feto hotu, sira seluk ne’ebé ami la konsege atende ne’e karik nia vítima mane, ou konflitu ne’e la kategória hanesan krime entaun ami la atende maibé ida ne’ebé mak sivíl ligasaun liu ho ezersísiu poder paternál no alimentasaun menór ou devórsiu mak ALFeLa fornese asisténsia legál inklui mós kliente sira,” nia salienta.

Husi kazu sira ne’e maioria kazu violénsia doméstika no tuir mai mak kazu violasaun seksuál inklui insestu

Diretór Jerál SEI, Armando da Costa, konsidera serbisu importante ida husi Rede Referál mak halo prevensaun ba violénsia bazeia ba jéneru.

Nune’e mós, Diretora Diresaun Nasional DNRS-MSSI, Manuela Oliveira Martins, hateten, fulan-fulan iha sentru solidaridade sosiál sira iha munisípiu sempre realiza enkontru ho Rede Referál ne’ebé mak ho responsablidade husi feto no labarik, responsablidade sira ne’e tanba Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) mak responsável ba enkontru referál sira liga fornesedór serbisu.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!