iklan

INTERNASIONÁL

PR Horta hato’o agradesimentu ba vizita Amu Papa mai Timor-Leste

PR Horta hato’o agradesimentu ba vizita Amu Papa mai Timor-Leste

DILI, 09 setembru 2024 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, lori Estadu no povu Timor-Leste hato’o agradesimentu ba vizita Sua Santidade Papa Francisco mai Timor-Leste.

“Ita hato’o agradesimentu ba Santu Padre ne’ebé hala’o vizita ida-ne’e, fó-bensaun ba ita-nia rai ho nia prezensa. Ita husu ba Maromak atu rona nafatin ita-nia orasaun, haraik saúde di’ak ba Santu Padre, atu nune’e nia bele inspira no lori nafatin umanidade iha dalan dame no fraternidade umana nian,” Xefe estadu ne’e hateten iha nia diskursu bainhira hala’o enkontru ho Sua Santidade Papa Francisco, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, segunda ne’e.

Ohin, nia dehan, Timor-leste simu Sua Santidade Amu-Papa Francisco no iha vizita istórika ida-ne’ebé realiza iha tinan partikularmente signifikativu ba ita-nia povu no ita-nia nasaun, bainhira TL selebra akontesimentu notável importante oioin ne’ebé marka trajetória Timor-Leste nian.

Nia dehan, iha loron 25 fulan-abril tinan 2024, ita selebra hamutuk ho ita-nia maun-alin sira iha Portugál aniversáriu ba dala-50 Revolusaun Aifunan, revolusaun nobre ida lahó ódiu, persegisaun no vingansa.

Ida-ne’e revolusaun umanista ida-ne’ebé loke odamatan ba dame no demokrásia iha Portugál no iha territóriu koloniál portugés hotu-hotu. Timor-Leste selebra aniversáriu ba dala-25 husi Konsulta Populár, ne’ebé halo mediasaun no organiza hosi ONU iha 30 fulan-agostu tinan 1999, ho prezensa Sekretáriu Jerál ONU, António Guterres, ne’ebé mak sai nu’udar Primeiru Ministru Portugál iha períodu kruel no perigozu iha tinan 1999.

António Guterres hatudu ninia aten-barani, integridade, konviksaun umanista no ho ninia lideransa diplomátika, fó nia kontribuisaun desizivu ba rezultadu finál pozitivu.

Iha loron 15 fulan-setembru tinan 2024 oin mai, Timor-Leste sei marka aniversáriu ba dala-25 aprovasaun misaun INTERFET hosi Konsellu Seguransa ONU nian, hodi permite kriasaun baze ne’ebé nesesáriu ba estabelesimentu Administrasaun Tranzitóriu Nasaun Unida nian iha Timor-Leste (UNTAET).

Iha loron 12 fulan-outubru tinan 2024, TL sei selebra aniversáriu ba dala-35 vizita Santu Padre, Saun João Paulo II mai Timor-Leste, vizita ida-ne’ebé hatuur kauza autodeterminasaun Timor-Leste nian iha ajenda globál. Liutiha tinan 35 vizita papal ida-ne’e, ho ksolok boot tebes mak agora TL simu Sua Santidade Papa Francisco.

Órgaun soberania hotu-hotu, autoridade nasionál, instituisaun relijioza, organizasaun sosiedade sivíl, leigu no timoroan no ema estranjeiru ho fiar no prátika relijioza hotu-hotu hamutuk hodi simu Sua Santidade ho venerasaun.

TL komprometidu introdús dokumentu fraternidade umana iha kuríkulu edukasaun nasionál

Horta mós hato’o Parlamentu Nasionál vota ho unanimidade hodi adota deklarasaun kona-ba fraternidade umana, dokumentu orientadór ba umanidade tomak, ko-autór husi Sua Santidade Papa Francisco no Prof. Dr. Ahmad Tayyeb, Imã Boot Al-Azhar Cairo nian, asina ho solene iha loron 4 fulan-fevereiru tinan 2019, iha Abu Dhabi, durante Sua Santidade nia vizita istóriku ba Península Arábika.

Entretantu, Ministériu Edukasaun Timor-Leste dezenvolve hela inisiativa iha ámbitu pedagójiku atu integra deklarasaun iha kuríkulu edukasaun nasionál.

“Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia apresiasaun kle’an ba Sua Eminénsia Kardeál Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB, Arsebispu Metropolitanu Díli, Bispu sira Konferénsia Episkopál Timorense (CET), reverendíssima Monseñor Marco Sprizzi, enkarregadu Negósiu ba Nunsiatura Apostólika no membru tomak dioseze sira-nian, relijiozu, leigu no fiar-na’in sira, ba imi-nia serbisu makaas, dedikasaun, espíritu misaun no sakrifísiu ne’ebé la hatene kolen,” nia dehan.

Apresiasaun ne’e hato’o mós ba membru Governu tomak ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé servisu ekipa no koordenasaun ho reprezentante Igreja Katólika no sosiedade sivíl timoroan nian, permite halo misaun importante ida-ne’e sai realidade ne’ebé halibur liafuan espesiál ida ba família sira, liuliu joven sira, feto no mane, labarik no foin-sa’e sira, atu partisipa ativamente iha eventu oioin ho dignu, respeitu no ezemplár.

Lori mensajen dame iha mundu

Laureadu Prémiu Nobel da paz ne’e dehan, Sua Santidade nia vizita mosu iha tempu krusiál ba TL nia futuru koletivu, la’ós de’it iha Timor-Leste maibé mós iha nivel globál. Ida-ne’e lori mensajen dame, rekonsiliasaun, fraternidade umana no esperansa, ne’ebé nesesáriu tebes iha mundu ida nakonu ho problema barak liután ne’ebé fuan malirin troka ona diálogu no dame.

“Espera katak, Sua Santidade nia mensajen kona iha umanidade nia fuan liuliu líder mundiál no rejionál, ne’ebé iha responsabilidade boot ba ita-nia seguransa komún. Ita-nia esperansa aliña ho vítima sira husi konflitu armadu iha mundu tomak, Ukránia, Palestina, Sudaun, Iémen, Síria, Kongo, ka iha ita nia rejiaun, liuliu iha Myanmar no Península Koreana.

Ita reza atu ostilidade sira remata no fila-fali ba dame, hodi hafoun fiar feto, labarik, katuas-ferik no ema sira ne’ebé vulneravel liu, sira ne’ebé terus liu hasoru dezarmonia globál. Ita luta hasoru pobreza multidimensionál, hamlaha no inseguransa ai-han, manutrisaun inan no oan, violénsia ho tipu saida de’it, forma oioin eskluzaun sosiál no marjinalizasaun nian.

Kosok-oan, labarik no joven sira iha direitu ba mundu ida-ne’ebé di’ak liu, fatin ne’ebé sira bele dezenvolve sira-nia potensiál, iha ambiente família ne’ebé hakmatek, dignu no ekilibradu. Ho hanorin sira husi Sua Santidade, Amu-Papa Francisco, TL sei hetan inspirasaun atu harii uma komún ida tolerante no pasífiku liután, inkluzivu no fraternu.

“Ita-boot nia liafuan matenek no kompaixaun ne’ebé fó naroman sei orienta no hametin ami iha ami-nia jornada,” nia dehan

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!