Timor-Leste nu’udar nasaun ida-ne’ebé joven liu iha Sudeste Aziátiku, mosu hosi istória ida-ne’ebé kompleksu, hasoru dezafiu signifikativu hodi jere nia finansas públikas. Iha Timor-Leste, jestaun ba osan públiku sai nu’udar tópiku ne’ebé krusiál no foka ba tema xave sira hanesan responsabilizasaun, transparénsia, ekuidade, no efisiénsia. Sidadaun sira ezije atu ofisiál sira sai administradór responsável ba orsamentu nasionál, liuliu haree ba nasaun nia dependénsia ba reseita mina-rai nian. Maun Boot Xanana Gusmão mós halo apelu repetetivu atu monitoriza gastu no avalia impaktu husi projetu públiku sira, hodi garante katak fundu sira uza ho efetivu hodi fó benefísiu ba sidadaun hotu-hotu.
Ita hotu hatene katak, paizajen ekonómiku nasaun nian forma barak liu hosi nia dependénsia ba reseita husi mina no gás, ne’ebé iha implikasaun sira ba jestaun despeza públika nian. Maski nune’e, bainhira nasaun ne’e hahú nia dezenvolvimentu, efisiénsia jestaun despeza públika sai nafatin hanesan fatór xave hodi determina ninia susesu ba tempu-naruk. Iha parte ida, reseitas husi fundu mina no gás nu’udar reseita únika ne’ebe fasilita ona dezenvolvimentu iha pasadu no iha prezente. Iha parte seluk, espoin nasaun ba risku oioin mak hanesan; Premeiru Merkadu petróleu globál la estavel, hetan influénsia husi tensaun jeopolítika sira, mudansa sira iha oferta no prokura, no siklu ekonómiku sira, hodi komplika planeamentu orsamentál. Bainhira folin mina-rai tuun, governu bele hasoru falta signifikativu, ne’ebé hamosu korta emerjénsia iha servisu esensiál sira hanesan edukasaun no kuidadu saúde. Medida reativa sira hanesan ne’e dala barak difikulta planeamentu ba tempu-naruk no kompromete efikásia gastu públiku nian. Segundu Produsaun ne’ebé tuun: Uainhira nível produsaun minarai menus, Timor-Leste hasoru korrente reseita ne’ebé menus, hodi ameasa sustentabilidade fiskál. La ho fonte alternativa sira reseita nian, nasaun ne’e sai nafatin vulneravel ba xoke esternu sira, ne’ebé nesesita aprosimasaun proativu ida hodi dezenvolve dalan ekonómiku foun sira.
Alokasaun no Ezekusaun Orsamentu: Lakuna sira iha Implementasaun. Timor-Leste nia orsamentu nasionál sa’e beibeik, to’o liu biliaun $2 iha 2023. Maski nune’e, ezekusaun orsamentu loloos atraza. Tuir Relatóriu Orsamentu Estadu Anuál 2022, governu ezekuta de’it maizumenus 85% hosi orsamentu planeadu ba tinan ne’ebá no pior liu tan iha 2024 taxa ejekusaun menus husi 70% globalmente to fulan ida ne’e. Falta iha ezekusaun ida-ne’e rezulta ona iha atrazu sira iha prestasaun servisu públiku esensiál sira no projetu infraestrutura sira. Falta dezembolsu fundu sira ne’ebé oportunu no inefisiénsia burokrátiku sira maka sita hanesan kauza prinsipál sira ba atrazu sira-ne’e. Adisionalmente, Banku Mundiál relata katak Timor-Leste nia investimentu públiku iha infraestrutura ladún efisiente, ho projetu sira ne’ebé dala barak liu sira-nia kustu no prazu inisiál. Porezemplu, implmentasaun projetu sira laiha atrazu, projeitu sira termina la tuir orariu kontratu no inklui hamosu adisional sira sem justifikasaun klara hodi fó espasu ba desnesesariu iha gastus no haboot inflasaun iha ita nia rain doben.
Dependénsia liu ba Fundu Petrolíferu: Preokupasaun ida kona-ba Sustentabilidade. Fundu Petrolíferu nu’udar eixu prinsipal ba ekonomia Timor-Leste nian, ne’ebé kontribui liu 98% hosi reseita governu nian. To’o meadu 2023, fundu ne’e too ona maizumenus biliaun $18. Maski nune’e, peritu sira alerta katak Timor-Leste nia dependensia ba reseita petrolíferu ne’e la sustentavel iha tempu naruk. Fundu Monetáriu Internasionál (FMI) rekomenda ona diversifika ekonomia hodi hamenus dependénsia ne’e. Extrasaun liu hosi Fundu Petrolíferu sai mós preokupasaun. Governu nia levantamentu sira liu limite gastu sustentável iha 2022 besik millaun $500, hamosu alarme sira kona-ba viabilidade fundu nian ba tempu naruk. FMI kalkula katak, lahó jestaun loloos, fundu ne’e bele sai hotu iha dékada rua nia laran, hodi fó impaktu maka’as ba gastu públiku iha futuru.
Kapasidade Institusionál: Dezafiu sira iha Jestaun Finanseira Públika. Dezafiu prinsipál ida-ne’ebé Timor-Leste hasoru maka kapasidade limitadu hosi ninia instituisaun públiku sira atu jere finansas ho efetivu. Tuir estudu ida iha 2022 hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB), sistema jestaun finanseira públika nasaun nian, maski hadi’a, sofre nafatin hosi inefisiénsia sira iha aprovizionamentu, jestaun projetu, no relatóriu finanseiru. Porsaun signifikante husi empregadu setor publiku laiha treinamentu adekuadu iha pratika jestaun finanseira modernu, limita sira nia abilidade atu implementa no monitoriza orsamentu ho efetivu. Governu nia esforsu sira atu rezolve kestaun ida-ne’e inklui “Programa Reforma no Hametin Jestaun Finansa Publikas” ne’ebé la’o daudaun. Programa ida-ne’e rezulta ona iha prosesu planeamentu orsamentu ne’ebé di’ak liu, maibé peritu sira argumenta katak presiza liután atu hasa’e kapitál umanu no rasionaliza liután jestaun finanseira públika.
Reforma sira iha Setór Públiku: Etapa sira ba Efisiénsia ne’ebé boot liu. Timor-Leste implementa ona reforma oioin iha kada tinan ne’ebé ho objetivu atu hasa’e efisiénsia despeza públika nian. Planu Reforma Jestaun Finanseira Públika (2020-2025) maka inisiativa ida hanesan ne’e, ne’ebé foka ba hasa’e transparénsia orsamentál, prosesu aprovizionamentu sira, no responsabilizasaun finanseira. Tuir Relatóriu Médiu Prazu 2023 hosi Ministériu Finansas, reforma sira lori ona relatóriu finanseiru ne’ebé di’ak liu no padraun auditoria nian ne’ebé rigorozu liu. Maibé, dezafiu sira sei iha nafatin. Relatóriu ida hosi Transparénsia Internasionál iha 2022 nota katak korrupsaun no inefisiénsia sira iha aprovizionamentu eziste nafatin, partikularmente iha adjudikasaun ba projetu infraestrutura boot sira. Relatóriu ne’e subliña nesesidade atu aplika lei anti-korrupsaun ne’ebé maka’as liután no aumenta transparénsia iha kontratu governu nian hodi hadi’a konfiansa públiku nian.
Investimentu Sosiál no Infraestrutura: Potensiál ba Kresimentu. Despeza públika iha setór xave sira hanesan edukasaun, kuidadu saúde, no infraestrutura importante tebes ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu. Iha tinan 2023, governu aloka 35% hosi nia orsamentu ba setór sosial sira, inklui saúde no edukasaun, haktuir hosi númeru ofisial sira hosi Ministériu Finansa. Maibé, Banku Mundiál nia relatóriu 2022 kona-ba gastu iha setór sosiál Timor-Leste nian hatudu katak inefisiénsia sira, hanesan programa sira ne’ebé la hetan finansiamentu no prestasaun servisu ne’ebé ladi’ak, difikulta ona progresu iha área sira-ne’e. Porezemplu, maski governu nia kompromisu atu hadi’a edukasaun, Timor-Leste nia taxa alfabetizasaun nafatin as to’o 2022. Nune’e mós, rezultadu husi prestasaun kuidade saúde nian, ho taxa mortalidade inan nian iha 142 kada 100,000 partu moris no taxa malnutrisaun 47%, ida-ne’ebé aas liu iha Sudeste Aziátiku.
Transparénsia no Responsabilidade: Hasa’e Konfiansa Públiku. Aspetu xave ida atu hadia efisiénsia despeza públika nian mak garante transparénsia no responsabilizasaun. Timor-Leste halo progresu iha area ida ne’e hodi estabelese Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) no hadia asesu publiku ba dadus finanseiru. Iha tinan sira antes, governu lansa portál transparénsia orsamentál online ida, ne’ebé permite sidadaun sira atu akompaña gastu governu nian iha tempu-reál. Inisiativa ida ne’e hetan louva husi grupu sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu tanba promove akuntabilidade. Maibé, relatóriu ida iha tinan 2022 hosi Parseria Orsamentu Internasionál tau Timor-Leste iha fatin 52 hosi nasaun 120 iha nia Peskiza Orsamentu Abertu. Relatóriu ne’e subliña nesesidade ba partisipasaun públiku barak liután iha prosesu orsamentu no fiskalizasaun boot liután hosi parlamentu atu hadi’a liután responsabilizasaun finanseira.
Tamba ne’e dunik, atu hadi’a jestaun despeza públika hasoru dezafiu finansiamentu, no evita retorika osan povu nian jere ho diak, no evita inefisiensia despeza publika maka estratéjia sira tuir mai, bele mos sai opsaun;
- Diversifikasaun Ekonómika: Hamenus dependénsia ba reseita petróleu liuhosi dezenvolvimentu setór sira seluk, hanesan agrikultura, turizmu, no manufatura, bele kria ekonomia ida-ne’ebé reziliente liu. Liuhusi diversifika fonte reseita, governu bele mitiga risku sira ne’ebé asosiadu ho volatilidade folin minarai.
- Habelar Baze Impostu: Implementa polítika sira ne’ebé enkoraja empregu formál no apoia negósiu ki’ik sira bele habelar baze impostu nian. Hadi’a asesu ba edukasaun no formasaun profisionál bele fó kbiit ba indivíduu sira atu halo tranzisaun husi empregu informál ba empregu formál, hodi aumenta reseita governu nian.
- Hametin Mekanizmu Kobransa Impostu: Hasae kapasidade ajnsia kobransa impostu nian liuhosi formasaun no investimentu teknolójiku bele hadi ak efisiénsia. Rasionaliza prosesu administrativu sira no hamenus obstákulu burokrátiku sira bele lori ba jerasaun no jestaun reseita ne’ebé di’ak liu.
- Planeamentu Orsamentu ba Longu Prazu: Estabelese enkuadramentu ida ba planeamentu orsamentu ba longu prazu bele ajuda governu atu aloka rekursu sira ho efetivu liu. Liuhosi fó prioridade ba investimentu sira iha área xave sira hanesan infraestrutura no servisu sosiál sira, hodi garante dezenvolvimentu sustentável no hadi’a bem-estar públiku.
Konkluzaun: Dalan ida ba oin. Interasaun entre fonte finansiamentu ne’ebé limitadu no efisiénsia jestaun despeza públika mak krítiku ba Timor-Leste nia futuru. Hodi rezolve dezafiu fundamentál sira-ne’e liuhosi diversifikasaun estratéjiku ekonómiku, aumenta kobransa impostu, no alokasaun rekursu ne’ebé efetivu, governu bele hadi’a jestaun despeza públika. Ikusmai, esforsu sira-ne’e sei lori ba kreximentu ekonómiku ne’ebé sustentável liután no servisu públiku sira ne’ebé di’ak liu, hodi loke dalan ba futuru ida-ne’ebé prósperu ba sidadaun timoroan hotu-hotu. Rezolve nasaun nia dependénsia liu ba Fundu Petrolíferu, hadi’a kapasidade institusionál, no hasa’e reforma sira iha setór públiku mak pasu krítiku sira ba sistema finanseiru públiku ida-ne’ebé sustentável no efisiente liu. Atu alkansa ida ne’e, Timor-Leste presiza foka ba diversifika nia ekonomia, hametin nia sistema jestaun finanseira públika, no investe iha dezenvolvimentu kapitál umanu. Nune’e, governu bele asegura katak fundu públiku sira uza ho efetivu hodi apoia nasaun nia objetivu dezenvolvimentu ba tempu-naruk no hadi’a sidadaun sira-nia moris-di’ak ho kualidade.
Labele retorika de’it hodi apela osan povu nian jere ho d’iak, maibé evita mós prátika inefisiénsia despeza públika hahú agora no ba oin.




