iklan

OPINIAUN

Japaun no Timor-Leste: la’o hamutuk iha kuartu sékulu ida nia laran

Japaun no Timor-Leste: la’o hamutuk iha kuartu sékulu ida nia laran

Hodi selebra adezaun formál Timor-Leste nian ba ASEAN iha tinan 2025 no haree ba tinan 25 estabelesimentu relasaun diplomátika entre Japaun no Timor-Leste iha tinan 2027, ha’u kontente atu kontribui artigu ida ba TATOLI nu’udar Embaixadór Japaun nian iha Timor-Leste no fahe ho ita-nia maluk timoroan sira istória kona-ba ita-nia relasaun no vizaun bilaterál ba futuru.

Japaun nia diplomasia pós-funu nu’udar nasaun ida ne’ebé hadomi dame

Husi Funu Mundiál Daruak nia rohan bainhira Japaun iha ruína totál to’o ohin loron, Japaun tuir beibeik dalan nasaun ida ne’ebé hadomi dame bazeia ba nia promesa atu nunka halo tan funu no kompromete ba dame. Povu Japaun sira determinadu ona, fiar iha liberdade, demokrasia, respeitu ba direitus umanus báziku sira, no estadu direitu. Hahú hosi ne’ebá, Japaun sempre fó prioridade atu atua hamutuk ho komunidade internasionál no buras ho nasaun sira seluk no harii fali nasaun liuhosi kooperasaun internasionál. Japaun tama iha Nasoins Unidas iha tinan 1956 hodi fó kontribuisaun ativu ba komunidade internasionál no to’o ohin loron, Japaun defende prinsípiu sira ONU nian no lidera komunidade internasionál iha área oioin.

Japaun nia apoiu ba Timor-Leste nia restaurasaun independénsia

Rekoñese katak estabilidade no dezenvolvimentu Timor-Leste nian iha importánsia krítiku ba pás no prosperiedade rejiaun Ázia-Pasífiku nian, Japaun servisu hamutuk ona ho komunidade internasionál hodi promove konsolidasaun pás no konstrusaun nasaun iha Timor-Leste liuhosi meius oioin.

Husi tinan 1999, Governu Japaun fó ona apoiu ba harii dame iha Timor-Leste. Japaun apoia atividade ONU nian ne’ebé lori ba referendu ne’ebé hala’o iha fulan Agostu tinan ne’ebá no tuir mai promove rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nian ne’ebé autoriza despaxu INTERFET hodi mantein orden públika. Japaun mós kontribui tokon $100 ba fundu ONU nian ida hodi permite tropa sira hosi nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela atu partisipa iha INTERFET.

Iha Dezembru 1999, iha Konferénsia dahuluk kona-ba Asisténsia ba Timor-Leste ne’ebé hala’o iha Tókiu, Japaun kompromete asisténsia hamutuk millaun $130. Liután, hafoin Timor-Leste nia restaurasaun independénsia iha Maiu 2002, Japaun kompromete to’o $60 milloens iha asisténsia iha Sestu Konferénsia kona-ba Asisténsia ba Timor-Leste ne’ebé hala’o iha Dili.

Relasaun ASEAN-Japaun

Tinan 2023 marka tinan komemorativu ba dala 50 relasaun sira ASEAN-Japaun nian. Desde tinan 1973, relasaun ASEAN-Japaun hetan ona progresu notável, iha ne’ebé Japaun halo esforsu hotu-hotu atu harii relasaun “fuan ba fuan” konfiansa no konfiansa mútua ho estadu membru ASEAN no kompromete an nu’udar parseiru hanesan hodi harii dame no prosperidade iha rejiaun ne’e. Durante metade sékulu, kooperasaun ne’e hametin ona iha área oioin, inklui ekonomia, seguransa no kultura.

Japaun nia kooperasaun ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN
Desde 2009, Japaun la’o hamutuk ho Timor-Leste iha nia dalan ba adezaun ba ASEAN. Kooperasaun ne’e bazeia ba pilár rua: Japaun nia parseria kleur ho ASEAN no valór fundamentál ne’ebé Japaun no Timor-Leste fahe. Liuhusi instituisaun sira hanesan JICA no Fundu Integrasaun Japaun-ASEAN (JAIF), Japaun implementa ona projetu lubuk ida atu apoia adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN ho di’ak. Japaun nia aprosimasaun maka komprensivu, kombina dezenvolvimentu institusionál, kapasitasaun, no apoiu ba infraestrutura. Japaun sei kontinua servisu besik ho Timor-Leste hodi apoia ninia integrasaun iha Komunidade ASEAN.

Asisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu Japaun nian no ninia inisiativa lokál sira iha Timor-Leste
Kooperasaun Japaun nian evolui ona hosi asisténsia umanitária emerjénsia ba parseria ida ne’ebé komprensivu. Japaun nia ODA kumulativu ba Timor-Leste hamutuk liu USD 505 milloens, ne’ebé reafirma Japaun nia pozisaun nu’udar Timor-Leste nia parseiru dezenvolvimentu ida ne’ebé metin liu.

Desde tinan 1999, Governu Japaun fó apoiu ba konstrusaun no dezenvolvimentu nasaun Timor-Leste nian iha setór oioin iha Timor-Leste laran tomak inklui edukasaun, saúde, agrikultura, formasaun profisionál no infraestrutura. Etapa ba etapa, liuhosi ko-kriasaun, povu Japaun no Timor-Leste hamutuk avansa ona dezenvolvimentu inkluzivu no sustentável.

Lansa iha tinan 2002, eskema Subvensaun ba Projetu ONG Japaun nian fornese ona finansiamentu husi Governu Japaun ba ONG Japaun sira, ne’ebé implementa projetu sira iha kolaborasaun ho parseiru lokál sira, fó énfaze ba partisipasaun komunidade no dezenvolvimentu kapasidade, hodi kombina apoiu infraestrutura hodi rezolve dezafiu lokál sira. Organizasaun lubuk ida ne’ebé envolve iha projetu sira iha setór oioin ba dezenvolvimentu infraestrutura, desaktivasaun ba munisoens la nakfera sira, no hadi’a meius subsisténsia.

Projetu sira Seguransa Umanu nian iha Baze maka eskema ida ne’ebé maka Governu Japaun nian, bazeia ba filozofia seguransa umanu nian, fornese finansiamentu ba ONG lokál sira ne’ebé maka implementa projetu infraestrutura sira ho eskala ki’ik ne’ebé maka iha abut iha rezidente sira nia moris loroloron. Hahú husi tinan 2000, eskema ne’e kobre ona munisípiu hotu-hotu iha Timor Leste, implementa projetu hamutuk 148.

JICA hahú programa JOCV iha Timor-Leste iha tinan 2010 ho despaxu voluntáriu sira ba tempu badak tuir fali ho voluntáriu sira ho knaar regulár tinan rua nian dezde 2011. Tuir sira-nia slogan “hamutuk ho komunidade lokál”, to’o fulan-Abril 2026, voluntáriu 172 maka despacha ona ba Timor-Leste, no JOCV liu 30 agora daudaun envolve ona iha atividade oioin.

Indo-Pasífiku Livre no Abertu Atualizadu – atu sai reziliente no prósperu liután hamutuk
Iha loron 2 fulan-Maiu, Primeiru-Ministru TAKAICHI Sanae hato’o diskursu ida kona-ba polítika esterna, iha ne’ebé atualiza Indo Pasífiku Livre no Abertu (FOIP), ne’ebé marka ninia aniversáriu ba dala 10 iha tinan ida-ne’e. Iha ambiente internasionál ne’ebé maka’as ba beibeik, esensiál ba nasaun sira iha Indo-Pasífiku atu hasa’e sira nia kapasidade ba auto-konfiansa no reziliénsia iha domíniu ekonómiku, sosiál no seguransa nian, atu nune’e sira bele determina sira nia futuru rasik enkuantu rekoñese kompleksidade sira interdependénsia nian.

Japaun sei avansa esforsu sira-ne’e liuhosi serbisu besik ho nasaun parseiru sira, inklui Timor-Leste, hodi fornese kooperasaun ne’ebé adapta ba sira nia nesesidade sira no kontinua kumpre ninia responsabilidade sira hodi harii orden internasionál ida ne’ebé bazeia ba “liberdade”, “abertura”, “diversidade”, “inkluzividade”, no “estadu direitu” iha rejiaun Indo-Pasífiku – xave ba dame no estabilidade komunidade internasionál nian.

Rai rua loro-matan sa’e nian
Durante tinan 25 resin, Japaun hetan onra atu bolu Timor-Leste hanesan parseiru no belun doben ida. Japaun hein atu kontinua la’o no servisu hamutuk ho Timor-Leste bainhira nia trasa nia dalan ba kreximentu sustentável no futuru prósperu ba nia povu tomak.

YAMAMOTO Yasushi

Embaixadór Japaun nian iha Timor-Leste

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!