iklan

OPINIAUN

Husi Timor-Leste ba Australia no fila-fali: Jornada ida kona-ba Lideransa Foin-sa’e, Aprendijazen no Asaun

Husi Timor-Leste ba Australia no fila-fali: Jornada ida kona-ba Lideransa Foin-sa’e, Aprendijazen no Asaun

Opiniaun husi Patrizia DiGiovanni, Reprezentante País UNICEF ba Timor-Leste no Berta Tilman, Ativista Foinsa’e

Partisipasaun ativu no signifikativu husi labarik no foin-sa’e sira-nian la’ós de’it iha labarik ida nia laran no sentru ba direitu labarik; ne’e mós parte ida husi dezenvolvimentu, harii identidade, no dezenvolvimentu nasaun nian. Iha UNICEF, ami iha kompromisu atu kria fatin ba labarik no foin-sa’e sira-nia lian atu ema bele rona sira no identifika oportunidade ba sira atu sai partisipante ativu hodi buka solusaun ba dezafiu sira ne’ebé sira no sira-nia komunidade hasoru.

Mana Berta mak izemplu boot ida ba ida-ne’e. Nia ativu ona iha nia komunidade, iha nia nasaun, no ho UNICEF; lian maka’as hodi lori kestaun sira ne’ebé afeta foin-sa’e Timor-oan sira ba atensaun husi ema-sira ne’ebé foti desizaun no atu sai izemplu di’ak ida ba solusaun-sira ne’ebé posivel. Nia inklui joven sira-nia kbiit iha nasaun ne’e no sira-nia pasiénsia no enerjia atu ajuda harii Timor-Leste ne’ebé di’ak liu. Iha ne’e, nia lori ita ba viajen ida atu aprende liután:

Iha fulan Abril 2026, ha’u partisipa iha Konferensia Feto Iha Asaun iha Melbourne, Australia nu’udar advogada foin-sa’e ida husi Timor-Leste. Esperiénsia ne’e sai hanesan momentu transformativu ida iha ha’u-nia viajen lideransa nian. Konferénsia ne’e halibur partisipante na’in 6,000 resin husi nasaun 170 liu, inklui foin-sa’e, feto, mane, governu, organizasaun sosiedade sivíl, peskizador no ativista-sira ne’ebé kompromete atu promove igualdade jéneru no justisa sosial.

Tama ba fatin ida-ne’ebé nakonu ho ajente mudansa globál sira, ne’e hanesan onra ida no mós ekstra ordinariu. Ne’e hanesan ba dala primeiru ha’u hola parte iha reuniaun internasionál boot ida. Maibé, lalais deit hau realiza katak ida-ne’e la’ós de’it fatin ba lider sira ne’ebé iha esperiénsia, maibé mós ba joven sira ne’ebé sira-nia lian sai asuntu importante no presiza iha konversasaun globál.

Aspetu ida-ne’ebé importante liu iha konferénsia ne’e mak sistema protesaun ba foin-sa’e sira ne’ebé hetan apoiu husi UNICEF, ne’ebé kria ambiente ida-ne’ebé seguru no inkluzivu ba partisipante foin-sa’e sira. Ida-ne’e fó dalan mai ha’u atu sente seguru, hetan respeitu, no fiar metin atu hola parte iha diskusaun-sira, husu pergunta, no fahe ha’u-nia hanoin hodi la ta’uk deskuti.

Momentu memoravel liu ba ha’u mak liga ho ativista foin-sa’e sira husi rejiaun oi-oin durante sesaun konversasaun informál no kriasaun rede/networking. Ami fahe esperiénsia kona-ba justisa klimátika, edukasaun, inkluzaun defisiénsia, no igualdade jéneru. Maski ami mai husi situasaun oi-oin, maibé ami hasoru dezafiu hanesan, izemplu hanesan rekursu limitadu, oportunidade limitadu, no ladun hetan konsiderasaun nu’udar foin-sa’e. Momentu ida-ne’e halo ha’u hatene katak ha’u la mesak iha viajen ne’e no foin-sa’e sira iha mundu tomak hasoru hela luta no esperansa hanesan.

Esperiénsia ida-ne’e habelar ha’u-nia kompriensaun signifikativamente kona-ba igualdade jéneru. Ha’u aprende katak igualdade jéneru la’ós asuntu izoladu maibé ligadu ho justisa klimátika, saúde, edukasaun, empoderamentu ekonómiku, no harii dame. Diskusaun-sira kona-ba justisa klimátika ne’e mak domina boot liu, hatudu komunidade vulneravel sira kontribui menus ba mudansa klimátika maibé sofre konsekuénsia boot liu.

Nu’udar ema ida husi Timor-Leste, nasaun ida-ne’ebé sei dezenvolve aan hela iha illa ki’ik ida, ha’u haree diskusaun sira-ne’e hanesan pesoál no urjente tebes. Buat hirak ne’e hametin ha’u-nia komprensaun katak justisa klimátika tenke inklui nasaun vulneravel-sira no joven-sira husi kontestu hirak-ne’e tenke sai parte ida husi prosesu foti desizaun ne’ebé forma ami-nia futuru.

Sesaun ida-ne’ebé fó impaktu boot liu mak ha’u partisipa iha aprezentasaun lideransa globál sira, inklui eis Primeira-Ministra Australia Julia Gillard no reprezentante-sira husi Nasoins Unidas. Maske nune’e, lisaun ne’ebé forte liu mai husi lider-sira ne’ebé mai husi baze, ne’ebé servisu ho rekursu ne’ebé limitadu, maibé kontinua kria mudansa signifikativu no dura ba tempu naruk iha sira-nia komunidade. Sira-nia reziliensia hatudu mai ha’u katak lideransa la define ho pozisaun ka finansiamentu, maibé ho kompromisu, konsisténsia, no aten-barani.

Liga-malu ho delegadu-sira husi background oi-oin iha kultura, polítika no sosiál, halo ha’u-nia esperiénsia sai riku liutan. Diversidade sai hanesan forsa boot ida husi konferénsia ne’e. Diskusaun ida-idak dezafia ha’u-nia supozisaun, habelar ha’u-nia hanoin, no ajuda ha’u komprende problema globál husi perspetiva oi-oin. Ha’u aprende katak progresu loloos akontese bainhira halibur hamutuk ideias oi-oin ho respeitu no objetivu hamutuk.

Durante konferénsia ne’e, ha’u hetan kreximentu pesoál ne’ebé boot iha konfiansa no identidade. Ba dahuluk, ha’u sente ta’uk atu ko’alia iha grupu diskusaun boot. Maibé, bainhira loron-ba-loron liu tiha, ha’u komesa haree ha’u-nia aan la’ós de’it hanesan observador, maibé mós hanesan kontribuidor ba diálogu globál. Ha’u rekoñese katak ha’u-nia lian husi Timor-Leste iha valór no ha’u-nia esperiénsia iha fatin internasionál sira.

Reflesaun importante ida tan husi konferénsia ne’e mak foin-sa’e sira la’ós de’it iha futuru maibé mós iha agora. Iha sesaun barak, ha’u haree foin-sa’e sira ativamente lidera diskusaun, forma ajenda, no influénsia mudansa. Maske nune’e, partisipasaun ne’ebé signifikativu ba foin-sa’e sira tenke hakat liu prezensa. Ida ne’e presiza forsa foti desizaun reál, konfiansa, no investimentu ba tempu naruk iha lideransa foin-sa’e sira.

Depois ha’u tuir reuniaun, ha’u fila fali mai Timor ho motivasaun foun no hanoin ne’ebé klaru. Ha’u kompromete atu hametin envolvimentu foin-sa’e sira-nian iha ha’u-nia komunidade, promove konsiénsia kona-ba justisa klimátika, no hatutan lian sira husi baze ne’ebé dala barak ema la rona iha espasu dezenvolvimentu. Ha’u mós hakarak kria oportunidade barak liután ba foin-sa’e sira atu partisipa iha lideransa no advokasia.

Ida ne’e la’ós de’it konferénsia ida. Ida-ne’e fó-hanoin mós katak mudansa signifikativu bele akontese bainhira ema halibur hamutuk ho objetivu, aten-barani no solidariedade hamutuk. Ida-ne’e hatudu mai ha’u katak bainhira feto-sira lidera no foin-sa’e sira hetan kbiit, la’os deit bele hanoin hetan futuru ne’ebé di’akliu, maibé mós ativamente harii iha mundu tomak.

Obrigada Mana Berta, ba ita-boot nia enerjia, komitmentu no lian ne’ebé maka’as. Keta para. Kontinua loke odamatan ba joven sira seluk. Ha’u enkoraja ema hotu ne’ebé mak halo polítika, lider-sira, komunidade-sira no timor-oan sira atu la’ós de’it fó oportunidade ba foin-sa’e sira atu partisipa, maibé mós atu rekoñese no komprende katak sira mak parte ida husi solusaun, iha enerjia, komitmentu no prontu atu “serbí.”

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!