Top

Subvensaun: Ponte Ba Mídia Sira Hamriik Forte Liután

Pery Mesquita

Husi: Pery Mesquita

Governu Timor-Leste hakarak apoia mídia sira. Intensaun ida-ne’e di’ak. Nesesáriu tebes.

Konsellu Ministru aprova ona projetu Dekretu-Lei kona-ba rejime subvensaun públika ba órgaun komunikasaun sosiál sira. Governu afirma katak polítika ne’e atu hametin sustentabilidade setór mídia, garante sirkulasaun livre ba informasaun, promove pluralizmu no diversidade opiniaun.

Laiha sala ho objetivu sira-ne’e. Mídia la’ós de’it empreza ne’ebé fa’an notísia. Mídia halo parte husi infraestrutura demokrasia. Tulun sidadaun hatene Governu halo saida, oinsá uza povu nia osan, saida mak akontese iha komunidade, no sa polítika mak afeta povu nia moris loroloron.

Maibé, mídia mós asume nia papel importante iha públiku, tanba ne’e subvensaun ba mídia keta trata hanesan prezente de’it. Apoiu ne’e la’ós de’it osan hira mak mídia sira simu. Maibé sé mak determina apoiu ne’e, sé mak tau matan ba implementasaun, rekezitu saida de’it, mídia sira sei livre atu kritika hafoin simu subvensaun ne’e ka lae?

Iha ne’e mak presiza haree didiak.

Moris iha merkadu ki’ik

Wainhira hetan ukun rasik-an ita hakarak Timor-Leste iha mídia ne’ebé forte no independente. Maibé, ohin loron ita mídia sira sei moris hela iha merkadu ekonómiku ne’ebé ki’ik. Baze publisidade privada limitadu, atividade ekonómika mos sei depende de’it ba setór públiku. Iha sirkunstánsia ne’e, susar ba empreza mídia sira atu moris de’it husi publisidade komersiál, subskrisaun ka fa’an los notísia de’it. Mídia barak ikusmai depende ba publisidade Governu nian, doadór sira-nia projetu, parseria ho organizasaun sosiedade sivil sira, ka apoiu husi Estadu.

Estudu ida kona-ba Media Landscape: Timor-Leste 2024 hatudu, mídia lokál, inklui estasaun rádiu komunidade iha munisípiu sira, depende maka’as ba finansiamentu Governu, no apoiu ne’e bele iha mudansa derepente, konforme forsa polítika ida ne’ebé makaer ukun. Dependénsia hanesan ne’e la’os kulpa morál husi mídia. Tanba instituisaun mídia sira mós tenke sobrevive, presiza selu jornalista sira, sosa ekipamentu, selu transporte, estende kobertura, no transforma-an ba plataforma dijitál sira. Buat hirak-ne’e hotu presiza mak osan.

Problema, bainhira fonte reseita sira konsentra iha Governu, relasaun ekonómika mos bele nakfilak ba interasaun podér. Mídia sira ne’ebe lakohi lakon publisidade/subsídiu, bele hili evita notisia sira krítiku. La’os tanba ameasa ka instrusaun. Maibé, simplesmente “kuidadu-an” de’it.

Dalaruma, presaun la liu husi telefone ofisiál sira ba sala redasaun sira. Maibé  fali husi “auto-pergunta” simples iha sala redasaun rasik, “Se notísia krítika, ita-nia kontratu subvensaun sei renova ka lae?” Tanba ne’e, mídia sira-nia independénsia la’os garante de’it ho lia fuan, maibé presiza aktu reál ida hodi proteje, liu husi dezeñu institusionál ne’ebe adekuadu.

Subvensaun la’os tabu, maibé sé mak atu deside?

Dalabarak iha tendénsia atu hare kualkér apoiu husi Governu ba mídia sira nu’udar ameasa ida. Perspetiva hanesan ne’e superfisiál no simples demais.

Iha nasaun sira ne’ebé ho merkadu publisidade ki’ik, subvensaun públiku bele tulun órgaun komunikasaun sosiál sira funsiona ho di’ak. Tanba dalabarak realidade sira hanesan: grupu vulnerável sira, jornalizmu investigativu, edukasaun públiku, no programa konteúdu lokál sira la sobre sai ho intensiva iha media sira. Enkuantu buat hirak-ne’e esensiál tebes ba demokrasia.

Se mídia sira buka de’it engagement (like, click, share, folow, etc) ba sira-nia notísia, entaun povu nia problema sei la hetan atensaun. Área remotas iha munisípiu sira sei abandonadu. Kbiit laek sira-nia lian sei lakon, Governu sei lakon fontes loloos kona-ba situasaun reál iha terenu.

Tanba ne’e, subvensaun públiku bele justifika wainhihra uza ho loloos ba hasae sidadaun sira-nia asesu ba informasaun ne’ebé kualidade. Subvensaun bele sai Estadu nia investimentu ba interese públiku. Maibé, sai mós ponte ida ba mídia sira atu hamri’ik mesak, forte liután. La’os sai fali “tali” ida ne’ebé futu metin tiha mídia ba Estadu.

Governu nia deklarasaun katak subsídiu sei fó bazeia ba kritériu ida transparente no la-diskriminativu, ne’e pontu partida ideál. Hatudu katak asisténsia ne’e la’os atu regula, ka interfere mídia sira-nia polítika editoriál. Maibé, baze normativu ne’e foin iha sentidu loloos bainhira transforma ba prosedimentu ida nakaloke ba asesu públiku atu entende didiak.

Pergunta mak ne’e, sé mak atu foti desizaun finál kona-ba mekanizmu no prosedimentu sira hodi distribui pakote subvensaun ne’e?

Bazeia ba informasaun, seidauk klaru se atu sai kanál iha prosesu submisaun mídia sira-nia planu no programa. Mídia sira sei hetan avaliasaun bazeia ba sira-nia planu asaun, programa, servisu no dezempeñu ida-idak. Iha ne’e pergunta bele sai espesífiku liután. SEKOMS sei simu de’it dokumentu sira, no fó apoiu administrativu? Ka hili no deside mos benefisiáriu sira, determina montante apoiu, no deside kontinuasaun husi apoiu subvensaun ne’e?

Se Governu kontrola prosesu sira, risku ba konflitu interese nian bele iha. Maske deklara prosesu avaliasaun sira sei objetivu, maibé públiku bele iha razaun atu kestiona desizaun sira. Tanba iha polítika imprensa, públiku nia persepsaun konsidera importante hanesan mós ho Governu nia boa vontade. Tanba ne’e mekanizmu ida justu no la-diskriminativu, importante tebes ba públiku.

Tanba ne’e, presiza painel avaliasaun independente ida.

SEKOMS bele fornese sekretariadu ida, simu dokumentu sira, fasilita komunikasaun no asegura faze administrativu sira la’o ho di’ak. Maibé, desizaun substantiva sira tenke foti husi painél ida independente husi ofisiál ezekutivu sira-nia kontrolu. Painél kompostu husi reprezentante jornalista, akadémiku, péritu finansa públika, sosiedade sivíl, no mídia husi munisípiu sira. Membru painel sira submete deklarasaun kona-ba konflitu interese, prontu rezigna-an wainihra iha kualker afiliasaun ruma ho mídia aplikante sira.

Ezijénsia ba pozisaun independénsia ne’e la’ós sinál deskonfiansa ba governu. Pelu kontrariu, ida-ne’e mak forma protesaun ida loloos no justu, tantu ba parte governu rasik, no mos ba mídia sira.

“Dezempeñu” tenke klaru

Rekezitu subvensaun sei bazeia ba media sira nia planu asaun, programa, rezultadu servisu no dezempeñu nu’udar baze ba konsiderasaun. Termu sira-ne’e razoavel. Maibé, bele sai fali ameasa bainhira laiha definisaun klaru. Signifika, dezempeñu tenke sukat husi indikadór sira ne’ebé bele verifika. Porezemplu, frekuénsia produsaun notísia, númeru programa servisu públiku, área no kapasidade kobertura rejionál, kumprimentu ba padraun jornalístika, formasaun jornalista sira, seguransa iha fatin servisu, no kapasidade atu alkansa komunidade ne’ebé seidauk hetan kobertura sufisiente.

Saida mak labele sai sasukat iha prosesu verifikasaun mak lealdade polítika editoriál. Mídia sira ne’ebé elojia Governu bele aplika. Mídia sira ne’ebé kritika Governu mós hetan biban hanesan. Painel labele fó pontuasaun di’ak de’it ba mídia ruma tan de’it publika beibeik Governu nia atividade.

Polítika subvensaun ne’e mós sei hetan de’it nia lejitimidade bainhira mídia sira krítiku mós simu subsídiu nafatin liuhusi prosesu ida iguál. Iha ne’e mak prinsípiu laiha-diskriminasaun ne’e sei hasoru izame ida loloos.

Transparente, aprende husi rai seluk, no etapa sira molok hahú

Lista inisiál temi uluk ona naran hui mídia lobuk ida, dalaruma ne’e sei konsidera izemplu de’it. La signifika atu hetan ona tratamentu espesiál. Maibé, presiza klarifika mós: mídia hotu ne’ebé elijível bele aplika ka lae? Mídia komunidade no mídia husi munisípiu oinsa? Prazu ba aplikasaun hanesan ba mídia hothotu ka lae? Tanba saida mak balu temi uluk, seluk sei tuirmai?

Públiku mós presiza hatene, sé de’it mak aplika, se de’it mak simu, osan hira, oinsa painel nia desizaun finál, no oinsá mídia sira atu utiliza fundu ne’e. Dadus sira-ne’e la’ós segredu polítiku, maibé informasaun públika, tanba subvensaun ne’e uza ne’e povu nia osan.

Timor-Leste la presiza kopia tomak sistema husi rai seluk, maibé bele aprende husi sira-nia prátika di’ak liu kona-ba separasaun podér. Iha Noruega, Autoridade Mídia Noruega prosesa aplikasaun, deside alokasaun, distribui fundu, no halo auditoria. Governu la tau “kanuru tohar” ba autoridade nia serbisu, sa tan anula desizaun, ka dada hikas kompeténsia ne’e.

Lisaun importante iha ne’e la’ós kona-ba montante osan, ka estrutura burokrásia, maibé independénsia. Governu halo polítika jerál, define objetivu no orsamentu. Maibé, Governu labele rekomenda mídia ruma mak merese liu ba subsídiu tan de’it iha relasaun di’ak ho Governu.

Painel sira tenke mantein distánsia husi podér polítiku. Auditoria sira mós tenke separa husi painel ne’ebé foti desizaun finál. Substánsia auditoria ba los de’it utilizasaun fundu no dezempeñu, la’os ba mídia sira nia postura ka substánsia editoriál. Mídia simu fundu ba hala’o servisu públiku, la’os atu muda sira-nia polítika editoriál, ka abandona media imprensa nia papel ba kontrolu sosiál.

Molok hahú, Governu presiza foti pasu sira tuir mai. Primeiru, publika instrusaun téknika kona-ba kritériu, pezu avaliasaun, másimu apoiu orsamentu, prazu aplikasaun, prosedimentu objesaun, no formatu relatóriu, ne’ebé asesível ba públiku. Segundu, harii painél avaliasaun no órgaun auditoria independente. SEKOMS la kontrola prosesu no impoen iha rezultadu konkursu. Terseiru, hahú programa pilotu tinan ida, no kontinua ho auditoria públika. Governu tenke hatudu sé mak simu subvensaun, osan hira, razaun ba desizaun, objesaun sira ne’ebé iha husi media ruma, no mídia lokál sira hetan asesu justu ka lae? Projetu pilotu ida bele ajuda identifika dezafiu sira, molok habelar eskema.

Subvensaun tenke hametin diversidade

Susesu husi polítika ne’e labele sukat de’it husi númeru empreza sira ne’ebé simu subvensaun. Maibé tenke foku ba númeru kobertura ba (husi) munisípiu sira aumenta ka lae? Mídia ho konteúdu lokál sira hetan espasu boot liután ka lae? Kualidade jornalizmu hadi’a ka lae? Obra investigativu kualidade sira aumenta ka lae? Kondisaun servisu jornalista mellora ka lae? Komunidade iha área remota simu informasaun regulár liután ka lae? Mídia sira dezenvolve fonte reseita intensiva liután ka lae?

Apoiu mós la’os prioritiza de’it ba kámara, komputadór ka ekipamentu sira. Ekipamentu importante duni. Maibé mídia mós presiza modelu reseita ne’ebé estável, formasaun, sistema dadus baze, audiéns, kanal dijitál, jornalista nia seguransa no kolaborasaun entre mídia sira. Se subsídiu uza ba kobre de’it kustu operasionál anuál nian, maibé la tulun mídia sira hamoris fonte reseita foun, entaun dependénsia sei eterna. Governu sei sai nafatin fontes subsídiu liu, mídia sei depende nafatin ba orsamentu Estadu, no liberdade editoriál kontinua vulneravel.

Teste loloos

Polítika ida-ne’e hatudu nia objetivu loos ona. Agradese ba SEKOMS bele kontinua reativa hikas inisiativa anteriór ne’e. Timor-Leste presiza mídia ne’ebé forte, livre, pluralista, no sustentável.

Iha ekonomia mídia ne’ebé sei frajíl, apoiu públiku la’os ideia at ida. Maske Estadu nia apoiu ba mídia bele hamosu paradoks, katak, oinsa mídia sira presiza nafatin Estadu nia apoiu, hodi bele independente husi Estadu.

Tanba ne’e mak, fundu públiku ne’e tenke kanaliza liuhusi regulamentu ne’ebé proteje mídia husi Governu, la’ós liuhusi relasaun ne’ebé halo mídia deve fali ba Governu. Tanba osan ne’ebé mídia sira simu mós povu nia osan.

Teste ida loloos ne’e la’os bainhira Governu deklara respeita independénsia editoriál. Maibé bainhira mídia hirak simu subsídiu ne’e sei mantein firme ba sira nia polítika editoriál ka lae? Kontinua kontrola Governu ho rigór liután ka lae? Mídia hirak ne’e simu nafatin subsídiu ka lae?

Se resposta ba pergunta hirak, sim, entaun polítika subvensaun ne’e tulun duni mídia atu sai forte liután. Maibé, se resposta lae, entaun ita muda de’it problema husi mídia ne’ebé laiha fundu, ba mídia ne’ebé simu osan, no lakon liberdade atu kontrola podér.

Subvensaun Estadu tenke hadiak, hametin no haburas liberdade imprensa. Keta kria fali dependénsia foun.

* Artigu ne’e reflesaun pesoál, la reprezenta ema ka instituisaun ruma.

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!