OÉ-CUSSE, 29 outubru 2024 (TATOLI) – Ekipa husi Prezidenti Repúblika, José Ramos Horta, sensibiliza polítika kona-ba dokumentu Fraternidade Umana ba estudante sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).
Ekipa ne’e lideradu husi Asesór Fraternidade Umana iha Palasíu Prezidénsia Repúblika, Nuno Guilherme Horta Assis, hateten, diseminasaun ne’e iha Oé-Cusse durante loron rua, kobre eskola mak hanesan Eskola Bázika Sentrál (EBC, sigla portugés) Um de Maiu Palaban, Eskola Tékniku Vokasionál (ETV) Palaban no Eskola Sekundáriu Jerál (ESG) Palaban.

Notísia relevante: Papa Francisco: Singapura sai modelu ezemplar fraternidade ba nasaun seluk
Nuno Horta afirma, dokumentu Fraternidade Umana ne’e, asina direta husi Sua Santidade Papa Francisco no Imam boot, Al Ahzhar Ahmad Al-Tayyed, iha abu-dabhi, iha loron 04 fevereiru 2019, nune’e ekipa hahú hala’o diseminasaun ba munisípiu sira.
“Dokumentu ne’e hanesan inisiativa husi Prezidente Repúblika, mai mós husi Parlamentu nasionál no mós mai husi Governu, tanba ne’e husi Prezidénsia Repúblika, ami la servisu mesak ami iha liña koordenasaun ho Ministériu Edukasaun, no molok halo diseminasaun ne’e, ami halo mós kontaktu ho parte Igreja Katólika, komunidade Musulmanu no Protestante sira,” Nuno Guilherme Horta Assis, ko’alia iha ETV Palaban, ohin.
Nia hateten, matéria aprezenta iha sesaun diseminasaun ne’e, foti de’it pontu balun ne’ebé konsidera importante no bele haree mós ba ita-nia realidade iha Timor-Leste, maibé dokumentu ne’e tomak iha pontu barak, ne’ebé mak importante.
“Entaun husi ne’e, ami hasai pontu balun ne’ebé importante katak depois fahe no sosializa ba alunu sira, no dokumentu ne’e la taka dalan atu alunu sira bele lee no halo peskiza kle’an liután, husi buat ne’ebé ami fahe, alunu sira-bele fila uma, iha eskola ka iha grupu bele lé hodi hetan tan buat balun ne’ebé mak husi ami-nia parte la konsege hetan no dokumentu ne’e, ami mai halo hanesan introdús ou sosializa para alunu sira bele iha daudaun koñesimentu,” nia dehan.
Adjuntu Diretór ETV Palaban, José António Oqui, konsidera diseminasaun ne’e importante, tanba liga ba Fraternidade Umana, no asina rasik husi Papa Francisco, entaun presiza implementa ba foinsa’e sira liuliu iha eskola.
“Ne’ebé ha’u espera, matéria ne’e bele espalla ba territóriu Oé-Cusse, tanba matéria ne’e universál atu halo ema hotu bele koñese Fraternidade Umana, katak ema hotu sai maun-alin, nune’e bele dezenvolve no promove liután nasionál no rekonsiliasaun, atu ema hotu bele unidade,” nia hateten.
Notísia relevante:Fraternidade umana nakonu ho valór relijiozu hodi hametin pás
Dokumentu Fraternidade Umana
Dokumentu Fraternidade Umanu ba Dame no Konvivénsia Mundiál, neʼebé koñesidu mós hanesan Deklarasaun Abu Dhabi ka Akordu Abu Dhabi, maka deklarasaun konjunta ida ne’ebé asina hosi Papa Francisco hosi Igreja Katólika no Ahmed el-Tayed, Grande Imam Al-Azhar, iha loron 4 fulan-fevereiru tinan 2019 iha Abu Dhabi, kapitál Emiradus Árabes Unidus.
Maski asina ona dokumentu, Ahmed el-Tayed defende publikamente opiniaun sira neʼebé kontráriu ho nia, hanesan ezekusaun ba apóstata sira hosi Izlaun Al-Azhar “rejeita ho kategoria intervensaun hosi polítika ruma ka regulamentu sira ne’ebé afeta/muda musulmanu sira-nia fiar ka desizaun Sharia nian”. Ideia sira hanesan ne’e “tau estabilidade sosiedade musulmanu sira-nian iha risku.”
Dokumentu ne’e destaka obrigasaun husi musulmanu no sarani sira atu tau-matan ba ema ida-idak. Nia halo apelu partikulár ida ba líder intelektuál sira no media atu promove dame iha tempu “estremizmu relijiozu no nasionál,”.
Ida-ne’e mós husu atu hakotu funu sira, terorizmu no violénsia iha jerál, liuliu sira ne’ebé maka kobre hosi motivu relijiozu sira. [9] Testu ida-ne’e inspira rezolusaun ONU nian ne’ebé dezigna loron 4 fulan-fevereiru nu’udar Loron Internasionál Fraternidade Umanu nian.
Atu kumpre objetivu sira hosi dokumentu, iha loron 20 agostu 2019, Komité Supremu Fraternidade Umanu nian kria iha Abu Dhabi ho sarani sira, musulmanu sira no ema judeu sira.[9]
Hafoin asinatura dokumentu nian, konstrusaun ba Uma Família Abraham nian planeia iha 2022, neʼebé sei iha meskita ida, igreja ida, sinagoga ida no sentru edukasionál ida iha illa Saadiyat, iha Abu Dhabi.
Abu Dhabi no Emiradus Árabes Unidus koñesidu ba sira nia desprezu króniku ba direitus umanu.
Notísia relevante:Vizita Papa Francisco hametin fraternidade umana no toleránsia
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





