DILI, 09 setembru 2024 (TATOLI) – Sua Santidade Papa Francisco segunda kalan iha Palásiu Prezidensiál Dili, realiza reuniaun hamutuk ho lider relijiozu sira, lider nasionál sira iha Timor-Leste no sosiedade sivíl hodi ko’alia kona-ba fraternidade umana iha valór atu hametin dame iha mundu entre relijiaun no seluk tan.
Hafoin parsitipa enkontru ho Sua Santidade Papa Francisco, Prezidente Konsellu Fundadór Masjid An-nur Dili, H. Abdullah Said Sagran, hateten, fraternidade umana liuhusi protokolu Dubai nakonu ho valór relijiozu sira atu hametin pás iha mundu tomak.
“Ita hatene katak Sua Santidade hanesan lider másimu igreja katólika nian,durante ami enkontru ho nia nia ko’alia mós kona-ba fraternidade umana, ita hatene katak fraternidade umana nakonu ho valór relijiozu nian atu hametin pás iha mundu,” Abdullah hateten ba Agência TATOLI.

Tuir nia, fraternidade umana hanesan parte importante ida mós ba nasaun Timor-Leste ne’ebé adopta ona no Governu halo ona aprovasaun hodi tau iha kuríkulu nasionál no fiar ba oin halo mudansa ba alunu sira nia mentalidade.
“Ita ko’alia kona-ba fraternidade umana ne’e katak, valór relijiaun, hanesan katólika nia biblia, alkuran mak Islam-nia ninian ita bele aplika iha ita nia moris tomak,” nia katak.
Iha sorin seluk, Reprejentante Sosiedade Sivíl ne’ebé partisipa mós iha reuniaun ne’e, Inocencio de Jesus Xavier hateten, durante enkontru ho Sua Santidade buat importante ne’ebé nia ka’er metin mak toleransia no umanidade.
“Durante ami enkontru buat ne’ebé ha’u kapta metin husi ita nia Sua Santidade mak prinsipiu toleransia, umanidade ne’ebé aposta iha fraternidade umana, nune’e oinsa hadi’a mós ita nia kualidade edukasaun, buat ne’ebé ha’u rona husi mensajen Amu Papa nian mak ukun na’in sira tenke utiliza didi’ak rekursu naturais ne’ebé iha ba povu nia moris di’ak,” Incencio tenik.
Nia dehan, ho mensajen ne’ebé Papa Francisco hato’o Governu ida agora bele buka meiu oinsa atu jere rekursu povu nian hodi halo dezenvolvimentu ida ne’ebé di’ak ba povu.
“Importante tebes ba ita tanba promove ona pás, rekonsiliasaun ita dejeza katak lider nasionál sira ne’ebé ohin loron se kotuk ba malu ho vizita Amu Papa nian ne’e sira bele di’ak malu, hanesan ohin marka mós prejensa husi eis-Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, no Eis Primeiru-Ministru Marí Alkatiri, ita hanoin ba oin ho vizita Sua Santidade ne’e bele lori dame ba lider sira atu nune’e iha ona hanoin ida ba Timor-Leste nia di’ak,” nia katak.
Tuir reprzentante Sosiedade Sivíl ne’e nota mós katak iha diskursu Prezidente Repúblika José Ramos Horta nian ko’alia mós kona-ba problema iha Palestina, Sahara Osidentál no Myanmar.
“Ita nia Prezidente Repúblika iha nia diskursu ko’alia mós kona-ba problema sira iha Palestina, Sahara Osidentál, Myanmar, maibé ita keta haluha mós ba West Papua nia situasaun agora ne’ebé terus tebes, ita labele haree de’it sira hanesan parte ida hosi provinsia Indonézia, maibé ita ko’alia kona-ba kestaun umanidade, sira ne’e parte ema ida hosi mundu ho nune’e mak ita nafatin konkretiza solidaridade,” nia tenik.

Nia hatutan, direitu umanu labele pedasuk-pedasuk no konsidera direitu umanu laiha fronteira. Kestaun polítika husik lider sira halo maibé nu’udar Sosiedade Sivíl no povu baibain nafatin solidariza povu nasaun seluk ne’ebé sei terus hanesan mós uluk nasaun seluk halo ba Timor-Leste.
Dokumentu fraternidade umana
Dokumentu Fraternidade Umanu ba Dame no Konvivénsia Mundiál, ne’ebé koñesidu mós hanesan Deklarasaun Abu Dhabi ka Akordu Abu Dhabi, maka deklarasaun konjunta ida ne’ebé asina hosi Papa Francisco hosi Igreja Katólika no Ahmed el-Tayed, Grande Imam Al -Azhar, iha loron 4 fulan-fevereiru tinan 2019 iha Abu Dhabi, kapitál Emiradus Árabes Unidus.
Maski asina ona dokumentu, Ahmed el-Tayed defende publikamente opiniaun sira ne’ebé kontrariu ho nia, hanesan ezekusaun ba apóstata sira hosi Izlaun Al-Azhar “rejeita ho kategoria intervensaun hosi polítika ruma ka regulamentu sira ne’ebé afeta/muda musulmanu sira nia fiar ka desizaun Sharia nian”. Ideia sira hanesan ne’e “tau estabilidade sosiedade musulmanu sira nian iha risku.”
Dokumentu ne’e destaka obrigasaun hosi musulmanu no sarani sira atu tau matan ba ema ida-idak. Nia halo apelu partikulár ida ba líder intelektuál sira no mídia atu promove dame iha tempu “estremizmu relijiozu no nasionál”.
Ida-ne’e mós husu atu hakotu funu sira, terorizmu no violénsia iha jerál, liuliu sira ne’ebé maka kobre hosi motivu relijiozu sira.[9] Testu ida-ne’e inspira rezolusaun ONU nian ne’ebé dezigna loron 4 fulan-Fevereiru nu’udar Loron Internasionál Fraternidade Umanu nian.
Atu kumpre objetivu sira hosi dokumentu, iha loron 20 Agostu 2019, Komité Supremu Fraternidade Umanu nian kria iha Abu Dhabi ho sarani sira, musulmanu sira no ema judeu sira.[9]
Hafoin asinatura dokumentu nian, konstrusaun ba Uma Família Abraham nian planeia iha 2022, ne’ebé sei iha meskita ida, igreja ida, sinagoga ida no sentru edukasionál ida iha illa Saadiyat, iha Abu Dhabi.
Abu Dhabi no Emiradus Árabes Unidus koñesidu ba sira nia desprezu króniku ba direitus umanu.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Florencio Miranda Ximenes





