DILI, 06 dezembru 2024 (TATOLI) – Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho School of Health Research (MENZIES) hala’o workshop kona-ba implementasaun métodu wolabchia iha Timor-Leste.
World Mosquito Program (WMP) nu’udar NGO ida husi Universidade Monash ho nia misaun mak atu proteje komunidade globál husi transmisaun moras infesioza liuhusi susuk sira hanesan dengue, zika, chikungunya and yellow fever”, Vise Ministru Fortalesimentu Instituisionál Saúde Jose Magno dehan iha nia diskursu iha hotel JL World Cristo Rei, ohin.
Nia dehan, World Mosquito Program (WMP) uza bakteria ho naran Wolbachia ne’ebé naturalmente eziste aprosimadamente iha 60% insekta sira-nia isin. Bainhira susuk sira ne’e iha wolbachia iha nia isin, sira laiha ona abilidade atu transmite virus dengue ba ema. Wolbachia ne’e seguru ba ema, animál no ambiente no hala’o ona iha nasaun 14 iha mundu tomak inklui nasaun viziñu sira hanesan Indonezia no Austrália.
Nia relata, dengue sai hanesan preokupasaun saúde públika iha Timor-Leste, ho epidémiku oioin iha tinan 10 ikus ne’e. Iha tinan 2022 kazu dengue hamutuk 5,658 no totál mortalidade husi kazu dengue hamutuk 58. Tinan tuir sira fali mai kontinua ho kazu dengue, maibé redúsaun ba ninian prevalénsia. númeru mortalidade mós menus kompara ho tinan 2022.
“Ita-nia intensaun ba uzu métodu Wolbachia ne’e funsiona hamutuk ho métodu sira ne’ebé eziste, hodi kombate moras infesiozu sira ne’ebé transmite husi susuk”, nia afirma.
Ministériu Saúde, Iha fulan-Abril 2022, servisu hamutuk ho Menzies no World Mosquito Program (WMP) halo ona workshop kona-ba Wolbachia iha Dili. Iha fulan-Agostu no Setembru 2022, Ministériu Saúde serbisu hamutuk ho Menzies no World Mosquito Program (WMP) halo entomolojikál Baseline survey iha Dili.
“Monta lasu susuk hamutuk 96 iha sidade Dili, Aprosimadamente 20km, vektor espesie ne’ebé kolekta iha baze ne’e Aedes aegypti (943) no Aedes Albopictus iha ualu”, nia relata.
Tuir planu, sei husik susuk ne’ebé iha ona wolbachia iha área rezidénsia komunidade sira-nian aprosimadamente 20km iha sidade Dili durante fulan lima nia laran no sei hahú iha fulan-Dezembru 2024.
“Ita sei hahú hodi ko’alia ho komunidade sira hodi fahe informasaun kona-ba oinsá ita servisu no hatán sira-nia pergunta ka preokupasaun molok fó sai susuk ho Wolbachia. Bainhira ami hetan apoiu komunitáriu ne’ebé forte ba ami-nia servisu, ami sei hahú husik susuk ho Wolbachia iha 2025”, nia adianta.
Programa ida-ne’e realiza bazeia ba kolaborasaun entre MS, Action on Poverty (AOP), World Mosquito Program (WMP) no Menzies Timor-Leste ho fundu ne’ebé aloka husi DFAT liuhusi parseria entre Health Region Initiative (PHR) no Macquarie Group Foundation.
Tanba ne’e, nia husu ba parseiru no parte interesada sira atu kolabora hodi bele redús moras infesiozu sira hanesan Dungue, Zika, Chikungunya no Yellow Fever ne’ebé transmite husi susuk Aedes Aegypti liuhusi fahe tutan informasaun ba parseiru, kolega no família sira atu nune bele evita dezentidementu iha sosiedade.
Iha fatin hanesan, Reprezentante husi MENZIES, Nelson Martins informa dengue to’o ohin loron sai problema saúde públiku boot iha Timor-Leste. Tinan-tinan kontinua afeita no hamate labarik barak iha Timor-Leste.
Timor-Leste hasoru surtu dengue ho case fatality rate (CFR) aas tebes dala tolu iha tinan 2005, 2020, 2021. Dadus ne’ebé rekolla husi Organisaun Mundiál Saúde, (OMS) iha 2024 hatudu katak Timor-Leste relata ona kazu dengue ne’ebé mosu dezde tinan 2021 nia rohan, iha nivel ne’ebé aas liu kompara ho tinan sira uluk nian. Iha kazu hamutuk 1.451 no 10 mate (CFR 0.7%) iha 2020 no 901 no 11 mate (CFR 1.2%) iha 2021.
“Iha Janeiru 2022 de’it relata kazu 1.286, husi ne’ebé 790 (61.4%) mak labarik sira ho idade tinan 14 mai kraik, 142 mak kazu dengue grave no 20 mak mate, entaun sira relata katak kazu mate 1.6%. Maioria kazu sira ne’ebé aprezenta ba ospitál hetan diagnose bazeia ba sinál klínika no sintoma”, Nelson esplika.
Munisípiu Dili, relata númeru kazu sira ne’ebé aas liu 857 kazu sira 6%, tuir mai Munisípiu Manatutu 92, 7.2%. Dengue endémiku iha Timor-Leste durante tinan tomak ho transmisaun aas liu ne’ebé relata hahú husi fulan-Dezembru to’o Abril.
Iha relatóriu kona-ba serotipu ko-sirkulasaun entre 2005 no 2012, virus dengue 1 (DENV-1) no virus dengue 3 (DENV-3). Informasaun kona-ba sirkula serotipu seidauk disponivel dezde 2012.
“Iha Tinan 2020, Menzies, World Mosquito Program (WMP) no Action on Poverty (AOP) kolabora ho Ministériu Saúde Timor-Leste, implementa métodu Wolbachia iha Timor-Leste ho objetivu prinsipál atu redús moras dengue iha Timor-Leste”, nia dehan.
Nia informa, susuk Aedes aegypti mak hanesan ajente transmisaun prinsipál ba virus sira ne’ebé kauza dengue, Zika, chikungunya and yellow fever viruses. Maibé bainhira susuk Aedes Aegypti lori iha nia isin (carry) bakteria ho naran Wolbachia, maka wolbachia sira sei hamenus abilidade susuk ne’e hodi transmite virus sira hanesan Dengue, Zika, Chikungunya and yellow fever.
“Métodu wolbachia ida-ne’e implementa ona ho susesu iha nasaun 14 iha mundu inklui ita-nia nasaun viziñu sira hanesan Indonézia no Austrália”, nia hateten.
Wolbachia mak batéria ne’ebé baibain mosquitoes (susuk), fruit flies, moths, dragonflies (tekilili) and butterflies (borboleta). Wolbachia iha espésie insetu mosu pursentu, inklui seguru ba ema no ambiente. Análize risku independente hatudu katak mosquitoes Wolbachia nian ne’ebé sai husi rai iha risku ne’ebé la klaru ba ema no ambiente. Wolbachia moris iha insetu nia laran no liu husi jerasaun ida ba jerasaun seluk liu husi insetu nia manu-tolun. Aedes aegypti mosquitoes la baibain lori Wolbachia, maibé mosquitoes seluk lori wolbachia iha sira-nia isin.
MS, Iha fulan-Agostu no Setembru 2022, serbisu hamutuk ho Menzies no World Mosquito Program (WMP) halao entomological Baseline survey iha Dili. Monta lasu susuk hamutuk 96 iha sidade Dili, Aprosimadamente 20km2, vectorspecie ne’ebé kolekta iha baze ne’e Aedes aegypti (943) no Aedes Albopictus 8.
Tuir planu, sei husik susuk ne’ebé iha ona wolbachia iha area rezidénsia komunidade sira-nian aprosimadamente 20 km2 iha sidade Dili durante fulan 5 nia laran no sei hahu iha Tinan 2024. Ita sei hahú ko’alia ho komunidade sira hodi fahe informasaun kona-ba oinsá ita servisu no hatán sira-nia pergunta ka preokupasaun molok fó sai moras Wolbachia. Bainhira hetan apoiu komunitáriu ne’ebé forte ba ami-nia servisu no sei hahú husik susuk ho Wolbachia iha 2025.
Programa ida-ne’e realiza bazeia ba kolaborasaun entre Ministeriu Saúde, Timor-Leste, Action on Poverty (AOP), World Mosquito Program (WMP) no Menzies Timor-Leste ho fundus ne’ebé aloka husi DFAT liuhusi parseria entre Health Region Initiative (PHR) no Macquarie Group Foundation. Tanba ne’e husu ba parseiru no parte interesada sira hotu ninia kolaborasaun atu nune’e bele redús moras infesiozu sira hanesan Dungue, Zika, Chikungnya no yellow fever ne’ebé transmite husi susuk Aedes Aegypti liuhusi fahe tutan informasaun ba parseiru, kolega no familia sira atu nune bele evita dezentidementu iha sosiedade.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva