iklan

DILI, HEADLINE

Estadu Timor-Leste haloot ona saudozu Tom Hyland iha semitériu Becusse

Estadu Timor-Leste haloot ona saudozu Tom Hyland iha semitériu Becusse

Irlandés ida-ne’ebé luta ba Timor-Leste nia libertasaun nasionál, Tom Hiland. Imajen/Espesiál.

DILI, 26 dezembru 2024 (TATOLI) – Estadu Timor-Leste, kinta ne’e, haloot ona saudozu Tom Hyland, ne’ebé koñesidu ho naran ‘Malae Maubere’ iha fatin deskansa ikus nian semitériu públiku Bekusi, Dili.


Saudozu Tom Hyland alias ‘Malae Maubere’ hahú halo tratamentu saúde iha Ospitál Nasionál Guido Valadares, iha fulan-outubru liu ba to’o hakotu is iha loron 24 Dezembru, semana ne’e, tanba sofre moras komplikadu.

Nune’e, molok haloot saudozu ba kampa, Governu hamutuk ho família no belun sira, selebra misa réquem ba saudozu, no misa ne’e prezide husi Padre Francisco Barreto ho Amu Ko-selebrante, Padre Juvito do Rego, iha kapela semitériu públiku Bekusi.

Horta sente triste lakon Tom Hyland

Misa ne’e partisipa husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hamutuk ho Membru Governu no Membru Parlamentu Nasionál sira, Eis Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, no mós ho juventude rezisténsia sira, família boot MNEK, belun no seluk tan.

Biban ne’e,   Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten, Estadu Timor-Leste deside atu haloot saudozu Tom Hyland nia isin mate hamutuk ho eróis no mártires sira iha semitériu Jardín Eróis Metinaru, maibé, matebian rasik lakohi no hakarak haloot iha semitériu públiku Becusse hamutuk ho nia belun sira hanesan Daniel Murphy no seluk tan.

Xefe Estadu konta katak, saudozu Tom Hyland hahú luta ba kauza Timor-Leste nian iha 1991, bainhira masakre santa krús akontese, nune’e mobiliza povu Irlandés hodi fó solidariedade ba Timor-Leste.

“Tom Hyland, halo parte memória istória ida ne’ebé bonita, istória korajen, istória solidariedade. Ne’e duni, ohin ne’e ho laran todan, triste halo despedida ba matebian Tom Hyland, espera ke nia (Tom Hyland) hanesan ezemplu,” Prezidente Horta hateten.

Governu hato’o sentidu kondolénsia kle’an ba família Saudozu Tom Hyland

Iha okaziaun ne’e, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito Freitas lori Governu Timor-Leste no MNEK hato’o sentidu kondolénsia kle’an ba família Saudozu Tom Hyland ‘Malae Maubere’ nian iha Irlándia no Timor-Leste, ne’ebé lakon ona ema di’ak ida iha família.

Ministru Bendito hatutan, ho laran todan tebes atu halo despedida ba ema notável ida, Timor-Leste nia belun bo’ot ida no veteranu Timor-Leste ni’an ida, saudozu Tom Hyland, ne’ebé ema barak maka koñese mós ho naran Malae Maubere.

Tom la’ós de’it amigu loloos ba Timor-Leste, maibé saudozu mós hanesan defensór ne’ebé lahatene kolen, wainhira luta ba Timor-Leste nia prosesu luta ukun-rasik-an.

Saudozu Malae Maubere nia determinasaun no dedikasaun ne’ebé firme, halo parte importante iha povu Timor-Leste nia jornada ba liberdade, basa domin saudozu nian ba povu Timor-Leste kle’an tebes no rohan laek.

“Nia hakuak ita-nia rai no ita-nia povu, liu-liu foin-sa’e sira, sempre ho liman nakloke no espíritu ida-ne’ebé jenerozu tebes. Nia kompaixaun, korajein no fi’ar iha ita-nia poténsia mak fó inspirasaun ba ema hotu ne’ebé koñese nia,” Ministru Bendito tenik.

Prezensa Tom nian fó hanoin ba Timoroan sira kona-ba poder husi solidariedade, forsa ne’ebé halibur ema hotu atu luta ba lia-lós no justisa.

Maski sente laran todan tebes tanba nia fila tiha ona, nune’e mós selebra moris ida-ne’ebé nakonu ho propózitu no dedikasaun ba ideais sira hanesan páz, igualdade no umanidade.

“Lori Governu Timor-Leste nia naran, liu-liu Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, ha’u hato’o ami-nia sentidu kondolénsia ne’ebé kle’an tebes ba Tom nia família, ba nia amigu sira, no ba hotu-hotu ne’ebé sente ona nia di’ak no nia kompromisu,” dehan tan.

Nune’e, saudozu Hyland nia legadu sei horik ba nafatin iha povu Timor-Leste nia laran. Deskansa ba iha páz rohan-la’ek. Obrigado barak no Boa Viagem, Papa Tom.

Entretantu, Saudozu Tom Hyland hahú  servisu hanesan Konselleiru iha Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, husi restaurasaun independénsia tinan 2002 to’o hakotu iis.

Notisia relevante: Tom Hyland hakotu iis iha HNGV

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór: Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!