iklan

DILI, POLÍTIKA

Bankada CNRT fó apresiasaun ba Governu muda populasaun hela iha fatin risku

Bankada CNRT fó apresiasaun ba Governu muda populasaun hela iha fatin risku

Deputada CNRT, Virgina Ana Belo. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 20 janeiru 2025 (TATOLI)—Bankada Governu, Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) iha Parlamentu Nasionál (PN), fó apresiasaun ba serbisu IX Governu Konstituisionál, liuhusi Sekretáriu Estadu asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) no ekipa ne’ebé muda populasaun hela iha fatin risku ba dezastre natural iha mota ninin, iha Fomento II.

“Ami hakarak fó apresiasaun ba Governu, liuhusi autoridade munisípiu Dili no SEATOU ne’ebé foti ona medida rápida hodi evakua no halo eviksaun ba populasaun sira ne’ebé hela iha fatin risku,” Deputada CNRT, Virgína Anabelo, hato’o deklarasaun polítika bankada nian, liuhusi reuniaun plenária PN, segunda ne’e.

Bankada hato’o agradesimentu ba okupante sira ne’ebé kolabora ho SEATOU, ein kooperasaun ho autoridade munisípiu no autoridade lokál sira.

“Tanba ne’e, bankada CNRT hakarak espresa ninia agradesimentu ba populasaun sira hotu ne’ebé komporta maturidade, matenek no kolabora hodi hakruuk ba regra no lei ne’ebé vigora,” nia akresenta.

Notísia relevante : Komunidade afetadu despeju administrativu hetan indemnizasaun husi Governu

Despeju administrativu la’ós de’it atu hadi’a no halo furak sidade, maibé importante liu maka hases populasaun sira husi fatin risku no evita okupasaunba  rai Estadu, nune’e Estadu jere hodi utiliza ba interese komúm.

Governu atuál kompromete atu ordena  sidade Dili hanesan kapitál nasaun ne’ebé tenke promove seguransa natureza ho espasu sirkulasaun no absorsaun udan-been, hodi iha espasu verde hodi nune’e sai motór kresimentu ekonómiku ba Timor-Leste.

Kaer ba dekretu-lei númeru 33/2008 no alterasaun dahuluk  dekretu-lei númeru  3/2024, Lei Ijiéne no Ordem Públika kona-ba organizasaun espasu públiku, proibisaun no sansaun, inklui Lei Ordenamentu Baze Ordenamentu Territóriu kona-ba planu espasial sidade urbana.

Tuir Bankada haree katak, lei hirak ne’e mak fó dalan atu revitaliza sistemátika sidade urbana sira, impoin restrisaun tuir faze no integradu, ho koordenasaun entre setór ne’ebé iha impaktu ba utilizasaun rai.

“Ita hotu akompaña didi’ak, tempu naruk espasu públiku barak mak informalmente privatiza husi sidadaun sira, asaun deliberada, okupasaun área risku (mota laran) sai tiha fenómenu ida ne’ebé preokupante tebes. Populasaun sira mós harii uma iha área públiku sira ne’e, halo kapitál Dili no sidade munisípiu sira dezorganizadu. Ita-nia populasaun balun harii uma iha trotoór no valeta leten, halo konstrusaun iha foho lolon, harii uma iha mota laran no mota ninin, tasi ibun, no kontrusaun ilegál lubun iha rai Estadu nian,”  nia katak.

IX Governu Konstitusionál lakohi atu sakrifíka ninia povu, ne’e afirmadu iha programa Governu hodi implementa planu ezekusaun urbanístika relasaun ho impaktu ba utilizasaun rai no ordenamentu espasial iha tinan-lima nia laran.

“Ami hakarak dehan katak okupasaun espasu públiku no rai Estadu sei prejudika prosesu jestaun no ordenamentu konstrusaun estrada no ponte, kanalizasaun bee-moos no distribuisaun enerjia elétrika ba populasaun sira. Enkuantu hela iha mota laran sei fó risku ba povu nia vida, bainhira volume udan-been boot sei hamosu estragu no mosu dezastre naturál, hanesan akontese iha loron 4 abríl 2021,” Deputada tenik.

Ho akontesimentu hirak ne’e mak motiva IX Governu Konstitusionál, ho obrigasaun moral atu hases povu husi risku vida, hadi’a no organiza hikas kapitál nasaun nian.

Governu halo jestaun ba utilizasaun rai tuir lei, salva domíniu públiku ba interese komúm, no evita populasaun sira halo konstrusaun iha área risku hanesan iha Fomento II, Bebonuk, Bidau Santa-Ana, no seluk tan.

Antes ne’e, SEATOU halo despeju administrativu, ne’ebé SEATOU halo uluk ona averiguasaun kona-ba númeru okupante no planu evakuasaun ba populasaun ne’ebé hela iha fatin referidu.

“Tanba-ne’e Bankada CNRT husu atu labele politiza asuntu hirak ne’e, eviksaun ne’e ba interese komúm, la’ós interese polítika indivídu ka grupu ninian,’’ nia hato’o.

Bankada apela ba populasaun sira atu labele okupa domíniu públiku no hela iha área risku ba vida no rikusoin, hanesan Governu iha responsabilidade hodi deslokaliza populasaun sira husi mota laran, obrigatoriamente, tanba agora daudaun tempu udan ho volume bee-mota bo’ot nune’e rezulta erozaun mota ninin.

Bankada Opozisaun ezije kria kondisaun

Iha fatin hanesan, Deputadu opozisaun husi Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor oan (KHUNTO), Luís Roberto, kontinua ezije Governu atu kria kondisaun ba populasaun sira molok hasai.

Nune’e mós, Deputada Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN), Cristina Yuri Ribeiro, husu Governu liuhusi liuhusi entidade relevante atu koordena di’ak liután ho Prezidente Autoridade Munisípiu no autoridade lokál sira iha prosesu despeju administrativu hodi rezolve ho umana, liu-liu ba maluk defisíensia sira.

Deputada bankada opozisaun ne’e mós husu Governu atu aselera prosesu indemizasaun ba populasaun sira, inklui husu atu kria kondisaun ba populasaun sira ne’ebé halo mobilizasaun fila ba munisípiu.

“Prosesu indemizasaun to’o ona iha ne’ebé, hau rona balun hatama ona no balun seida’uk,” nia husu.

Jornalista     : Nelson de Sousa

Editora          : Julia Chatarina 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!