DILI, 06 Maiu 2026 (TATOLI) – Reziliénsia rejionál ba dezastre sira sei sai hanesan asuntu xave ida iha ajenda Simeira ASEAN 2026 nian iha Cebu, Filipina, hamutuk ho kompromisu kompartilladu ida hodi hadi’a protesaun komunidade nian hasoru dezastre naturál sira.
“Estadu-membru sira ASEAN nian kompromete ona ba enkuadramentu kolaborativu ida ne’ebé hametin sistema sira alerta antesipada bazeia ba komunidade, resposta umanitária lalais, no apoiu ba populasaun sira ne’ebé afetadu,” hatete hosi Dave Gomez, Sekretáriu interinu hosi Gabinete Komunikasaun Prezidénsia Filipina nian.
Gomez hato’o deklarasaun ne’e iha inaugurasaun Sentru Mídia Internasionál (IMC, sigla inglés) ASEAN 2026 iha Muzeu Mundiál Mactan iha Sidade Lapu-Lapu, Filipina, iha loron-tersa, 05 maiu.
Iha nota imprensa eskrita hosi ASEAN, ne’ebé fó-sai iha loron-kuarta ne’e, Gomez esplika katak kolaborasaun ne’e hakarak garante katak dezastre vulkániku sira, hanesan erupsaun hosi foho Mayon, la agrava kondisaun sira hosi komunidade vulnerável sira.
Envezde, esforsu sira-ne’e hein atu promove estratéjia sira reziliénsia nian ne’ebé inkluzivu no sentradu iha ema.
Prezidente Filipina, Ferdinand Marcos Jr. fó instrusaun ba governu atu avalia situasaun no halo kedas operasaun limpeza iha área sira ne’ebé afetadu hosi erupsaun foho Mayon iha Albay. Iha fulan-Marsu liubá, Filipina propoin Protokolu Estratéjiku Manila-ASEAN ba Emerjénsia no Transformasaun Abranjente (Manila-ASPECT).
Proposta ne’e ho objetivu atu hadi’a resposta ba dezastre ASEAN nian liuhosi koordenasaun rejionál.
Ministru Bem-Estar Sosiál no Dezenvolvimentu Filipina nian, Rex Gatchalian, hatete katak ASEAN nia resposta ba dezastre sira tenke iha koordenasaun rejionál.
Nia halo deklarasaun ne’e bainhira prezide Reuniaun Konsellu Komunidade Sosio-Kulturál ASEAN (ASCC, sigla inglés) ba dala-35 iha sidade Makati. Enkuadramentu Manila-ASPECT oferese aprosimasaun padronizada ida ba estadu membru ASEAN sira atu hadi’a interoperabilidade rejionál, fahe dadus, lojístika no prosesu transfronteirisu sira. Enkuadramentu ne’e mós apoia resposta ba dezastre ne’ebé sentradu iha ema no bazeia ba direitu sira.
Aleinde reziliénsia ba dezastre, seguransa enerjétika mós sai hanesan pontu xave ida iha ajenda ba Simeira ASEAN 2026, tanba Ázia hasoru hela impaktu hosi folin kombustível ne’ebé aas tanba konflitu sira iha Médiu Oriente.
“Ho impaktu hosi tensaun sira iha Médiu Oriente ne’ebé todan maka’as iha Ázia, ho inisiativa hosi Prezidente Ferdinand R. Marcos Jr., líder sira muda ona ajenda hodi inklui diskusaun sira kona-ba seguransa enerjétiku no resposta integradu sira hodi hamenus impaktu negativu sira iha Estadu-membru ida-idak,” hatete hosi Gatchalian.
Notisia relevante: Governu Filipina avansa ajenda infraestrutura sustentável iha Simeira ASEAN 2026




