iklan

HEADLINE, SAÚDE

Governu realiza konsulta rejionál define kompromisu kreximentu nutrisaun

Governu realiza konsulta rejionál define kompromisu kreximentu nutrisaun

Governu Timor-Leste liuhosi Unidade Misaun para o Combate ao Stunting (UNMICS), hala’o workshop rejionál hodi define kompromisu kreximentu nutrisaun. Imajen espesiál

DILI, 18 Fevereiru 2025  (TATOLI)—Governu Timor-Leste liuhosi Unidade  Misaun para o Combate ao Stunting (UNMICS), hala’o workshop rejionál hodi define kompromisu kreximentu nutrisaun ka Nutrition for Grouth (N4G) iha munisípiu Likisá, segunda (17/02).

“Objetivu hosi konsultasaun ida-ne’e halibur reprezentante Governu, parseiru dezenvolvimentu, sosiedade sivíl no autoridade lokál sira hodi revee kompromisu ne’ebé Timor-Leste atu halo ba tinan lima oinmai no identifika oportunidade ba asaun ne’ebé efetivu liu iha nível nasionál,” komunikadu imprensa  ne’ebé TATOLI asesu husi Unidade  Misaun para o Combate ao Stunting (UNMICS), tersa ne’e.

Workshop ne’e foka ba habelar programa protesaun sosiál, hametin sistema ai-han ne’ebé reziliente ba klimátiku no hadi’a servisu saúde no nutrisaun iha nasaun tomak.

Governu Timor-Leste nafatin komprometidu atu investe iha nutrisaun, ho liu millaun $55 ne’ebé aloka tinan-tinan ba programa sira setór saúde nian. Esforsu kolaborativu ho parseiru dezenvolvimentu inklui sosiedade sivíl hodi kontinua promove intervensaun integrada sira ne’ebé bazeia ba evidénsia, multi-setoriál sira hodi atinje alvu sira ne’ebé sita ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS).

Konsultasaun ida-ne’e hanesan parte ida husi Timor-Leste nia preparasaun ba Simeira N4G ne’ebé sei hala’o iha fulan-Marsu 2025 iha Paris, Fransa, hodi aprezenta Timor-Leste nia kompromisu ba objetivu nutrisaun globál, Alvu Asembleia Mundiál Saúde no ODS.

Konsultasaun ne’e hanesan parte ida hosi esforsu nasaun nian atu avalia progresu ba meta nutrisaun nasionál no hametin kolaborasaun multi-setoriál hodi kombate má-nutrisaun.

Timor-Leste halo ona progresu signifikativu iha nutrisaun, ho taxa stunting tun husi 50.2% iha 2013 ba 47.1% iha 2020. Maski nune’e, presiza esforsu barak liután atu atinje alvu nasionál 25% iha 2030.

Governu implementa ativamente CNAP-NFS (2020–2020) no PANKOS (2024–2030) hodi hamenus liután stunting, wasting, no todan bebé bainhira moris (LBW), hodi garante saúde no dezenvolvimentu ne’ebé di’ak liubá labarik timoroan sira hotu.

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór: Xisto Freitas da Piedade

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!