iklan

INTERNASIONÁL

Malázia apoia Timor-Leste sai membru ASEAN

Malázia apoia Timor-Leste sai membru ASEAN

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hasoru Primeiru-Ministru Malázia, Dato Anwar Ibrahim. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

VIETNAME, 25 Fevereiru 2025 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, kuarta ne’e, hasoru ho Primeiru-Ministru Malázia, Anwar Ibrahim, hodi ko’alia kona-ba adezaun Timor-Leste ho Malázia hanesan nasaun ida-ne’ebé estabelese uluk relasaun diplomátika ho Timor-Leste no vizita ofisiál ne’ebé Malázia halo mai TL.

Notísia Relevante: Vietname konsistente apoia adezaun TL ba ASEAN

Primeiru-Ministru Malázia, Anwar Ibrahim, deklara Malázia apoia Timor-Leste sai membru ASEAN durante Malázia nia prezidénsia, no iha sorumutu ne’e ko’alia mós kona-ba dezafiu ne’ebé ASEAN hasoru no progresu ne’ebé Timor-Leste halo ona.

Aleinde ne’e, Xefe Estadu TL no Xefe Governu Malázia ne’e halo mós diskusaun kona-ba fundu soberanu TL nian no oinsá bele uza hodi investe iha Malázia ka kooperasaun entre nasaun rua ne’e iha joint venture iha Timor-Leste.

Enkuantu Timor-Leste haree adezaun ba ASEAN nu’udar prioridade estratéjiku ida ba Governu, atu hametin integrasaun rejionál, hasa’e dezenvolvimentu ekonómiku no hametin ninia pozisaun jeopolítika.

Dezde aplika ba adezaun iha 2011, Timor-Leste subliña importánsia husi ninia identidade Sudeste Aziátiku, no Governu serbisu hela atu aliña nia polítika no instituisaun sira ho padraun ASEAN nian.

Iha 2022, líder sira ASEAN nian konkorda “iha prinsípiu” atu admite Timor-Leste nu’udár membru ba da-11 husi bloku, no fó ba nia estatutu observadór, hodi prepara palku ba adezaun tomak iha tinan sira tuir mai.

Hahú iha Janeiru 2025, tuir matadalan estatutu observadór foun, Timor-Leste bele kontribui nia opiniaun tomak iha debate ASEAN hotu-hotu.

Progresu signifikativu kona-ba roteiru adezaun nian kontinua ona. To’o Dezembru 2024, akordu prinsipál haat sei kompleta iha Pilar Komunidade Ekonómika nia okos.

Pontu sira-ne’ebé sujere atu ko’alia, destaka Timor-Leste nia kompromisu atu alkansa ODS ONU nian-partikularmente área sira-ne’ebé iha prioridade ba nasaun ne’e, hanesan nutrisaun, hasa’e agríkola, mudansa klimátika no kreximentu ekonómiku, no oinsá integrasaun rejionál no globál bele apoia objetivu sira-ne’e.

Reafirma Timor-Leste nia papél hodi promove pás rejionál no globál nu’udar nasaun ne’ebé sai hosi konflitu, no importánsia husi rekonsiliasaun la’ós retaliatóriu. Halo advokasia ba reprezentasaun no apoiu ne’ebé ekuitativu ba nasaun ki’ik no vulneravel sira iha foti desizaun rejionál no globál.

Hato’o hikas Timor-Leste nia fiar iha kooperasaun multilaterál nia kbiit atu rezolve dezafiu sira ne’ebé fahe malu.

Timor-Leste hahú ona negosiasaun ba rua husi haat ne’ebé relasiona ho sasán no akordu kuadru kona-ba servisu (ATIGA no AFAS) no prontu atu hahú negosiasaun ba rua seluk ne’ebé relasiona ho komérsiu servisu no investimentu (ATISA no ACIA).

Timor-Leste ativamente hala’o hela integrasaun ne’ebé kle’an liu iha sistema ekonómiku rejionál no globál, hodi foka ba inisiativa xave oioin,

Timor-Leste aplika ona adezaun ba ASEAN, ne’ebé sei fó asesu ba nasaun ne’e ba merkadu ida ho ema liu millaun 650 no PIB kombinadu liu biliaun US$ 3, ne’ebé oferese oportunidade ba kreximentu ekonómiku no diversifikasaun. Timor-Leste ofisialmente sai membru kompletu OMK nian iha Fevereiru 2024, hodi marka marku signifikativu ida iha ninia esforsu integrasaun ekonómika globál.

Adezaun ba OMK hein atu fasilita nasaun nia integrasaun boot-liu iha sistema komérsiu globál, hodi promove diversifikasaun no dezenvolvimentu ekonómiku.

Timor-Leste komprometidu atu aproveita enkuadramentu rejionál no globál hodi promove dezenvolvimentu sustentável no hasa’e nia reziliénsia iha mundu ida ne’ebé interligadu.

Destaka Timor-Leste nia kompromisu hodi sai membru plenu ASEAN ba dala 11, hodi hakuak prinsípiu kooperasaun, konsensu, no kreximentu mútuo. Timor-Leste lori perspetiva úniku kona-ba konstrusaun nasaun pós-konflitu, demokrasia, no reziliénsia, no bele kontribui ba diversidade no forsa ASEAN nian.

Timor-Leste hein atu hametin parseria ho nasaun sira ASEAN nian, partikularmente iha infraestrutura, ekonomia dijitál no turizmu sustentável, subliña ASEAN nia sentralidade iha asuntu rejionál sira, hodi garante katak Sudeste Aziátiku sai nafatin atór prinsipál iha komérsiu globál, seguransa, no diplomasia.

Notísia Relevante: PR Horta sai oradór xave iha abertura Fórum Futuru ASEAN 2025

Jornalista : Sérgio da Cruz

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!