iklan

OPINIAUN

Liberdade espresaun ninia kontribuisaun ba Estadu Direitu Demokrátiku (Reflesaun istórika)

Liberdade espresaun ninia kontribuisaun ba Estadu Direitu Demokrátiku (Reflesaun istórika)

Hakerek nain, Orlando da Cruz

Hosi: Orlando da Cruz

Introdusaun

Eskrita simples ida ne’e bazeia ba situasaun reál iha Timor-Leste liga ho sidadaun nia envolvimentu no intervensaun iha desizaun públiku ne’ebé prodús hosi makaer-ukun

nu’udar direitu konstitusionál ne’ebé garante iha K-RDTL, artigu 40 kona-ba liberdade atu ko’alia, artigu 41 kona-ba liberdade imprensa no artigu 42 kona-ba liberdade manifestasaun. Entaun permite mai ha’u hodi elabora eskrita simples ne’e dirije ba ukun nain sira. Eskrita simples ne’e rezumu badak ida sai espasu atu halo reflesaun krítika haree hosi aspetu istóriku: rejime monarkia tradisionál timorense bazeia ba istória orál (sem escrita), podér igreja iha tempu medieval, rejime autoritáriu Portugés no ditadura Indonézia halo ema seluk laiha liberdade hodi hakru’uk de’it ba sira-nia sistema no desizaun sira.

Rezumu badak kona-ba istória tuir mai ne’e bazeia istória verbál ka orál liga ho dokumentu no faktu istóriku Timor-Leste nian no asesu ezisténsia periodu pré-istóriku no istória medieval sira iha youtube no site online sira, maibé leitór sira bele hakle’an ho referénsia ne’ebé ita bo’ot sira hatene liu maibé autór nia intensaun no objetivu prinsipál mak lori no loke ita-nia pensamentu hodi haree no hafuhu ita nia ezisténsia atuál hakuak prinsípiu RDTL nu’udar Estadu direitu demokrátiku ne’ebé ses dook liu ona era primitiva, monarkia tradisionál, tempu medieval no rejime autoritáriu sira, maibé dala-barak ita uza no hafalun hela ita-nia pensamentu nakonu ho espíritu ka lalatak hirak ne’e tau ódiu no la gosta ema sira ne’ebé halo intervensaun ba desizaun públika ne’ebé halo ema seluk insatisfeitu.

Ikus mai ema seluk halo krítika indireta ka diretamente ba desizaun ne’e liuhosi plataforma online ka mídia sosiál facebook, mídia televizaun, ema politiku no individu balun nu’udar liman-ain  ka soldadu ba podér sente raan la halai hola nia pozisaun no adapta aan sai sosiedade anti-krítika, hirus halo ema seluk hakarak nonok hodi halo tuir ka hakru’uk de’it ba sira-nia desizaun sira, no la’ós de’it anti liberdade espresaun maibé komunga partidu politiku nia ideolojia no privilejiu ruma sai radikalista no fanatiku hamirik ho sira nia partidu nu’udar instrumentu ida atu tau ódiu no atu blokeia ema ba asesu vaga ba konkursu kampu traballu halo fali traisaun filozófika no konseitu partidu nu’udar instrumentu nasaun ne’ebé ita utiliza atu halibur ema no rona ema seluk nia ideia hodi lori dezenvolvimentu no povu ba naroman ka moris di’ak.

Ezisténsia sosiedade primitivu no ezisténsia sosiedade moris iha rejime monarkia tradisionál nian

Iha era primitivu, ezisténsia periódu pré-istóriku (milhões anos atrás) moris nu’udar nomáde katak povos primitivos sem habitação fixa ou vivência não permanência iha fatin ida. Povu primitivu hirak ne’e moris dependente ba kasa animál sira vivência predatória, entre ema primitivu sira ne’e mós sempre kompete no hadau hahán ruma liu-liu animál sira nu’udar fonte alimentasaun ba sira-nia moris loro-loron nian. Ekolojikamente, ida ne’e hanaran kompetisaun nu’udar relasaun intra-espesifika desármonika tanba kriatura moris ne’ebé espesie hanesan la iha hanoin pozitivu ba nia maluk rasik tan de’it luta ba hahán ka ninia kabun hamlaha. Antigamente, ita-nia sosiedade forma sistema ne’ebé ukun hosi orijen uma lisan liurai ho modelu ka sistema monarkia tradisionál. Iha sistema ukun tradisionál ida ne’e, liurai de’it mak iha podér aas liu no ema seluk la iha podér atu halo opiniaun no krítika ba ninia ukun, nia rasik mak halo desizaun bazeia ninia podér, ita sira seluk sai de’it ninia atan hodi halo tuir de’it ninia desizaun no orientasaun sira. Ema nia pensamentu no karatér kruél ka toksika iha ezisténsia primitiva no monarkia tradisionál hirak ne’e mós sei eziste nafatin iha sosiedade atuál ne’ebé tama ona demokrasia dijitál no moderna ne’ebé sees dook loos ona ezisténsia no era hirak mensiona.

Konfrontu entre siénsia renasentista (nova vida ou nova existência) ho Igreja medieval (Inquisição)

Iha tempu medieval, Igreja iha podér ne’ebé aas liu halo opresaun ba ema seluk lakohi hato’o nia opiniaun no lójika sientifika hakarak hakru’uk no konsidera de’it katak teolojia mak loos liu. Igreja rasik harii Tribunal Inkizisaun “Santo Ofício” atu hakotu teoria kontrária sira (HERESIA). Bainhira ema ko’alia siénsia seluk além teolojia, parte hosi igreja (clero) sira halo investigasaun no kondena kedas. Iha momentu ne’ebá Galileu-Galilei ko’alia no defende teoria HELIOCENTRICO katak loro-matan mak hela iha universu nia sentru no rai mak hale’u hadulas loron. Clero kompostu hosi papa no padre sira halo julgamentu Galileu iha Tribunal Inkizisaun (Santo Ofício) hetan kondenasaun no prizaun perpétua ka seumur hidup, tan de’it haruka nia atu nega ninia ideia sira, halo tuir de’it Bíblia ne’ebé hakerek ona katak mundu ka rai (planeta terra) metin hela iha nia fatin. Iha mundu sempre iha evolusaun, igreja mós evolui ka halo mudansa nia sistema tuan ne’ebé uza podér hodi kondena ema seluk ne’ebé hato’o nia pensamentu no koñesimentu sientifiku, to’o ikus iha Sua Santidade Papa João Paulo II nia tempu mak rekoñese totalmente aktu hirak ne’ebé igreja komete iha tempu mediavel no halo rekonsiliasaun sientifika no reprezenta igreja husu deskulpa ba komunidade sientifika tomak iha mundu para la bele akontese tan iha tempu tuir mai hodi garante dame rohan laek no atu halakon diskriminasaun ba espresaun sientífika.

Rejime autoritáriu Portugés no ditadura Indonézia iha Timor-Leste

Timor-Leste mós país ida lokaliza iha sudeste aziátiku ne’ebé durante tinan 450 hetan kolonizasaun no sai atan ba rejime autoritáriu portugés no durante tinan 24 hetan okupasaun hosi rejime ditadura militár neokolonialista Indonézia. Sasin moris no sobrevivente sira haktuir istória verbál no faktus barak hatudu momoos iha dokumentu eskritu livru no vídeo sira, iha rejime liman kro’at kolonialista rua ne’e mai ho sira-nia modelu esplorasaun no estratéjia imperialista halo ita la iha liberdade, sofre no vítima iha aspeitu oi-oin iha ita-nia rain rasik, halo timoroan sira insatisfeitu tau ideolojia hamutuk harii movimentu ba luta populár ida hodi kontra prátika obskurantizmu hirak ne’e. Ikus mai atinje no halakon duni obskurantizmu kolonialista no neokolonialista liu husi votasaun populár ida iha 30 agustu 1999 no anunsiu rezultadu hosi Sekretáriu Jerál ONU nian, Kofi Annan iha 04 Setembru 1999 katak timoroan maioria hakarak independénsia hodi rejeita integrasaun Indonézia.

Timor-Leste nia luta kontra hahalok tratamentu povu la dignu ida ne’e ho prosesu naruk tebes, hetan rekoñesimentu hosi komunidade internasionál nu’udar país soberanu no independente ida iha 20 Maiu 2002 hodi troka totalmente ka hamate lalatak no espíritu rejime tradisionál, ditadura aat iha illas rai lafaek nia leten troka ho naran RDTL mai ho prinsípiu Estadu direitu demokrátiku katak ita hotu iha lei nia okos la’ós individu ka grupu minoria ki’ik oan ida nia podér nia okos (exeptu lei ne’ebé taka odamatan ba prinsípiu demokrasia).

Ezisténsia sosiedade dijitál no nia kontribuisaun ba demokrasia iha Timor-Leste

Iha Estadu RDTL nia konstituisaun no prinsípiu garante liberdade espresaun katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu hato’o nia aspirasaun, opiniaun, krítika sira no nunka eduka ita atu na’ok espiritu no lalatak ukun tradisionál liurai nian, ditadura manas Salazar no Sanguináriu Soeharto ne’ebé sempre uza rasik ninia podér desizóriu no autoritáriu hodi impede ema seluk nia liberdade.

Ita haree realidade ohin loron, iha individu no grupu balun sei hakuak metin no hafalun hela kakutak no espiritu ditadura aat hirak ne’e hodi impede ema seluk nia liberdade espresaun, intervensaun ba desizaun públiku ne’ebé injustu no kle’uk halo ema seluk insatisfeitu. Ema iha podér politiku balun la gosta krítika iha mídia sosiál no konsidera mídia sosiál la efetivu no la nesesáriu atu públika informasaun sira liga ho problema sosiál. Maibé ita la sente katak mídia sosiál mós sai ona espasu públiku “ruang publik” ba ema hotu atu halo advokasia, espresa opiniaun pesoál, krítika no halo intervensaun ba desizaun públiku ho forma injusta la relevante nesesidade reál ka la pro-povu no justisa. Liu-liu ema sira moris iha sekulu XX maioria mak halo ninia atividade dijitál iha mídia sosiál.

Ezemplu reál, maioria instituisaun públiku no privadu sira kria sira-nia konta ofisiál facebook rasik hodi halo postajen atividade institusionál. Iha mós individuo seluk kria konta facebook privada tanba sente interesadu tebes atu asesu notísia sira ne’ebé mídia online públika no partilla hodi halo intervensaun no krítika ba desizaun ne’ebé konsidera la loos liu-liu espresa opiniaun pesoál hodi kontra laloran bo’ot neobskurantizmu no imperialismu foun halo esplorasaun ho forma oi-oin hosi makaer-ukun sira. Entaun, mídia sosiál facebook mak espasu públiku furak, merese, efetivu, transparénsia ida ne’ebé kontribuisaun maka’as liu ba demokrasia iha Timor-Leste. Entaun, ema barak mak asesu mídia sosiál signifika plataforma mais efetivu partilla hanoin sira no lei komunikasaun sosiál mós la bandu ema seluk hato’o opiniaun no krítika iha mídia sosiál.

Uzu podér politiku anti-krítika no tane liman ba povu kona-ba solusaun problema sosiál iha Timor-Leste

Ikus-ikus ne’e ema iha podér politiku sira sadik amu-lulik hasai batina no haruka sidadaun seluk kria partidu kompete iha eleisaun bainhira sidadaun sira ezerse nia direitu no dever ne’ebé konstitusaun haruka, bazeia observasaun ka pontu vista pesoál konsidera desizaun públiku la lori satisfasaun públiku ka injustu ba ema hotu nia interese maibé ema ne’ebé anti-krítika ka toman ona tolan partidu nia privilejiu sempre ezije ema ne’ebé halo krítika tenke mai ho ninia solusaun no nunka halo autoreflesaun para iha autorekoñesimentu ba sira-nia desizaun ne’ebé tuir interese pesoál no partidu.

La konsiente katak Estadu liuhosi povu fó konfiansa ba ita liuhosi eleisaun demokrátiku, garante katak ita bele dezempeña ka ezerse papel no funsaun iha pozisaun ka kargu ruma tantu profisionál ka politiku iha instituisaun ida, signifika haruka ita atu rezolve no fó solusaun ba problema ki’ik ka bo’ot ne’ebé povu enfrenta la’ós atu tane liman ba solusaun hosi povu. Ho nune’e nu’udar makaer-ukun hamenus kulit mahar sente moe uitoan tanba Estadu rekoñese ita-nia kolen fó privilejiu haruka ita ezerse ita-nia direitu iha banku hodi foti ita-nia saláriu mensál parte ida hosi orsamentu jerál Estadu, baibain ita dehan povu nia osan hetan hosi ita hotu nia rekursu naturál liu-liu mina no gás uza atu halo dezenvolvimentu dadaun besik mohu no mout lakon ona.

Liga ho situasaun Timor-Leste hanesan mós Roky Gerung hateten iha nia entrevista ida iha mídia Indonézia, bainhira nia halo krítika sira ne’e, ema ódiu loos tanba konsidera nia halo akuzasaun no ema politiku husu solusaun, nia dehan Saya bilang kritik itu artinya menguraikan bukan menunjukkan jalan keluar. Saya bilang saya hanya memberi kritik, kalo ada solusi itu BONUS tapi bukan tugas saya untuk mencari solusi. Saya memilih Kepala Desa, Angotta DPR & Presiden segala macam politisi, supaya mereka carikan solusi. Jadi ditanya solusinya apa? Saya bilang Pemerintah digaji untuk dicari solusi bukan tanya rakyat. Kalo saya tunjukkan solusi yang paling radikal yaitu MUNDUR & TURUN DARI JABATAN.

Konkluzaun

Iha sekulu ida ohin ita hakat dook loos ona rejime aat sira uluk ita sai vitima, tan ne’e Timor-Leste adota prinsípiu Estadu direitu demokrátiku tane no hafalun ho liberdade espresaun hanesan espiritu di’ak ida hodi luta kontra espiritu aat hada’et hosi ideolojia autoritária no prátika anti-demokrátika sira hosi rejime opresivu sira-nian hodi promove ódiu no fó priviléjiu ba interese partidáriu sira hodi prejudika ema hotu nia vida koletivu. Nesesidade atu prezerva ambiente demokrátiku ida tenke konsidera krítika no intervensaun ne’e pontu esensiál no instrumentu ba dezenvolvimentu no promosaun justisa sosiál, envez de líder balu ho nia fanatizmu ka radikalizmu luta kontra krítika kauza hosi falta auto-reflesaun iha sira-nia desizaun, ne’ebé dala barak orienta hosi interese pesoál ka partidária. Makaer-ukun sira ne’ebé eleitu demokratikamente nia kna’ar maka atu buka solusaun ba problema sosiál sira, no la’ós atu transfere responsabilidade ne’e ba sidadaun sira.

Krítika hanesan direitu lejítimu no nesesáriu ba progresu sosiál, enkuantu auzénsia krítika sai obstákulu ba dezenvolvimentu no hafraku Estadu RDTL nia prinsípiu rasik.

Konklui katak lideransa loloos presiza haraik-an, responsabilidade no kompromisu ba povu ka ema hotu nia moris koletivu.

Hakerek nain lisensiadu iha área edukasaun husi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!