iklan

OPINIAUN

Introdusaun Tariff iha EUA: Efeitu ba ekonomia mundiál no implikasaun ba Timor-Leste

Introdusaun Tariff iha EUA: Efeitu ba ekonomia mundiál no implikasaun ba Timor-Leste

Hakerek nain, Guteriano Neves.

Husi: Guteriano Neves

Prezidente Estadus Unidus Amérika (EUA), Donald Trump, foin daudaun halo desizaun lori introdús tariff ba país barak iha mundu. Desizaun Trump nian kona-ba ba kada país depende ba ninia nivel defisit komérsiu. Tariff ne’ebé prezidente EUA  foin introdús la’ós de’it ba país sira ne’ebé sai inimigu ba EUA; maibé país sira ne’ebé durante tinan barak nia laran sai parseiru estratéjiku EUA nian iha área oioin, hanesan Kanada, Méxiku, membru Uniaun Eropeia, Reinu Unidu, no Austrália. País barak iha rejiaun Sudeste Aziátiku ka membru ASEAN nian mos barak mak hetan; no Timor-Leste hetan aplikasan 10% ba produtu ne’ebé esporta ba EUA. Kuaze analista hotu konkorda katak desizaun ida-ne’e, sei muda no re-estrutura sistema ekonomia mundiál ne’ebé harii bazeia ba komérsiu livre – Free Trade – no movimentu livre sasán, servisu no ema; ne’ebé mak durante ne’e EUA mak sai pioneriu, lidera no mantein durante maisde metade sekulu ida-nia laran. Ba Timor-Leste, maski nu’udar país ki’ik; maibé Timor-Leste nu’udar país ida ne’ebé ninia integrasaun ba ekonomia mundiál aas tebes; hatudu ona iha nivel dependensia ba Fundu Petróleu ne’ebé depende ba merkadu finanseiru internasionál, uzu moeda dollar, ninia dependensia aas ba sasán no servisu importasaun atu sustenta nesesidade bázika sira, no mos ninia traballadór sira hosi iha rai-li’ur ne’ebé hatame remesa mai ekonomia. Tanba ne’e, mudansa sira ne’ebé akontese iha mundu ohin, no inserteza sira ezije Timor-Leste atu reziliente, no prontu enfrenta kualker mudansa sira ne’e no ninia efeitu mai Timor-Leste.

Avalia rasionalizasaun no efeitu tariff

Tariff, dala-ruma mos refere hanesan import duty, nu’udar instrumentu ida ne’ebé Governu uza iha fatin barak atu proteje indústria, no mos atu hetan rendimentu. Tariff mos sai hanesan instrumentu ne’ebé Governu uza atu muda insentivu no halaok autór sira iha merkadu, no mos re-estrutura merkadu; inklui estrutura produsaun iha rai-laran. Iha istoria dezenvolvimentu nian, país barak mos uza tariff atu insentiva produsaun rai-laran, no parte integradu ida hosi indústrializasaun lori subsitui importasaun ka Import Substitution Indústrialization (ISI) hamutuk ho instrumentu seluk hanesan import quota, no regulamentu sira ne’ebé refere hanesan non-tariff barriers (NTBs). Bainhira país ida aplika tariff, impaktu imediata ou tempu badak nian mak inflasaun; ka presu sasán aumenta iha merkadu.

Konsumidór mak parte prinsipál ne’ebé sei sofre tanba empreza sira normalmente transfere, mínimu parte balu hosi imposu ne’e ba konsumidór, maibé iha ekonomia, dala-barak opsaun polítika mak oinsá uza objetivu tempu naruk nian – long-term gain – hodi selu fali kustu tempu badak nian – short-term looss. Hosi perspetiva ISI nian, hodi hasa’e presu sasán, sasán ne’ebé importa nia presu sei aumenta, nune’e hamenus nia kompetividade iha merkadu rai-laran. Iha kontestu ne’ebé produtu rai-laran iha, ema sei muda nia hahalok no ninia preferénsia ba sasán ne’ebé nia hola no konsumu. Konsumidór bele troka sasán ne’ebé antes ne’e importa ba sasán ne’ebé prodús iha rai-laran. Ida-ne’e bele dudu investimentu rai-laran no kria empregu, maibé ekonomista sira kontra tariff, tanba impaktu ba konsumidór; katak presu aas ne’e la’ós empreza mak sei selu; maibé konsumidór mak sei selu. Sira mos argumenta katak protesaun demaziadu ba indústria promove inefisiensia iha merkadu, no laiha ema ida mak manán iha estratejia ida ne’e.

Tariff sai instrumentu polítika prinsipál ba Prezidente EUA nian, Donald Trump, ne’ebé foin eleitu iha tinan kotuk no hetan pose iha Janeiru tinan ne’e, no mínimu iha retorika polítika Trump nian sira, nia atu tariff hanesan instrumentu atu matérializa nia promesa eleitorál atu revitaliza fali tempu gloriozu Amérika nian ka “Make Amerika Great Again.” Trump haree katak durante ne’e Amérika sai vitima hosi sistema ekonomia internasionál ida ne’ebé rasik mak harii no mantein iha dekade nen to’o hitu nia laran. Ida ne’e refleta iha defisit komérsiu ka Trade deficit entre EUA no parseiru komérsiu EUA nian sira ne’ebé aumenta hosi tempu ba tempu; no to’o ona billaun rihun ida ($1000) resin.

Ho tariff, sasán sira ne’ebé hosi li’ur, bainhira tama iha fronteira EUA nian, tenki selu kedan impostu ba Governu EUA. Ida ne’e halo sasán refere sai karun liu iha merkadu EUA nian. Tuir perspetiva administrasaun nian; ida ne’e sei hamosu impaktu pozitivu tolu ba Amérika. Ida mak bele insentiva fali empreza sira ne’ebé durante ne’e importa sasán hosi rai seluk muda sira nia prosesamentu mai Amérika atu hases-an hosi tariff. Hanesan Trump rasik ko’alia beibeik, hakarak hases-an hosi tariff, tenki muda indústria mai EUA. Ida ne’e sei bele kria empregu; liliu hosi setór manufaturera nian. Segundu mak disinsentiva país sira seluk atu importa mai Amérika; nune’e redús defisit komérsiu nian. Bainhira presu sasán aumenta iha merkadu Amérika, hatún prokura iha Amérika ba sasán refere; nune’e importasaun tun. Terseiru, Governu bele hetan fali rendimentu liuhosi impostu, no tuir kompreensaun Trump nian, impostu ida ne’e di’ak tanba nasaun seluk mak selu; no la’ós povu Amerikanu. Rendimentu ida ne’e sei ajuda lori taka defisit fiskál ne’ebé boot tebes hosi Governu EUA nian. Maibé rasionalizasaun ida ne’e presiza kestiona iha dimensaun oioin.

Tuir perspetiva ekonomia nian, liliu sira ne’ebé fiar iha komérsiu livre, tariff la lori benefísiu ema ida. Tariff hatún kapasidade kompra, redús tamañu ekonómiku, sai impedimentu ba komérsiu, no lori inefisiensia ekonómiku. Iha kontestu ida ne’e, konsumidór Amérika nian – ka Amérikan Buyers ou iha diskursu politiku Amérika nian, Amérikan working class – mak sei sofre liu. Ida-ne’e tanba Amérikan Working Class mak konsumidór boot liu iha estrutura ekonomia EUA nian.

Hanesan atu fó ezemplu de’it, besik 75% hosi tomate no avokadu ne’ebé tama iha merkadu Amérika no konsumu iha Amérika mai hosi Méxiku. Bainhira aplika tariff ba produtu ne’e, automatikamente nia presu iha merkadu sei sa’e. Entaun konsumidór iha Amérika mak sei selu. Ekonomista koñesidu sira iha EUA hanesan Joseph Stiglitz, Paul Krugman, inklui sira ne’ebé afilia hosi Partidu Republikanu hanesan Richard Wolf krítika maka’as aproximasaun ida ne’e. Sira to’o nivel ida ne’e argumenta katak aproximasaun Trump nian hatudu falta koñesimentu hosi Prezidente EUA nian kona-ba prinsípiu bázika sira iha ekonomia, inklui estrutura ekonomia EUA nian rasik.

Liga ho kriasaun empregu, argumentu Trump nian mos presiza kestiona iha kontestu siklu negósiu nian. Emjeral, Amérika nia vantajem komparativu la’ós ona iha setór manufaturera; maibé setór servisu no teknolojia avansadu sira. Ho realidade katak kustu traballadór relativamente aas kompara ho país sira seluk, sei susar atu Amérika sai fali baze ba indústria manufaturera sira ne’ebé intensivu iha traballladór; liuliu iha indústria sira ne’ebé intensivu tebes iha traballadór – Labor intensive industry. Maski ida-ne’e bele akontese; maibé sei implika ba kustu; nune’e lakon ninia kompetividade.

Razaun seluk ne’ebé sai mos baze atu kestiona katak objetivu ida ne’e bele atinje mak estrutura kadeia valór – value chain – iha kada indústria. Katak ohin-loron estrutura kadeia valór – Value Chain – agora la hanesan ona ho tinan 50 ka 60 liu ba no kompleksu liu. Dala-barak sasán ida ne’ebé prodús iha país ka ekonomia ida, ninia matéria prima sira mai hosi fatin oioin. Hanesan ezemplu, indústria kareta. EUA rasik iha ninia Marka kareta ne’ebé populár tebes iha mundu mak Ford. Maski indústria ida ne’e eziste iha EUA; maibé ninia matéria prima – Spare parts – mai hosi país lubuk ida; kuaze rua nulu resin.

Empreza hanesan Ford mos muda ka outsourcing sira nia prosesamentu ba inptus sira ba país sira ne’ebé ho kustu traballadór baratu liu hanesan Méxiku. Ezistensia North Amérika Free Trade Área (NAFTA) nian, EUA bele importa matéria sira ne’e ho folin baratu, maibé bainhira EUA komesa tau ona impostu; sasán sira ne’e sei sai karun liu; nune’e implika ba presu kareta Ford nian bainhira tama iha merkadu. Bainhira produtu refere fa’an iha merkadu Amérika nian ne’ebé protejidu, entaun konsumidór sira mak sei selu ninia kustu refere. maibé bainhira esporta ba rai li’ur, depende ba kada país, sei susar atu kompete iha merkadu tanba presu aas. Iha situasaun ida ne’e, empreza sira bele hasa’e presu. Presu aumenta implika ba prokura iha merkadu; nune’e bele hamenus sira nia lukru, no sira nia investimentu. Opsaun ida seluk mak empreza sira muda ba automation; katak uza robot atu lori halo servisu. Se ida-ne’e mak halo, entaun sei sai fali adversáriu ba objetivu ida atu kria empregu.

Nune’e mos, impostu ne’ebé Prezidente Trump introdús bele sai fali adversáriu ba ninia intensaun rasik bainhira país parseiru komérsiu sira hanesan Kanada, ou Uniaun Eropeia, ou Xina foti asaun atu kontra EUA nia polítika liuhosi rataliatory tariffs. Tuir dadus hosi Observatory Economic Complexity, Amérika nu’udar país ne’ebé ninia esportasaun boot liu númeru segundu iha mundu, no país sira Kanada, Méxiku, Xina, Japaun no país sira iha Eropa mak sai merkadu boot ba produtu EUA nian. Por-ezemplu 14.5% hosi esportasaun EUA nian ba Kanada; 13.1% ba Méxiku, 8.27% ba Xina, no 5.1% ba Alemaña no seluk tan. Iha 2023, maski ho tensaun alta iha relasaun país rua nian, EUA mak merkadu boot liu ba produtu Xina nian; no reprezenta 15% hosi totál esportasaun EUA nian. Lori responde ba Trump nia polítika ne’ebé impoen 34% tariff ba produtu Xina nian ne’ebé tama iha merkadu EUA, Xina introdús 34% reciprocal tariff ba produtu EUA nian hotu ne’ebé tama iha merkadu Xina nian. Xina mos inklui empreza EUA nian 11 hanesan “Unreliable entity list” no esportasaun produtu minerál hotu ne’ebé kategoria hanesan “rare-earth minerals” ba EUA. Kanada mos nu’udar país parseiru boot ida hosi EUA nian, iha fronteira direta, no mos parte hosi bloku North Amérikan Free Trade Área. Responde ba tariff ne’ebé EUA introdús, Kanada mos introdús ona 25% taxa ba veíkulu ne’ebé mai hosi Estadus Unidus.

Ida-ne’e signifika katak bainhira produtu hosi EUA ne’ebé tama merkadu sira ne’e, sei hetan impostu; nune’e sei halo sasán sai karun liu. Ida ne’e sei redús prokura ba sasán ne’ebé esporta hosi EUA. Iha kontestu ne’e, emprezariu sira bele sakrifika traballadór sira, hapara sira-nia kontratu, ou bele muda fali sira-nia prosesamentu ba fatin seluk. Ba ba país esportadór sira, emjerál, tanba Amérika sai hanesan merkadu prinsipál ba país barak iha mundu, entaun impostu ida-ne’e sei-iha impaktu ho nivel ne’ebé boot-tebes ba ekonomia país sira. Sira iha risku atu sira mos sofre Economic Recession, ka kontrasaun ekonomia, empregu barak mak sai ameasa atu lakon, no aumenta vulnerabilidade. Maibé nivel hosi problema ne’e la-hanesan; depende ba tamañu dependensia ba merkadu EUA. Porezemplu, Xina, maski sai haensan alvu ida-hosi polítika Trump nian, maibé esportasaun Xina nian ba EUA reprezenta de’it 15% hosi totál esportasaun Xina nian. Ho nune’e, ekonomia Xina sei sofre, maibé ninia nivel sei kiik liu kompara ho país sira hanesan Kanada, tanba Xina nia merkadu ba esportasaun diversifikada ona.

Hanesan Professor Keyu Jin hosi Xina hateten, Governu Xina durante tinan barak nia-laran, halo esforsu atu diversifika ninia esportasaun atu labele depende barak liu ba EUA. Ba Kanada, EUA nu’udar merkadu prinsipál; tanba esportasaun ba EUA reprezenta 70% hosi esportasaun Kanada nian. Ho nune’e, tariff ida ne’e sei hamosu efeitu maka’as tebes ba Kanada emtermus kresimentu ekonómiku, empregu no mos kualidade moris sidadaun Kanada nian, maibé tenki konsidera katak Kanada nu’udar país ida ne’ebé reziliensia tebes, no ninia espasu iha opsaun polítika publika oioin atu proteje ninia sidadaun. Iha rejiaun Sudeste Aziátiku, Vietname nu’udar país ida ne’ebé sei sofre mos ninia konsekuensia.

Tuir lista ne’ebé iha Prezidente EUA impoen 43% ba produtu importasaun Vietname nian ba EUA. Ida ne’e sei iha impaktu boot ba Vietname tanba esportasaun EUA nian  ba EUA hamutuk billaun $119 iha 2024; reprezenta besik 30% hosi totál esportasaun Vietname nian. Tanba ne’e, aplikasaun tariff ida ne’e mos sei iha efeitu maka’as ba ekonomia Vietname nian.

Siklu sira ne’e hotu atu hatudu katak introdusaun tariff iha risku boot atu sai fali adversáriu hosi intensaun no objetivu ne’ebé Prezidente Trump hakarak atinje. Analista barak konkorda katak povu Amerikanu mak sei sofre liu, tanba sira mak sei selu kustu ida-ne’e, maibé iha kontestu ne’ebé mundiál, konsidera tamañu ekonomia EUA nian nu’udar país ho tamañu ekonomia boot liu iha mundu, ida ne’e sei iha efeitu boot tebes ba siklu ekonomia mundiál. Ida ne’e sei afeta ba nivel kresimentu no iha risku atu mosu stagflation, sei redús empregu, redús rendimentu uma kain, kapasidade no kapasidade de kompra. Ba país ki’ik sira ne’ebé depende ba esportasaun ba EUA, introdusaun tariff ida ne’e sei aumenta sira nia nivel vulnerabilidade.

Posibilidade seluk ne’ebé to’o agora seidauk hatene mak saida mak objetivu finál ka “the end game” hosi polítika foun ida ne’e. Hanesan Prezidente Trump rasik ko’alia beibeik ona, nia gosta loos no adora Tariff. Entaun iha posibilidade katak Trump uza ne’e ho objetivu seluk, no durante ne’e, Trump ameasa ona nasaun barak ho tariff atu lori impoen ninia ajenda sira. Hanesan ezemplu, iha fulan ida kotuk, nia ameasa ninia parseiru importante, Méxiku ho tariff; maibé ninia intensaun atu Méxiku bele seriu liu no mobiliza forsa ba iha fronteira lori kontrola migasaun hosi Méxiku mai EUA. To’o agora, kestaun ida ne’e seidauk klaru no seidauk iha serteza.

Efeitu ba Amérika no kontestu jeopolitiku internasionál

Saida mak importante liu hosi polítika tariff no lalaok administrasaun EUA nian iha fulan-rua nia laran mak nia efeitu ba jeopolítika internasionál, no konfigurasaun sistema ekonomia no polítika internasionál. Ho lala’ok Prezidente Trump nian halo EUA lakon konfiansa hosi ninia aliadu estratéjiku sira hanesan Uniaun Eropeia, Kanada, Méxiku, Japaun, Korea Súl, no seluk tan. Aliadu estratéjiku sira ne’e sente katak sira laiha ona konfiansa ba EUA nia lideransa. Ida ne’e hotu mas sai baze ba observadór oioin atu argumenta katak Amérika hanesan “Empire” ida nia komesa monu ka ninia influensia tuun – The Decline of Amérikan Empire.”

Importante liutan, lalaok administrasaun Trump nian sai ameasa no halo sistema polítika no ekonomia internasionál nakdoko, no laiha serteza. Sistema polítika no ekonomia internasionál liberál nian ne’ebé bazeia ba movimentu livre sasán, servisu, kapitál no ema ne’ebé durante ne’e sai baze ba interasaun país sira hotu iha mundu, agora daudaun iha hela inserteza nia laran. Pior liutan, ameasa ba sistema ida-ne’e la-mai hosi país seluk; maibé mai rasik hosi EUA; país ida ne’ebé sai pioneriu no lidera ba sistema ida ne’e. Iha liafuan Primeiru-Ministru Singapura nian, Lawrence Wong, EUA la’ós hakarak hadia ka reforma sistema ida-ne’e, maibé abandona sistema ne’ebé EUA rasik mak harii. Subrahmanyam Jaishankar, Ministru Negosio Estranjeiru Índia nian hateten sistema mundiál sei la-fila fali ba sistema antes. Primeiru-Ministru Singapura nian, Lawrence Wong hateten ida-ne’e marka mudansa ho eskalaun boot iha ordenamentu mundiál, no fim hosi globalizasaun no komérsiu livre – the era of rule-based globalization and free trade is over.” Primeiru-Ministru Kanada nian, Mark Carney, hateten “EUA abandona ona nia papel istóriku hanesan pioneriu ba kooperasaun ekonomia internasionál.” Ekonomista Ha-Joon Chang fó hanoin katak tariff ne’ebé introdús hosi EUA bele lori ba odernamentu foun iha ekonomia mundiál.

Analista balu haree katak ho postura polítika foun ne’e aumenta risku no probabilidade boot atu país boot ho poder ekonómiku no militar boot atu funu; partikularmente Xina ho EUA. Preokupasaun ida ne’e mosu tanba tuir perspetiva polítika ekonomia internasionál, kooperasaun no integrasaun ekonomia internasionál mak sai baze atu harii dame. Bainhira pais sira depende ba malu ekonomikamente, ida ne’e redús insentivu atu halo funu; ho kalkulu katak bainhira pais sira funu, sira sei lakon hotu.

Ba Timor-Leste nu’udar país ki’ik ida ne’ebé durante ne’e hetan benefísiu hosi sistema ida-ne’e. Timor-Leste, sukat hosi ninia komérsiu no mos osan ne’ebé tama sai kompara ho valór PIB nian, iha nive integrasaun aas ba sistema ekonomia mundiál. Ezemplu balu mak maioria rendimentu Estadu nian atuál depende retornu investimentu Fundu Petróleu nian iha merkadu internasionál, maioria hosi sasán ne’ebé konsumu iha rai-laran importa hosi rai li’ur, indústria barak iha área sasán no servisu depende ba input hosi rai li’ur, no remesa ne’ebé haruka mai Timor-Leste mai hosi país sira seluk. Postura polítika ekonomia Trump nian liu hosi tariff sei laiha impaktu maka’as ba Timor-Leste tanba produtu ne’ebé Timor-Leste esporta ba EUA mak kafé de’it, no tariff ne’ebé Prezidente Trump aplika ba Timor-Leste mak 10%. Ida ne’e ki’ik liu kompara ho país barak iha rejiaun ne’e, maibé importante tebes ba Timor-Leste mak atu kontinua observa no tuir lalaok no dinamika sira iha mundu ohin-loron, no ninia efeitu mai Timor-Leste.

Ida ne’e kritiku tanba Timor-Leste mos esplora hela oinsá atu hetan benefísiu no vantajem hosi adezaun ba WTO, ASEAN, no mos hola parte iha organizasaun internasionál no rejionál oioin. Konsidera aspetu sira ne’e hotu, saida mak akontese iha fulan-rua nia-laran sai referénsia ba país kiik hanesan Timor-Leste atu refleta kona-ba ninia lalaok dezenvolvimentu rai-laran. Iha kontestu dezenvolvimentu Timor-Leste nian, ne’ebé enfrenta hela dezafiu oioin, xave atu kontinua eziste no reziliente iha dezenvolvimentu ohin-loron mak investimentu ba nia emar sira, harii baze produsaun ne’ebé bele reziliente hasoru krize oioin ne’ebé sei mosu mai iha oin, no instituisaun no governasaun ida ne’ebé forte no reziliente atu bele adapta no adjusta ho lalais bainhira hasoru inserteza hotu iha mundu ohin-loron nian. Kuandu laiha ida-ne’e, ho konstelasaun polítika ohin-loron ne’ebé mak instituisaun internasionál sira aumenta fraku hosi tempu ba tempu, Timor-Leste nu’udar país ki’ik, iha ameasa nia-laran hosi konstelasaun ida-ne’e.

Autór nu’udar analista polítika públika iha Timor-Leste.

Artigu ida-ne’e nu’udar opiniaun pesoál, no la-refleta opiniaun ka pozisaun instituisaun ruma ne’ebé autór afilia ou hola parte.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!