iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Primeiru-Ministru relembra Papa Francisco ninia karta ensíklika sira

Primeiru-Ministru relembra Papa Francisco ninia karta ensíklika sira

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 25 Abríl 2025 (TATOLI)-Primeiru Ministru (PM), Kaya Rala Xanana Gusmão, relembra Sua Santidade Papa Francisco hakerek iha ninia karta ensíklika.

“Laiha buat ida iha mundu ne’e mak indiferente ba ita”… “Laiha buat ida iha mundu ne’e mak la importante ba ita”! Sua Santidade Papa Francisco hakerek ida-ne’e iha ninia ensíklika ida, Laudato Si’,’’ PM Xanana hato’o iha intervensaun iha reuniaun plenária Parlamentu Nasionál extraordináriu ba sesaun solene hodi fó omenajen ba memória Papa Francisco, sesta ne’e.

Xanana dehan, entre ezemplu barak umanizmu nian, fraternidade no laran-luak nian ne’ebé Santu Padre haraik bensaun mai ita durante ninia Pontifikadu.

“Ha’u hili ezemplu ida-ne’e tanba reprezenta, tuir ha’u-nia hanoin, autentisidade no, iha tempu hanesan, grandeza ninia Santidade nian”, nia akresenta.

PM dehan, iha mundu indiferensa globál ida-ne’e, Papa Francisco hatene ona oinsá apela ba mundu ne’ebé pasífiku no justu liután, mundu ida ne’ebé apoia no fraterna liután, iha-ne’ebé ita hotu maun-alin no hadomi loloos, la haree ba ita-nia nasionalidade, kór, jéneru, fiar polítiku ka relijiozu, no mós ita-nia dalan moris nian.

Iha-ne’ebé ita hotu simu iha redensaun no iha-ne’ebé ita hotu iha fatin iha família umana ida-ne’e, ne’ebé Kreda Katólika bolu Maromak nia oan sira.

“Santu Padre iha simplisidade atu simu, iha ninia orasaun no reflesaun sira, ema hotu no di’ak no elementu naturál hotu, ba ema no planeta nia moris-di’ak. Maibé Santu Padre mós iha grandeza atu, ho korajen no matenek, hasa’e sentidu esperansa nian iha umanidade katak bele harii mundu di’ak liu, iha-ne’ebé ‘ema hotu, ema hotu, ema hotu merese atu partisipa”, PM Xanana tenik.

Xanana hateten buat ida maka serteza, laiha ema ida, Katóliku ka la’ós Katóliku, maka sai nafatin indiferente ba Papa Francisco nia laran-di’ak. Laiha ema maka indiferente ba nia legadu kompaisaun, fiar no lideransa morál.

“Tanba ne’e, momentu ida ne’e, ba ita hotu, momentu lutu no terus nian. Maibé mós tempu ida atu reflete kona-ba impaktu husi Santu Padre nia liafuan no moris, hodi hanoin nia, hanesan nia rasik husu, no fó sentidu ba ninia legadu, liuhusi ita-nia hahalok no orasaun rasik”, nia hateten.

PM Xanana husu atu kontinua dalan ne’ebé Santu Padre hahú iha buka la para ba dame, justisa, toleránsia, no fraternidade ema hotu nian no ba ema hotu, hanesan Evanjellu hanorin no Jesus Kristu nia moris no misaun.

“Ha’u hahú hodi temi Laudato Si’, la’ós de’it ba ninia ámbitu no inovasaun, ne’ebé, defaktu, marka pontifikadu Sua Santidade nian, maibé ba oportunidade no urjénsia ninia hanorin sira, iha mundu ne’ebé nakonu ho problema no instável ida-ne’e, hanesan nesesidade atu tau matan no respeita ambiente no ema sira, ba futuru ida ne’ebé prósperu no sustentável liu, inspira ita hotu atu tau matan ba ita-nia Uma Komún”, nia reforsa.

Tuir Xefe Governu, inspirasaun ba polítiku sira hotu iha kompromisu ba polítika públika sira ne’ebé efetivu liu, transparente liu, kontínua liu ho objetivu ba ita-nia povu.

“Maibé mós tanba parese mai ha’u nu’udar obra referénsia no inspirasaun ba polítiku sira hotu ne’ebé, hanesan ami, deputadu no governu, iha kompromisu ba polítika públika sira ne’ebé efetivu liu, transparente liu, kontínua liu ho objetivu ba ita-nia povu nia moris di’ak, nune’e aplika konseitu ekolojia integral ba vida polítika”, nia komprometidu.

Xanana temi legadu estraordináriu seluk Papa ba deklarasaun fraternidade umana, ne’ebé ko-autora ho Grande Imam husi Al-Azhar Cairo, ne’ebé asina iha 2019, iha okaziaun Sua Santidade nia vizita ba Península Arábia, ne’ebé destaka importánsia husi kooperasaun no diálogu entre relijiaun no kultura sira.

“Timor-Leste fó apoiu ba unidade no valór sira dame nian, mós entre relijiaun sira, ne’ebé importante tebetebes atu hakotu violénsia no funu ne’ebé halerik mundu no, hanesan ne’e, ha’u labele lakon atu hanoin hikas jestu magnífiku Parlamentu Nasionál ida-ne’e nian hodi adota ho unanimidade deklarasaun ida-ne’e, nune’e fó ezemplu ba mundu kona-ba kompromisu timoroan nian ba fraternidade no dame”, nia hateten.

Nia konvida atu iha loron internasionál fraternidade umana nian tuirmai, ne’ebé selebra iha loron 4 fulan Fevereiru tinan-tinan nian, maibé mós iha loron ida-idak ita-nia moris nian, mantein prezente iha ita-nia orasaun no asaun sira nesesidade ida-ne’e atu harii mundu ida ne’ebé armoniozu liu, justu liu no apoiante liu, nune’e fó omenajen, iha teoria no iha prátika, ba Papa Francisco.

Fó onra ba memória Papa Francisco

PM Xanana, hato’o katak iha sesaun solene ida-ne’e hodi fó onra ba memória Papa Francisco nian.

“Ha’u hakarak hato’o dala ida tan ha’u-nia kondolénsia sinseru liu ba Koléjiu Kardeál sira-nian, ba Igreja Katólika no ba sarani sira hotu, no mós ba ema hotu ne’ebé, maski la’ós katóliku, sente lakon boot ida-ne’e husi ita-nia Avo doben, ne’ebé mate ba nia moris rohan-laek iha dame”, PM Xanana hato’o.

Nia fiar katak ita timoroan, iha dalan ruma, sente kmaan ho Papa nia vizita mai Dili iha Setembru liubá. Ida-ne’e sai ksolok boot ida no inspirasaun boot ida ba ita-nia povu no liuliu ba ita-nia foin-sa’e sira.

“Ha’u fiar katak memória no hanorin husi Sua Santidade sei inspira nafatin ita no katak ita-nia hanoin no hahalok sira sei orienta husi esperansa no domin, la’ós de’it iha tempu tristeza ida-ne’e, maibé ba nafatin”, nia relembra.

Xanana husu atu ema-hotu hetan inspirasaun no orientasaun husi kuidadu ba buat ne’ebé frajil no husi ekolojia integrál ida, moris ho ksolok no autentisidade, moris ho simplisidade no iha armonia maravilloza ho Maromak, ho ema seluk, ho natureza no ho-an rasik.

Notísia relevante: Karta ensíklika famozu sira husi Papa Francisco

Jornalista       : Nelson de Sousa

Editora           : Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!