iklan

KOVALIMA, TATOLI KLARIFIKA, POLÍTIKA

Prezidente CLN Kovalima klarifika estatutu CLN kona-ba pensaun sobrevivénsia

Prezidente CLN Kovalima klarifika estatutu CLN kona-ba pensaun sobrevivénsia

Prezidente Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál Kovalima, Osorio Soares “Mausoko”. Imajen TATOLI/Celestina Teles

KOVALIMA, 30 Abríl 2025 (TATOLI) – Prezidente Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál Kovalima, Osorio Soares “Mausoko” klarifika estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál (CLN)  ne’ebé la autoriza maun ho alin atu hetan pensaun sobrebivénsia.

“Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál iha artigu 27.o  hodi ko’alia kona-ba pensaun sobrebivénsia martír ne’ebé mate iha ai-laran nia família hanesan inan-aman, maun no alin la iha direitu atu  hetan pensaun sobrevivensia maibé ita-nia oan mak iha direitu”, Prezidente Munisipál CLN Kovalima, Osorio Soares “ Mausoko” klarifika ba TATOLI,iha Tabakolot, ohin.

Ho nune’e fó hanoin ba kombatente sira, la’ós konsellu mak lakohi atende maibé konsellu hala’o servisu bazeia ba estatutu CLN no tuir orientasaun husi Ministériu.

Mausoko esplika, estatutu kombatente dehan, pesoál ne’ebé mak partisipa luta ba libertasaun nasionál no iha momentu ne’ebá mate tuir lei la autoriza inan-aman no maun-alin sira atu trata dokumentu maibé oan mak iha direitu.

“Ha’u foti ezemplu hanesan ha’u uluk ha’u partisipa iha luta libertasaun ne’e ha’u sei joven. Iha tempu funu ha’u mate tanba iha momentu ha’u seidauk forma família nian, oan la iha entaun inan-aman no maun la iha direitu tanba lei la fó dalan”, nia reforsa.

Tuir nia, observasaun estatutu antes ne’e autoriza pesoál ne’ebé partisipa luta libertasaun nasionál bainhira mate iha ai-laran nia família hanesan maun no alin no inan-aman sira bele trata dokumentu atu hetan pensaun maibé agora la autoriza.

Kona-ba estatutu, hanesan prezidente munisipál presiza tuur hamutuk ho prezidente CCLN, oinsá atu haree fali ba pesoál sira ne’ebé mate bainhira partisipa iha luta libertasaun nasionál ho vida klosan sira ba pensaun.

“Lei ida-ne’e ha’u haree uluk ne’e maun-alin sei direitu, maibé agora lei la fó dalan; maun-alin la iha direitu ona atu hetan pensaun sobrevivénsia. Iha momentu funu sei joven nune’e seidauk forma família oinsá tanba ne’e presiza atu haree fali estatutu”, nia dehan.

Nia mós fó hanoin ba pesoál ne’ebé partisipa iha luta libertasaun nasionál nia nia oan iha karik bele submete ona domentu sira hanesan sertidaun RDTL, sertidaun  Batizmu, Kartaun eleitorál (KE) no Billeti Identidade (BI).

Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál iha artigu 27.o hodi ko’alia kona-ba pensaun sobrebivénsia ko’alia iha pontu 14 mak hanesan  ba dahuluk, iha direitu ba pensaun sobrevivénsia mak hanesan, kaben ne’ebé mak sei moris no oan-sira independente ho idade husi kombatente libertasaun nasionál ne’ebé mate-ona tan virtude husi ninia partisipasaun iha luta ba libertasaun nasionál.

Kombatente libertasaun nasionál benefisiáriu husi pensaun espesiál ba subsisténsia ka pensaun espesiál ba reforma hafoin nia mate.

Iha númeru ba daruak ko’alia katak, oan-sira ho idade maior no minoridade ne’ebé frekuenta tempu iha ensinu báziku, sekundáriu no ensinu superiór iha direitu ba bolsa estudu ho momentu no kondisaun ne’ebé sei define hosi Governu.

Iha númeru ba datoluk, kompeténsia ba atribuisaun pensaun sobrevivénsia pertense ba Governu,  ho de’it proposta husi Ministériu ho Sekretaria Estadu tutela ba asuntu kombatente Libertasaun Nasionál.

Ba dahaat nian katak, Governu mak define montante ba pensaun sobrevivénsia maibé labele menus liu husi porsentu 50 husi valór pensaun espesiál ba reforma.

Dalimak, Ordem preferénsia entre benefisiáriu-sira ba pensaun sobrevivénsia mak hanesan, iha ne’ebé iha ba dahuluk husi orden predénsia hodi esklui sira seluk mak hanesan kaben ne’ebé sei moris no oan sira.

Ba da-neen, karik iha orden presedénsia iha nia laran preve liubá liu ema na’in-ida titulár ba pensaun sobrevivénsia husi martir ka kombatente libertasaun nasionál falesidu mak pensaun ne’e sei fahe tuir proporsaun.

Da-hitu, ema ne’ebé hanesan labele  benefisia liu ida ba pensaun  sobrevivénsia. Da-ualu kaben faluk ne’ebé sei moris só bele benefísia pensaun  sobrevivénsia se nia seidauk kaben fali. Ba da-sia, revogadu.

Iha pontu 10 hodi ko’alia kona-ba família sira husi martir no kombatente libertasaun nasionál só iha direitu ba pensaun sobrevivénsia karik sira la halo kolaborasaun volontariamente ho inimigu kontra interrese libertasaun nasionál.

Pontu 11, pensaun sobrevivénsia labele akumulavel ho pensaun espesiál subsisténsia no mós ho pensaun espesiál ba reforma. Pontu 12 ba efeitu ka kalkulu valór ba pensaun sobrevivénsia, mate tan virtude husi sira nia partisipasaun iha luta libertasaun nasionál sei konsidera hanesan militánsia durante tinan-24.

Pontu 13, karik titulár ba pensaun sobrevivénsia mate, ida-ne’e sei la fó tulun ba nia susesór sira no mós benefisiáriu sira seluk.

Pontu 14,  la fó prezuízu númeru liubá, bainhira titulár, bainhira titulár ba pensaun refere iha alinea a husi númeru lima, karik mate ona oan-sira husi martir no kombatente libertasaun nasionál ne’ebé sei moris, ninia pensaun sei fahe ba sira até halo tinan-21 to’o finaliza sira-nia estudu iha nívél superiór, iha ne’ebé sira hala’o hela inskrisaun iha estabelesimentu ensinu superiór akreditadu, ho frekuénsia efetiva.

 

Jornalista:Celestina Teles

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!