DILI, 16 Maiu 2025 (TATOLI)–Antigu Primeiru-Ministru no atual Sekretáriu Jerál Partidu Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN), Marí Alkatiri, hateten sente triste simu novidade katak padre Domingos da Silva Soares “Maubere” hakotu ona nia peregrinasaun, no nia konsidera padre Maubere nu’udár kombatente ba libertasaun nasionál.
Notísia Relevante: Padre Domingos Maubere hakotu ona iis
“Ita simu novidade tristeza ida katak Pe. Domingos Maubere foin mak hakotu iis, nia kombatente ida iha tempu susar ne’e sempre kombatente ba libertasaun. Nia hanesan amu lulik ida-ne’ebé sempre fó aan ba sakrifisiu oioin, ba ita nia luta libertasaun ne’e,” Alkatiri hateten ba Agência TATOLI iha nia Gabinete Eis Titulár Faról, sesta ne’e.
Sekretáriu jerál FRETILIN ne’e koñese di’ak Pe. Maubere bainhira hela iha Portugál no amu lulik ne’e kontribui makaas tebes ba Timor-Leste nia luta ba libetrasaun nasionál.

“Ha’u koñese di’ak nia, bainhira nia ba to’o Portugál hela iha ne’ebá tinan rua ou tolu hanesan ne’e. Klaru katak prosesu ne’e ida-idak tuir nia dalan, maibé nia ema ida-ne’ebé halo luta ba libertasaun pátria no povu iha tempu difisíl husik ona ita. Ita sente triste no hato’o ha’u-nia profunda kondolénsia ba família direta Pe. Maubere nian liuliu ba família boot uma kreda katólika no ba katólika hotu iha Timor-Leste,” Marí dehan.
Notísia triste envolve ona família alargada Igreja Katólika Timor-Leste no liuliu komunidade Katólika iha Dili lakon luta-na’in di’ak ida no defensór direitu umanu no justisa, Domingos da Silva Soares “Maubere”, Pároku Becora, ne’ebé hakotu iis iha Sesta dadeer, 16 Maiu 2025, iha tuku 07h20 dadeersan.
Pe. Domingos Maubere hakotu iis iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), hafoin halo tratamentu intensivu iha Unidade Kuidadu Intensivu (ICU) dezde iha 08 Maiu 2025 ho kondisaun grave.
Pe. Domingos Maubere, ne’ebé koñesidu nu’udar servidór espirituál ba komunidade katólika no kombatente ba liberdade, defensór ba direitu umanu no justisa ka luta-na’in ba Timor-Leste nia autodeterminasaun ne’e hakotu iis ho idade 73.
Bainhira Pe. Domingos Maubere mate, Arkidioseze Dili hato’o notísia triste ne’e liuhusi deklarasaun ofisiál ba sarani Katólika, relijioza sira, no komunidade tomak.
“Maromak bolu ona ita-nia aman doben Domingos da Silva Soares ba Nia Reinu,” tenik iha nota ne’ebé Arkidioseze Dili fó sai.
Oráriu Funerál
Arkidioseze marka ona oráriu ba respeitu finál ba saudozu Padre Domingos hanesan tuir mai ne’e: Iha loorn Sesta, 16 Maiu 2025, tuku 09h00 dadeersan hala’o isa Requiem iha Kapela Hospitál Nasionál Guido Valadares; tuku 11h00 ne’e mate-isin lori ba Letefoho.
Iha sábadu (17 Maiu 2025) ne’e, iha tuku 12h00 loron-manas, mate-isin to’o iha Parókia Becora, Dili, no programa omenajen iha Parokia Becora sei prepara no fó sai tuir mai.
Iha segunda (19 Maiu 2025, iha tuku 10h00 dadeersan, sei realiza misa requiem iha Igreja Katedral Maria da Conceição Vila Verde, Dili; Hafoin misa, maktoban nia mate-isin sei haloot iha iha Semitériu Padre sira-nian iha Maloa, Ailoklaran, Dili.
Arkidioseze mós hatete katak karik iha mudansa ba oráriu, informasaun liután sei fó ba kongregasaun. Agradesimentu no pedidu orasaun dirije ba kongregasaun tomak hodi reza ba Padre Domingos nia klamar no família ne’ebé nia husik hela.
Funu-na’in no Bibi-Atan
Padre Domingos la’ós de’it padre, maibé mós nu’udar kombatente libertasaun no defensór ba direitu umanu no justisa. Durante okupasaun Indonézia, nia halo komunikasaun ativu ho mundu esternu hodi hato’o lian kona-ba violasaun direitu umanu ne’ebé akontese iha Timor-Leste (Timor-Leste). Tanba nia aten-barani, ema bolu nia ba Vatikanu no ikusmai desterra nia ba Portugál.
Pe. Maubere simu ordenasaun sasesrdotál iha tinan 1978, nia fila hikas mai Timor-Leste iha tinan 1980 no koloka ba tempu badak iha Viqueque molok hetan prizaun domisiliária iha tinan 1983.
Iha tinan 1987, nia hetan transferénsia mai Dili, iha ne’ebé nia kontinua kontribui ba movimentu klandestinu, estabelese kontaktu ho Komandante Em Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão no komandante Konis Santana, no tulun gerrilleiru sira iha ai-laran.
Iha tinan 1997, presaun Indonézia obriga nia atu fila-fali ba rai-li’ur, iha ne’ebé nia ajuda prepara Kongresu fundadór CNRT (Conselho Nacional de Resistência Timorense) iha Portugál. Hafoin fila ba uma, nia sai nu’udar koordenadór CNRT nian iha Dili.
Padre Domingos mós iha esperiénsia rasik tempu krítiku sira-ne’ebé lori ba no hafoin referendu independénsia nian. Nia subar husi violénsia milísia nian no la’o ba foho Ramelau hodi buka abrigu no reza.
Memória pasada ne’e, antigun jornalista LUSA, António Sampaio, hakerek iha nia sítiu ofisiál katak nia ko’alia ikus liu ho Padre Domingos iha voo ba Dili iha loron 02 fulan-Maiu, hafoin nia rona katak Padre Maubere hakotu iis ona.
“Horikalan ha’u iha nafatin oportunidade atu dehan adeus ba nia,” nia hanoin hikas.
Nia deskreve Padre Domingos nu’udar lian importante ida durante tempu nakukun Timor nian no figura ida ne’ebé nunka baruk atu la’o, tantu literalmente no espiritualmente.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes