DILI, 24 Juñu 2025 (TATOLI)–Sekretáriu Estadu ba Igualdade (SEI) ho liña ministeriál no parseiru husi Departamentu Negósiu Estranjeiru no Komérsiu Austrália nian (DFAT, sigla ingles) lansa deklarasaun Maubessi ba faze datoluk.
Deklarasaun ne’e hodi promove partisipasaun feto rurál sira nian iha ekonomia sustentável no kontribui ba kompromisu rejionál no nasionál sira inklui Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN 2011-2030).
Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina Sousa Carvalho, hatete hamutuk ho liña ministeriál 17 no mós DIFAT lansa deklarasaun ne’e tanba importante ba Timor-Leste.
“Deklarasaun Maubessi maihusi deklarasaun liña ministeriál 17 hamutuk ho BNCTL”, dehan nia iha Otél Timor, tersa ne’e.
Nia dehan deklarasaun ne’e hanesan kompromisu polítika ne’ebé mak liña ministeriál no mós BNCTL atu avansa feto no hakbiit feto rurál iha setór oin-oin.
“Ha’u hakarak espresa hau-nia gratidaun ba apoiu, servisu hamutuk no kolaborasaun di’ak ho ekipa tékniku SEI no PROSIVU iha faze konsultasaun hahú 2024 to’o prosesu mapamentu atividade prioridade tuir kompromisu sira iha deklarasaun Maubisse ka husi mini-kolókiu sira husi fulan Janeiru to’o Abril 2025”, nia dehan.
Nia informa esforsu hirak ne’e hatudu duni rezultadu no kolaborasaun mak ohin bele to’o iha faze ida-ne’e.
Esforsu sira ne’e, nia afirma vontade no kompromisu husi governu atu hadi’a moris feto rurál nian, inklui feto ho defisiénsia sıra iha área rural.
Governante ne’e hatete matadalan ida ne’e gia hahú husı faze identifika prioridade programa no atividade tuir períodu ne’ebé marka tinan 2023 to’o 2028, nune’e ohin loron faze monitoriza progresu sira, to’o iha faze halo relatóriu implementasaun kompromisu periodikamente.
“Ida-ne’e tanba advokasia ba feto rurál sira-nia moris ne’e importante. Feto rurál sira hala’o kna’ar importantismu iha dezenvolvimentu nasaun ida-ne’e, maibé dala-barak sira hasoru dezafiu sira no bareira barak”, nia afirma.
Membru governu ne’e enkoraja parte hotu atu servisu hamutuk. “Ha’u iha esperansa boot katak se ita hahú ona halo buat ruma agora mak to’o iha tinan 2028 ita bele atinje duni meta sira ne’ebé ita marka ona ba períodu implementasun ne’e”.
Vise Embaixadora Austrália, Edword Willkinson, informa Austrália kontínua fó apoiu ba SEI, tanba sira iha kompromisiu ne’ebé asegura ba dezenvolvimentu inkluzivu ba feto rurál, foinsae, ema ho defisiénsia no komunidade.
“Ami louva Sekretariu Estadu ba Igualdade ba ninia esforsu koordenasaun maka’as no kolaborasaun ho Austrália hodi avansa dezenvolvimentu Matadalan ba implementasaun deklarasaun Maubisse faze datoluk”, Edword Willkinson dehan.
Nia dehan matadalan sira-ne’e nu’udar pasu importante ida ba oin, hodi tradús polítika ba nivel aas nian ba asaun prátika-sira hodi hakbi’it ekonómia feto no ema ho defisiénsia sira, liuliu iha área rurál sira.
“Inisiativa notável sira atu dudu kreximentu ekonómiku inkluzivu no feto sira-nia kontribuisaun inklui promove feto sira-nia emprendedorizmu no asesu ba kréditu iha negósiu ki’ik sira”, akresenta nia.
Seluk fali, nia dehan hasa’e partisipasaun feto iha agrikultura no agronegósiu, hadi’a produtividade iha setór turizmu, komérsiu, no indústria. Tanba ne’e, Governu Austrália kontínua apoiu Governu Timor-Leste ba implementasaun deklarasaun Maubisse faze datoluk.
Lansamentu matadalan ne’e partispa husi liña ministériu 17 no mós Vise-Embaixadora Austrália iha Timor-Leste.
Notísia relevante: IFC realiza semináriu kona-ba partisipasaun feto iha negósiu
Jornalista : Osória Marques
Editora : Rita Almeida




