DILI, 29 juñu 2025 (TATOLI) — Dansa tradisionál Toja Bobu husi Aldeia Sikka, Flores, ne’ebé hala’o iha Kampung Sikka ne’ebé konsege atrai bainaka internasionál sira iha loron datoluk Konferénsia Komunidade Portugés Aziátiku (APCC) 2025 iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), Timor-Leste.
Iha aprezentasaun ne’e Toja Bobu kria ho susesu no apresiasaun. Bazeia ba observasaun TATOLI nian, atuasaun ida ne’e la’ós divertimentu de’it, maibé atrai mós emosaun internasionál ne’ebé partisipa iha APCC.
Notisia relevante:APCC 2025:Governu realiza feira hodi promove kultura, artezenatu no festivál kulinária
Estudante sira basa liman ho entuziazmu, enkuantu Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, no Embaixadora Portugál iha Timor-Leste, Maria Manuela Freitas Bairos, dansa hamutuk ho artista sira. Admirasaun ne’e mós vizivel iha oin hosi bainaka internasionál sira seluk ne’ebé marka prezensa.

Estudante sira husi Universidade da Paz, Rosa Mendonça de Orleans ho nia maluk sira apresia juventude Komunidade Karang Taruna ne’ebé hala’o dansa ne’e ho sira nia karakterístika rasik.
“Ne’e úniku tebes, tanba sira la ko’alia maibé só liuhosi sira-nia espresaun no movimentu mak ita bele kompriende dansa ne’e oinsá,” dehan Rosa Orleans ba TATOLI.
Entretantu, Estudante sira husi UNDIL (Universidade de Dili), Emilson de Carvalho, mós iha Timor-Leste, bele mós dezenvolve liután dansa sira ne’ebé halo parte iha patrimóniu kulturál portugés nian atu nune’e jerasaun sira iha futuru sei la haluha.
“Ita tenke dezenvolve nafatin patrimóniu no kultura ne’ebé maka Portugal husik hela”, nia hatutan.
Toja Bobu Ballet konta istória kona-ba liurai nia oan-feto (prinseza) ne’ebé hetan hadau malu hosi joven sira (serdado) hosi profisaun oioin liuhosi prosesu sorteiu ida. Ho narrativa ne’ebé forte, traje kór oioin ne’ebé típiku ba Sikka, no akompañamentu múzika tradisionál, atuasaun ne’e konsege kativa espetadór atus resin, inklui delegadu sira hosi nasaun membru oioin hosi komunidade patrimóniu portugés nian.
Laurentius Vianey, reprezentante ida husi Karang Taruna Sikka, dehan dansa ne’e reflete no influénsia maka’as husi kultura portugés ne’ebé metin ona iha Aldeia Sikka dezde sékulu XV nia rohan.

Iha pasadu, Toja Bobu selebra nia aniversáriu iha loron 26 Dezembru hodi koñesidu ho selebrasaun Natál Daruak. Maibé, durante dékada haat dansa ida-ne’e lakon husi prátika kulturál sira husi komunidade lokál.
“Dansa ne’e lakon durante tinan 40 no ami hamoris fali dezde 2021 liuhusi festivál ida ne’ebé inisia husi ami-nia komunidade. Hahú hosi ne’ebá, ami-nia vídeo iha YouTube hetan atensaun husi komisaun APCC nian, no ami hetan konvite iha ne’e”, Reprezentante ida hosi Karang Taruna Sikka, Laurentius Vianey, dehan.
Revival Toja Bobu nian hahú ho Festival Natar Sikka ne’ebé maka hala’o hosi Karang Taruna Nibong dezde 2022. Hahú hosi ne’ebá, dansa ida-ne’e sai fali símbolu ida hosi identidade kulturál lokál no inklui iha ajenda anuál aldeia nian.
Toja Bobu sai hanesan rohan ne’ebé midar ba Karang Taruna Sikka nia partisipasaun iha APCC ba dala haat.
“Durante loron rua espozisaun nian, ami nia stand nakonu ho vizitante sira. Vizitante barak maka iha interese ba rozáriu koncha sira hosi Sikka Beach, no mós produtu sira hosi tesi ikat hanesan pulseira, kolár, bolsa, xapeu, no asesóriu sira seluk,” Laurentius esplika.
Aldeia Sikka rasik koñesidu hanesan sentru ida uluk nian ba propagasaun kultura no relijiaun portugés iha Indonézia. Relíkia istóriku lubuk ida sei moris nafatin, hanesan Igreja Sikka Antigu, tradisaun Logu Senhor, no uza vokabuláriu Portugés iha moris loroloron nian.
Notisia relevante:Konferénsia APCC hametin amizade iha CPLP
Jornalista : Osória Marques
Editór: Florencio Miranda Ximenes




