DILI, 29 Juñu 2025 (TATOLI) – Sekretáriu Ezekutivu Komunidade Lian Portugés (CPLP-sigla portugés), Zacarias Albano da Costa, konsidera konferénsia Komunidade Luzu-Aziátiku (APCC) fó signifikativu barak no hametin CPLP.
“Ha’u hakarak hahú hodi destaka faktu katak ida-ne’e maka ba dala uluk Konferénsia Komunidade Luzu-Aziátika sira-nian akontese iha Estadu membru CPLP nian no tanba razaun ida-ne’e maka CPLP labele lakon atu hamutuk. Desde inísiu kedas, Estadu-membru sira CPLP nian la duvida atu fó apoiu institusionál ba inisiativa ida-ne’e hodi rekoñese ninia méritu no ha’u hakarak hatutan, signifikadu kle’an iha kontestu ida-ne’ebé signifika barak ba CPLP”, Sekretáriu Ezekutivu CPLP, Zacarias hateten iha enseramentu kuarta konferénsia iha Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla portugés), ohin.
Notisia relevante:Portugál prontu sai uma-na’in ba konferénsia Luzu Aziátiku dalima
Nia dehan : “Ha’u hakarak hanoin poeta imortál Luis Vaz de Camões nia liafuan bainhira nia dehan katak ‘Portugál fó mundu foun ba Mundu’, fraze ida ne’ebé ikusmai esplika tansá ita hotu iha ne’e, hamutuk, halibur iha Dili”, katak nian.
Sekretáriu Ezekutivu CPLP dehan sira-ne’ebé reprezenta iha ne’e mak istória ida ne’ebé hahú no halibur inklui hametin iha riku patrimóniu materiál no imateriál nafatin kesi metin identidade.
“Permite ha’u, agora nu’udar timoroan atu hateten katak dalan sira istória nian ne’ebé fatór identidade sira iha Timor-Leste ne’ebé tau abut, ne’ebé apropriadu ba ita-nia povu, ita-nia lian, lisan no tradisaun sira, no rezulta iha faktu katak ita mak úniku nasaun luzófonu iha kontinente aziátiku”, diplomata dehan.
Nia haktuir katak hanesan Profesór Benjamim Corte-Real temi fatór sira-ne’e mak sai nu’udar baze ba ‘Timor Modernu’. No singularidade ida-ne’e naturalmente fó vantajen úniku ba Timor-Leste hodi estabelese ponte ho komunidade sira-ne’e iha kontinente aziátiku.
“Ita hotu unidu husi legadu istóriku, relijiozu no linguístiku, tantu iha kazu uzu lian portugés nian iha administrasaun públika uza nafatin iha komunidade sira-ne’e oioin no iha sira nia manifestasaun kulturál no artístika”, nia dehan.
Nia dehan ema hamutuk millaun 275 ne’ebé fahe lian portugés, ho espetativa atu to’o millaun 500 iha sékulu nia rohan, barak liu tanba kreximentu populasaun iha Angola no Mozambike.
“Ami fahe patrimóniu istóriku no kulturál ne’ebé maka marka ho sékulu sira, konvivénsia, troka no influénsia mútua entre Áfrika, Amérika, Ázia no Europa, ho lian portugés hanesan ligasaun prinsipál”, nia dehan.
Iha CPLP, nia hatete diversidade kulturál labale haketak husi ema tan sai fatór unifikadór ida hanesan kultura plurál ida, ne’ebé sai nu’udar forsa ba kooperasaun multilaterál, ne’ebé nafatin promove koñesimentu no respeitu mútua no valoriza diferensa sira no elementu komún sira, hodi konsolida no hametin koezaun.
Notisia relevante:PM Xanana: Konferénsia APCC hametin amizade-promove patrimóniu kulturál,relijiozu no linguístika
Jornalista : Osória Marques
Editór: Florencio Miranda Ximenes




