DILI, 29 Juñu 2025 (TATOLI) – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, garante Konferénsia Komunidade Portugeza-Aziátika (APCC), dahaat ne’ebé hahú iha loron 27 to’o 29 Juñu iha Timor-Leste, ne’e ba dezenvolvimentu moris-di’ak iha sosiedade.
“Ha’u laran-metin katak konferénsia iha Dili ne’e, hodi hametin lasu sira entre ita-nia komunidade no povu sira, marka hakat metin ida iha dalan ba dezenvolvimentu no moris-di’ak ita-nia sosiedade sira-nian”, PM Kay Rala Xanana Gusmão dehan iha nia diskursu, iha Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla portugés), domingu ne’e.
Notisia relevante:Timor-Leste sai uma-nain APCC 2025 hodi prezerva patrimóniu kulturál portugés

PM Xanana hatutan: “hanesan ita-boot sira hatene, Timor-Leste nu’udar nasaun úniku CPLP nian ne’ebé lokaliza iha parte Leste. Tanba ne’e ami fahe ligasaun partikulár ida ho komunidade minoria desendente Luzu sira iha Sri Lanka, Malázia, Myanmar, Tailándia, Xina, Indonézia no Índia, hodi reforsa ami-nia afinidade naturál ho rejiaun Ázia nian agora hametin husi dimensaun foun ida-ne’e”. katak PM Xanana
Xefe Governu dehan liuhusi konferénsia APCC bele apezenta patrimóniu kulturál, relijiozu no linguístiku ba komunidade sira.
“Ita rekoñese malu la’ós de’it liuhosi patrimóniu kulturál, relijiozu no linguístiku, maibé mós liuhosi ita-nia vulnerabilidade komún sira, liuhosi dezafiu sira ne’ebé ita ultrapasa iha sékulu barak nia laran, no liuliu, liuhosi ita-nia hakarak ne’ebé fahe atu kria kondisaun moris ne’ebé di’ak liu ba ita-nia komunidade sira”, PM dehan.
Xanana Gusmão hatete husi espíritu rekoñesimentu no diálogu ida-ne’e mak moris Konferénsia dahuluk Komunidade Portugés-Aziátiku sira-nian, iha tinan 2016. “Ha’u labele husik momentu ida-ne’e liu sein agradese ba komunidade Luso-desendente husi Asentamentu Portugés iha Malaka tanba hahú movimentu brani no unifikadór ida-ne’e—ida ne’ebé lori ita to’o ohin loron, iha ne’e iha Dili”, nia dehan.
Tanba tuir nia katak Vizaun no vontade atu prezerva patrimóniu kulturál ida ne’ebé úniku no fahe, ne’ebé mosu hosi komunidade ki’ik sira ne’ebé buka ligasaun, diálogu, respeitu ba malu, no reflesaun fahe kona-ba dezafiu komún sira—ne’e buat ida ne’ebé Timor-Leste labele haluha.
“Maibé la haree ba saida maka haketak ita, bele jeografia, sistema polítiku, ideolojia, ka viajen istóriku no kulturál ne’ebé distintu—iha buat ruma ne’ebé liga ita iha maneira úniku, ita-nia bei’ala sira ne’ebé fahe. No ida-ne’e signifika katak ita kaer identidade komún ne’ebé distinge ita hosi komunidade sira seluk iha mundu tomak. Ida-ne’e mós signifika katak ita halibur hamutuk, espontaneamente, liuhosi lasu amizade ne’ebé kle’an no vontade fahe ba kooperasaun”, nia dehan.
Tanba ne’e ohin halibur iha ne’e atu afirma komprensaun ida ne’ebé fahe katak iha Ázia, maski iha distánsia fíziku no temporál hosi bei’ala sira ne’ebé dook, iha nafatin komunidade sira ne’ebé sente no ko’alia ka uluk ko’alia lian komún ida, ne’ebé fahe karakterístika kulturál sira no valór sira ne’ebé hanesan.

“Valór sira-ne’e nia abut iha dame, amizade no dignidade. Sira espresa liuhosi arte, dansa, múzika no knananuk—espresaun kulturál magnífiku sira ne’ebé ami iha priviléjiu atu asiste iha loron balun liubá iha ne’e, iha sentru Konvensaun ida-ne’e.
Partisipa iha konferensia sesaun datoluk ne’e mak hanesan Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, membru Governu sira, reprezentante Komunidade Portugueza hosi Malaca (Malázia), Burghers Portuguezes hosi Batticaloa (Sri Lanka), Bayingyis hosi Vale Mu (Mianmar), Paróquia sira hosi Conceição, Sta. Cruz no Nossa Senhora do Rosário (Tailândia), Macau (China), Goa (Índia), Tugu Mardijkers hosi Jakarta no Larantuqueiros ka Topasses hosi illa Flores nian (Indonézia).
Konferênsia ne’e halibur mós akadémiku sira, investigadór sira, líder kulturál sira, artista no dignitáriu mai-hosi mundu luzófonu atu partilla resultadu hosi sira-nia estudu no diversas esperiénsias inklui estudante hosi Universidade sira iha Dili no konvidadu sira.
Notisia relevante:PM Xanana konvida grupu tebedai Usitako hatudu atrasaun iha konferénsia internásionál APCC
Jornalista : Osória Marques
Editór: Florencio Miranda Ximenes




