DILI, 28 Abríl 2025 (TATOLI)—Timor-Leste sei sai uma-na’in ba Konferénsia Komunidade Aziátiku Portugés (APCC) ba dala haat ne’ebé sei hala’o iha loron 26 to’o 30 juñu 2025 iha Dili.
Reprezentante Komunidade Portuguese hudi Malacca – Malazia, Joseph Sta Maria, no Reprezentante Komunidade Portuguese iha Tugu – Indonézia, Thomas Quiko, hafoin hasoru Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Palásiu Governu, segunda ne’e.
Konferénsia ne’e nu’udar eventu importante hodi halibur komunidade desendente portugés sira hosi rejiaun oioin Ázia nian, nune’e bele hametin patrimóniu kulturál ne’ebé sei partisipa hosi delegadu hosi komunidade portugés oioin iha Ázia, hanesan hosi Malaka (Malázia), Tugu (Jakarta Norte), Maumere no Larantuka (Indonézia), Macaudia no Srilanka.
Iha APCC, sira sei diskute, troka ideia, no aprezenta atuasaun kulturál sira hanesan forma-ida atu prezerva identidade.
Nune’e Joseph Sta Maria, agradese no apresia ba Governu Timor-Leste nia vontade atu sai uma-na’in. Ida ne’e hanesan dezenvolvimentu boot ba APCC ne’ebé antes ne’e hala’o de’it iha nivel komunidade rejionál.
“Ami agradese tebes tanba Timor-Leste sai uma-na’in ba konferénsia dahaat ne’e. Ne’e signifika katak APCC agora sa’e ona ba nível nasionál”, dehan Joseph Sta Maria.
Joseph mós fó hanoin kona-ba realizasaun konferénsia datoluk nian iha Malaka iha tinan 2016, ne’ebé partisipa pesoalmente hosi Primeiru-Ministru Timor-Leste iha tempu ne’ebá, Kay Rala Xanana Gusmão.
Nia subliña Xanana nia apoiu nafatin to’o ohin loron, no krusiál hodi mantein sustentabilidade komunidade portugés aziátiku sira nian.
“Iha Malaka uza nafatin lian–portugés antigu, maibé komunidade seluk hanesan iha Goa, Sri Lanka, ka Tugu, neineik-neineik lakon”, nia hateten.
Maibé, Joseph hatete, halibur hamutuk iha APCC permite komunidade atu aprende filafali no hakuak patrimóniu.
Entretantu, Thomas Quiko husi komunidade Tugu, Jakarta Norte, hatutan importánsia husi konferénsia ne’e la’ós de’it nu’udar eventu atuasaun kulturál, maibé mós ba planeamentu komunidade nia futuru.
“Ami la’ós de’it hatudu kultura, múzika ka lian. Tinan ida-ne’e ami hakarak ko’alia kona-ba oinsá ami bele fó kontribuisaun loloos ba ami nia komunidade iha futuru”, Thomas hatete.
Tuir Thomas, apoiu tomak husi Xanana Gusmão mak xave ba susesu konferénsia ne’ebé sei mai.
“Nia (PM Xanana) apoia tebes no sei ajuda fasilita delegasaun sira ne’ebé mai hosi nasaun oioin. Ha’u hanoin katak loron haat sufisiente hodi organiza konferénsia signifikativu ne’e”, nia hatete.
Preparasaun ba konferénsia ne’e hala’o hosi komisaun lokál ne’ebé koordena diretamente hosi Departamentu Primeiru-Ministru Timor-Leste nian. Konferénsia ne’e sei sai mós hanesan fórum ida hodi ko’alia kona-ba planu ba prazu naruk, inklui proposta Portugál nian hodi sai uma-na’in ba APCC iha tinan 2027, hodi hametin lasu entre komunidade sira ho desendente portugés iha Ázia.
“Konferénsia ida-ne’e halibur ita, nune’e ita bele hakuak fali identidade kulturál ne’ebé hetan eransa husi Portugál”, konklui Joseph.
Ho espíritu kolaborasaun no prezervasaun kulturál, APCC 2025 iha Dili hein atu sai marka importante ida ba sustentabilidade komunidade portugés nian iha Ázia.
Sirkulár-ida, Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, fó ona instrusaun hodi hili pontu fokál sira hosi ministériu ida-idak no servisu sira ne’ebé iha relasaun hodi envolve iha prosesu preparasaun APCC 2025, no hodi forma Grupu Traballu idaidak.
Grupu traballu ne’e kompostu husi Reprezentante Ministériu Turizmu no Ambiente, Virgílio Smith nu’udar Prezidente Autoridade Turizmu Timor-Leste (ATTL); Reprezentante Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Olívio de Deus nu’udar Diretór Nasionál ba Asuntu CPLP; Reprezentante Ministériu Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Manuel Smith nu’udar Diretór Nasionál ba Patrimóniu Kulturál; no Reprezentante Gabinete Primeiru-Ministru (GFTM), Carlos Carreira nu’udar Asesor ba Servisu Korporativu Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima.
Hafoin formasaun Grupu Traballu, Primeiru-Ministru konvida promotór edisaun anteriór iha Malaka, Joseph de Sta Maria, atu ekipa hosi APCC desloka mai Dili, hodi hahú serbisu preparativu. Vizita téknika dahuluk hala’o iha loron 15 no 17 Jullu 2024, ho delegasaun ema na’in-lima, ne’ebé lidera hosi Joseph hosi Sta Mary.
Subliña katak objetivu prinsipál sira atu alkansa hodi organiza edisaun dahaat APCC nian, ne’ebé sei hala’o iha Dili, Timor-Leste, iha tinan 2025, kompostu hosi buat haat ne’ebé importante, maka Rekoñesimentu, Promosaun ba Patrimóniu Kulturál, Inkluzaun no Integrasaun, no Sustentabilidade Institusionál no Partisipasaun.
Komunidade Ázia portugés forma liuhosi espansaun marítima portugés iha Ázia dezde inísiu sékulu XVI. Sira namkari iha área estratéjiku oioin ne’ebé sai sentru ba komérsiu, misaun relijioza sira, no influénsia kulturál. Komunidade ida-ne’e mantein elementu kultura, lian no identidade Katólika ne’ebé hetan eransa hosi Portugál, maski oras ne’e asimila ona iha kultura lokál.
Malaka, Malázia hafoin hetan konkista iha tinan 1511, Malaka sai sentru importante ba komérsiu no hela-fatin ba komunidade xinés, musulmanu no portugés sira.
Goa, Índia; 1510, Goa nu’udar sentru administrativu no relijiozu Katolisizmu Portugés nian iha Ázia.
Batikola (Burgués Portugés sira), Sri Lanka; Hosi 1506, portugés sira hahú hela iha “Ceylon” (Sri Lanka), hodi halo rejiaun ne’e sai hanesan postu estratéjiku ida iha Oseanu Índiku.
Bayingyi, Myanmar; relasaun sira hahú iha tinan 1511, no iha tinan 1556 iha portugés liu 1,000 ne’ebé serbí reinu lokál nu’udar soldadu no artilleiru sira.
Bangkok, Tailándia; Komunidade portugés iha Ayutthaya hala’o knaar militár no relijiozu importante, no mantein ligasaun besik ho reinu Siamés hahú hosi sékulu XVI.
Makau, Xina; entrega ba portugés sira iha tinan 1557, Makau sai hanesan sentru komérsiu boot ida entre Europa no Ázia Leste.
Monumentu, Jakarta (Indonézia); Komunidade Mardijkers iha Batávia kompostu hosi desendente portugés sira ne’ebé lori hosi antigu kolónia portugés sira hanesan Malaka, hafoin konkista olandeza iha tinan 1641.
Flores (Indonézia) no Oecusse (Timor-Leste); Koñesidu dezde tinan 1512, komunidade Larantukeiros ka Topasse mosu hosi interasaun dahuluk portugés nian ho arkipélagu orientál Indonézia nian no Timór.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Rita Almeida