DILI, 12 Agostu 2025 (TATOLI) – Timor-Leste (TL) liuhusi Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Manetelu, partisipa iha ASEAN AI Malaysia Summit 2025, hanesan observadór no aspirante membru ASEAN nian.
Iha simeira ne’e, iha meza redonda, ministru dehan Timor-Leste valoriza esforsu koletivu rejiaun nian hodi aproveita intelijénsia artifisiál (IA) ho responsabilidade no inkluzivu.
Governante ne’e dehan enkuadramentu polítika nasionál ba transformasaun dijitál fó prioridade ba aproveita teknolojia IA atu sustenta governasaun di’ak, dezevolvimentu ekonómiku no progresu umanu.
“Ami repete ASEAN nia apelu ba governasaun IA no konfiansa dijitál, aliña ho ami-nia valór sira ne’ebé fahe kona-ba ekuidade, transparénsia, no sustentabilidade”, ministru hateten iha nota ne’ebé Tatoli asesu, ohin.
Timor-Leste rekoñese katak IA nia funsaun hanesan forsa transformativu atu aselera prioridade nasionál sira, inklui e-governansa, saúde, edukasaun no agrikultura.
Timor-Leste kontinua investe iha sistema ID dijitál, sistema interoperavel no kuadru siberseguransa nian. “Esforsu sira-ne’e aliña ho ASEAN nia prioridade ba IA étika, governasaun dadus no kapasitasaun”.
Miniguel Manetelu dehan ho operasionalizasaun Kabu Submarinu Súl Timor-Leste (TLSSC, sigla inglés) sei fasilita konetividade dijitál, hodi kria oportunidade foun sira ba inovasaun no kolaborasaun rejionál ne’ebé orienta ba intelijénsia artifisiál.
Iha meza redonda ne’e, Timor-Leste subliña área estratéjika tolu ne’ebé presiza apoiu ba transformasaun dijitál mak harii kapasidade inkluziva, ne’ebé Timor-Leste buka ASEAN nia apoiu atu dezenvolve programa literasia AI no formasaun téknika, hodi garante katak forsa traballu no polítiku sira bele navega oportunidade no risku IA nian.
Seluk mak kolaborasaun rejionál kona-ba Bens Públiku Dijitál, ne’ebé Timor-Leste propoin inisiativa ida ne’ebé lidera husi ASEAN atu fahe ferramenta sira IA ho kódigu nakloke, prátika di’ak liu, no modelu regulatóriu sira ne’ebé adapta ba kontestu dezenvolvimentu oioin.
Ikus liu mak guarda etika sira, ne’ebé Timor-Leste apoia Matadalan ASEAN nian ne’ebé habelar kona-ba governasaun IA nian no husu nia adaptasaun hodi rezolve dezafiu sira hanesan prejuízu algorítmiku iha ambiente multilíngua, ho rekursu ki’ik hanesan tetun no portugés.
Iha meza redonda ne’e, Timor-Leste konvida membru ASEAN sira atu kolabora iha Programa Pilotu IA ne’ebé foka ba agrikultura no telesaúde iha komunidade rurál sira ne’ebé seidauk hetan atendimentu. Pilotu ida-ne’e sei utiliza infraestrutura dijitál ida ne’ebé iha ona, hanesan sentru servisu komunitáriu sira, no sei benefisia husi perísia ASEAN iha IA étika no eskalavel.
“Timor-Leste prontu atu kontribui no aprende husi ekosistema AI ASEAN nian. Mai ita asegura katak laiha nasaun ida—la haree ba nia maturidade dijitál—mak husik hela iha kotuk iha viajen ida-ne’e. Hamutuk, ita bele harii futuru ida iha ne’ebé IA serve hanesan forsa ida ba unidade, konfiansa, no prosperidade ne’ebé fahe”, ministru dehan.
Governante ne’e agradese ba Gobind Singh Deo, Ministru Dijitál Malázia, ba konvite no ospitalidade ne’ebé fó ba Timor-Leste iha simeira ida-ne’e.
TATOLI





