iklan

BAUKAU, HEADLINE, MUNISÍPIU

CMCLN Baukau enkoraja jerasaun foun banati tuir gerrilleiru FALINTIL

CMCLN Baukau enkoraja jerasaun foun banati tuir gerrilleiru FALINTIL

Prezidente Konsellu Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál Baucau, Fernando Gusmão 'Beredu'u'. Imajen TATOLI/Natalino Belo

BAUKAU, 19 Agostu 2025 (TATOLI)—Konsellu Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál (CMCLN-sigla portugeza) Baukau enkoraja jerasaun foun sira atu banati tuir eis gerrilleiru ne’ebé iha espíritu nasionalizmu hodi luta ba ukun-rasik aan.

Prezidente CMCLN Baukau, Fernando ‘Beredu’u’ Gusmão haktuir Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) luta ho objetivu atu liberta aan husi okupasaun Indonézia.

Tuir nia katak situasaun referida konsiderada difísil tanba forsa Indonézia aleinde invade, akompaña ho mobilizasaun materiál funu ne’ebé avansadu iha tempu ne’ebá, mezmu nune’e, gerrilleiru FALINTIL konsege atravesa liuhosi faze oinoin hanesan Konsellu Revolusionáriu Rezisténsia Nasionál (CRRN-sigla portugeza), Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere (CNRM-sigla portugeza) to’o Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT-sigla portugeza) hodi determina ukun-aan liuhosi dalan konsulta populár.

“Husu F-FDTL liuliu foinsa’e sira tenke brani defende ita-nia rai. Ema seluk mai invade karik salva. Labele ema seluk mai ukun tan ita. Uluk ne’e mak nasaun seluk ukun ita, agora ita mak ukun-rasik aan ona,” Prezidente CMCLN Baukau informa liuhosi telefónema, Tersa ne’e.

Notísia relevante: Governu aprova projetu rezolusaun ba komemorasaun aniversáriu FALINTIL da-50

Beredu’u relata transforma forsa gerrilla FALINTIL ba forsa moderna F-FDTL iha tinan-2002 hodi hamosu Komponente tolu hanesan Terrestre, Navál no foin lalais Aeru, ho objetivu salva guarda nasaun, nune’e presiza komunga espíritu luta FALINTIL nian hodi salva nasaun no povu hanesan uluk FALINTIL sira salva povu no harii nasaun Timor-Leste.

Eis gerrilleiru ne’e hatutan katak durante luta FALINTIL laiha ekipa funu maibé ho esforsu hotu konsege rekolla arma liuhosi iha hadau kilat husi tropa Portugés no Indonézia to’o Timor ukun-rasik aan.

“Situasaun difísil maibé ami hatudu duni brani hanesan mos Indonézia brani. Indonézia mak oho uluk entaun hadau ami-nia kilat, maibé ami mak oho uluk, ami hadau sira-nia kilat hodi halo funu to’o manán,” Beredu’u subliña.

Beredu’u rekomenda, bá-oin F-FDTL presiza modernizada di’ak liután hanesan aumenta fasilidade funu nune’e garante asegura soberania nasionál.

Entertantu, FALINTIL moris iha loron-20 Agostu 1975 iha-ne’ebé to’o tinan-ne’e Timor-Leste sei selebra ba dala-50 ne’ebé tuir planu sei realiza iha Tasi-Tolu, Dili, Kuarta (20/08/2025).

Jornalista: Natalino Belo 

Editór: Xisto Freitas da Piedade 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!